Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Srastao s foteljom

Objavljeno prije

na

„Andrić je u pripovijeci Most na Žepi rekao: Valja roditi vezira, a Rožajci iz srca: Valja roditi Nulja”, odlomak je iz teksta nepoznatog autora – o gradonačelniku Rožaja Nusretu Kalaču. Tekst je objavljen ove sedmice na lokalnom portalu Rožajac Information.

U tekstu je Nuljo okićen sa toliko epiteta da bi ih jedva nosio da su kojim slučajem medalje na grudima. Human, progresivan, naprednih stavova, fleksibilan, društven, liderskog duha, spreman da kaže što misli, dostojanstven da stane pred predsjednike bilo koje države u svijetu, velikan rožajske istorije…

Velikan, ili ne, ali bliža rožajska istorija ne pamti drugog gradonačelnika. Na čelo Rožaja Kalač je izabran prvi put 1993 godine. Kao SDP kadar. Kada je narednih izbora DPS u Rožajma nadjačao, Kalač je prešao na njihovu stranu a zadržao funkciju. Valjda srastao s foteljom. Prelijetanje se u službenoj biografiji ne spominje.

Na zvaničnom sajtu SO Rožaje navodi se da je za oko dvije decenije Kalač od nekadašnje varošice, sa skromnim budžetom i vanrednim naporom, preobrazio Rožaje u moderan gradić. Moderan gradić je najsiromašniji grad u Crnoj Gori. Nekadašnji centar drvne industrije danas je poznat po svadbi i heliodromu Safeta Kalića, narkobosa u bjekstvu. Vjerovatno će ostati upamćen i po izjavi profesora tamošnje gimnazije da nema sedmice da se neki od učenika ne ,,onesvijesti od gladi”.

Kada je Kalić napustio Crnu Goru pred optužbama da je narko bos, Kalač je izjavio da ,,on ne duguje centa opštini”. Pouzdani izvori u modernom gradiću tvrde da je Kalić svojevremeno dao bogatu donaciju opštini, vrijednu stotinu hiljada eura, za izgradnju jednog mosta. Tražio je da to bude posvećeno njegovoj majci.

Ni DPS nije ostao dužan Kaliću. Kalačevi partijski šefovi uveličali su privatizaciju HTP Turjak, nekadašnjeg državnog preduzeča koje je preuzeo Kalić. Predrag Nenezić je presjekao crvenu vrpcu: ,,Otvaramo jedan od najljepših hotela, ne u Crnoj Gori, već u regionu. Ovo je još jedan dokaz da se naša predizborna obećanja ostvaruju i da imamo intenzivan razvoj svih vrsta turizma, kako na jugu, tako i na sjeveru”. Čestitke su stigle i od predsjednika Filipa Vujanovića i tadašnjeg premijera Željka Šturanovića. Izvori Monitora tvrde da je Kalač kumovao dolasku Nenezića u Rožaje. Da li zbog tog njuha za investitore, tek Kalač je prošle godine izabran za člana Vladinog Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije.

Dok je Rožaje propadalo, imovina i poslovi Nuljove rodbine i partijskih saboraca, za 16 godina njegove vladavine, samo su rasli. Lokalni opozicionari su ga optuživali za zapošljavanje po partijskoj i rođačkoj liniji. Ili kako to kažu na rožajskom portalu: ,,Pored svih obaveza i bremena koje nosi na plećima težeći da pomogne svojim Rožajcima, Nusret posebno gaji plemenit odnos prema porodici”

Lokalna uprava liči na porodično stablo familije Kalač: Hajrun Kalač, rođeni brat Nusreta je direktor Doma zdravlja, u čijem je bordu direktora angažovan gradonačelnik. Bećir Kalač, brat od strica je direktor Pošte, Arbin Kalač, brat od strica – sekretar za uređenje i planiranje prostora, Mahmut Kalač, bliski rođak – bivši direktor Centra za socijalni rad. Svi su aktuelni ili bivši članovi vladajućeg DPS-a. Rožajski Centar za socijalni rad dospio je nedavno na naslovne strane, kada je pokrenuta policijska istraga zbog različitih malverzacija. Nakon toga je i gradonačelnik u lokalnom parlamentu kazao da zna da socijalnu pomoć u Rožajama dobijaju vlasnici stanova i skupocjenih automobila i da se nešto mora mijenjati.

