Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPRIJEČENE LIKVIDACIJE U CRNOJ GORI: Osumnjičeni rijetko pred sudom

Objavljeno prije

na

Prema zvaničnim podacima policije, od 2015. godine spriječeno je više od 50 likvidacija. No, u većini slučajeva istražitelji nemaju dovoljno dokaza da osumnjičene za planiranje likvidacije optuže i osude u sudskom postupku

 

Luka Bulatović i Veselin Bubanja uhapšeni su prošlog četvrtka zbog sumnje da su planirali ubistvo novinarke Olivere Lakić. Hapšenje osumnjičenih potvrdio je specijalni tužilac Saša Čađenović, koji je naveo da se još tri pripadnika njihove kriminalne grupe nalaze u pritvoru.

Čađenović je kazao da je tužilaštvo u saradnji sa policijom prikupilo dokaze „do stepena osnovane sumnje“ da su Bubanja, Bulatović,  Goran Rakočević, Filip Bešović i Filip Knežević djelujući u okviru kriminalne organizacije, izvršili krivično djelo – teška tjelesna povreda na štetu novinarke Lakić.

Prema tvrdnjama tužilaštva, nakon što su pripadnici te kriminalne grupe u maju 2018. godine ranili novinarku Lakić, početkom ove godine planirali su i njeno ubistvo. Prema operativnim podacima policije, oni su označeni kao pripadnici kavačkog kriminalnog klana.

Njihov motiv je, prema tvrdnjama tužilaštva, želja da spriječe novinarku da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona. Na pitanje novinara – da li se ranjavanje novinarke povezuje i sa njenim pisanjem o mojkovačkoj fabrici cigareta Tara, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nije dao konkretan odgovor.

,,Ja vam ne mogu tako detaljno i jednostavno odgovoriti. Kazao sam vam princip djelovanja ovih kriminalnih grupa – svi pomalo vam zamjere i onda se nađe neko ko vam je najviše zamjerio i ko tako nešto predloži da se neko ugrozi na ovaj način“, kazao je Katnić novinarima. „Ova kriminalna grupa je to radila i vidjećete iz njihovog djelovanja, lako vam je po osnovu tih imena utvrditi o kome se radi i zaključiti što je, ali u svakom slučaju zasmetao im je njen novinarski rad, istraživački, u pravcu utvrđivanja pripadnika kriminalnih grupa i njihovih aktivnosti“.

Tužilaštvo nije do kraja objasnilo motive napada na novinarku Lakić, niti je otkrilo nalogodavce.

Tokom prošle godine, prema tvrdnjama SDT-a, bilo je još spriječenih likvidacija.

Početkom avgusta hapšenjem Nikšićanina Marka Zorića i državljanina Srbije  Srđana Vušurovića, prema tužilaštvu, spriječene su dvije likvidacije. Zoriću je, ipak, na teret stavljeno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. On operativno važi za dio nikšićkog ogranka kavačkog kriminalnog klana kojim navodno rukovodi Radovan Mujović, čiji je brat, 20-godišnji Petar, uhapšen 22. oktobra, blizu zgrade kotorske policije, u trenutku kada je u policiji saslušavan  navodni vođa škaljaraca Jovan Vukotić. Mujović je tokom zvaničnog saslušanja u policiji i tužilaštvu negirao policijske tvrdnje da je trebalo da izvrši ubistvo Vukotića.

Prema tvrdnjama nadležnih, na mafijaškom spisku za odstrel našli su se i policijski inspektori i članovi njihovih porodica. Istražitelji tvrde da su hapšenjem kriminalne grupe čiji je organizator i vođa bio ubijeni Alan Kožar, a koja se tereti za ubistvo Podgoričanina Saše Klikovca uspjeli da spriječe još jedan  zločin. Meta je navodno bio Strahinja Koprivica, sin policijskog funkcionera iz Nikšića Duška Koprivice. Specijalni tužilac je saopštio  da je za to ubistvo bilo planirano 200 hiljada eura, dok je kriminalna grupa izdvojila još pola miliona „za ubistvo visoko pozicioniranog pripadnika suprotstavljene kriminalne grupe“ (kavačke).

Početkom juna specijalna tužiteljka Nataša Bošković je saopštila da su Specijalno državno tužilaštvo i policija otkrili kriminalnu grupu koja je planirala ubistvo Gorana Slovinića i Marka Ljubiše Kana u Budvi, kao i M.B. inače žene svjedoka saradnika.

Istražitelji su, tvrde,  u martu uspjeli da spriječe i likvidaciju članova grupe Baranina Jova Đurovića koji, prema operativnim podacima, važi za vođu barskog kriminalnog klana koji sarađuje sa škaljarcima. Glavni SDT, koji je saopštio vijest o spriječenoj likvidaciji, tada nije želio da kaže ko je bio meta.

Prema zvaničnim podacima policije od 2015. godine spriječeno je više od 50 likvidacija. Samo tokom 2018. godine navodno je osujećeno  21 ubistvo, kada su po nalogu specijalnog državnog tužioca uhapšeni pripadnici tri kriminalne grupe koje se terete za više izvršenih, ali i osujećenih ubistava. Te mafijaške organizacije, prema sumnjama SDT-a, formirali su Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i državljanin Albanije Erogen Brajović. Njihove mete, prema navodima naredbe o sprovođenju istrage, bili su, između ostalih, i  glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov sin, te nekadašnji službenici ANB-a, sada funkcioneri u UP Zoran Lazović i Duško Golubović. Osim planiranih zločina, optužnicom se toj kriminalnoj grupi na teret stavlja i ubistvo Kotoranina Gorana Lenca.

Vukotiću je, prema tužilačkom aktu, navodno prioritet bilo ubistvo Golubovića i Lazovića, jer, kako piše, ne