I gradonačelnik je ubilježio policijsku prijavu. Protiv Kalača su prije dvije godine prijavu policiji podnijeli Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Safet Redžović, član lokalnog SDP-a, bivši čelnik Javno komunalnog preduzeća (JKP).

Redžović je Kalača optužio za više zloupotreba. Gradonačelnika Rožaja u toj prijavi u koju je Monitor imao uvid između ostalog terete da je kršeći propise i falsifikujući dokumenta, mimo lokalnog parlamenta otpisao dug JKP prema Vladi od preko 300 hiljada eura, nanoseći štetu tom preduzeću.

U prijavi se traži da se ispita sudbina novca upućenog sportskim klubovima, koji se sliva u JP Sportski centar, a koji je po odluci Kalača preuzeo ulogu nadležnog organa lokalne samouprave za sport i rekreaciju. Navodi se da se tom novcu gubi svaki trag, a da ima osnovane sumnje da je riječ o malverzacijama i favorizovanju FK Ibar. Traži se i da se ispita kako je izgradnja jednog objekta Doma za kulturu koštala 2000 eura po kvadratu, kada je tržišna cijena 300 eura po kvadratu.

U prijavi se navodi i da je Kalač, opet kršeći procedure, uticao da se formira više javnih komunalnih preduzeća, uz ovlašćenja da lično on u konačnom odlučuje o imovini novih preduzeća, njihovoj dobiti i cjenovnoj politici komunalnih usluga, što je, kako se navodi u prijavi, u suprotnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Rožajski tužilac Hajran Kalač odbacio je prijavu, nakon čega je Redžović reagovao tvrdeći da je supruga zamjenika tužioca zaposlena kao savjetnica kod Kalača, te da je baš tih dana asfaltirana ulica jednom od osnovnih tužilaca. Kalač je to demantovao tvrdeći da su to slučajnosti.

Rožajska opšina je, na predlog administracije Nusreta Kalača, dodijelila prije nekoliko godina besplatno opštinski plac tadašnjem sudiji Osnovnog suda Rafetu Suljeviću, koji je sudio u sporovima protiv opštine.

Redžović je nedavno u rožajskom parlamentu poslaničkim pitanjem tražio da mu se pojasni kako je poslove projektovanja i planiranjam, vrijedne stotine hiljada eura, dobilo preduzeće Urban design projekt iz Rožaja.

Prema podacima Direkcije za javne nabavke od 2009. godine u kontinuitetu dobija vrijedne poslove od opštine. Samo jedan od poslova u 2010. godini na kom je ta kompanija angažovana od strane opštine košta 108 hiljada eura. Ostale dvije kompanije koje su se prijavile za taj posao, prema podacima Direkcije, nekako su slučajno ponudile istu cijenu od 108. 810 eura kao i Urban design projekt ali su izbačeni iz konkurencije zbog tehničkih grešaka.

Tu kompaniju vodi Selman Murić, nekadašnji saradnik Kalača u opštini. Murič je sa Kalačem radio u Gornjem Ibru, nakon čega je postao sekretar Sekretarijata za uređenje prostora, a potom i savjetnik u Sekretarijatu. Radno mjesto u lokalnoj upravi napustio je 2009. godine kada je osnovao preduzeće za planiranje i projektovanje. Od tada poslovi sa opštinom pljušte.

Među kompanijama koje su česte na spisku partnera opštine, prema podacima Direkcije za javne nabavke, je i kompanija Vetprom. Ta rožajska firma je u Prvrednom sudu registrovana za djelatnost ,,rušenja objekata”. Rožajska javna preduzeća je angažuju u potpuno druge svrhe. JKP tako za 20 hiljada eura svake godine angažuje Vetprom za održavanje zelenila, iako je to u opisu posla tog javnog preduzeća. Takođe, svake godine rožajski Dom zdravlja, kojim rukovodi rođeni brat gradonačelnika, tu kompaniju angažuje za pranje i održavanje automobila. Da li slučajno, u toj kompaniji angažovan je Nako Duraković, zet Nusreta Kalača. U prijavi protiv Kalača navodi se da predsjednik opštine unazad nekoliko godina samoinicijativno planira sredstva u budžetu za uređenje grada i gradskog zelenila.

Nusret Kalač upražnjava svoj peti mandat. Kada se posljednji put kandidovao, izjavio je da je to učinio da bi završio određene započete poslove.

A poslovi ko Nusret – traju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo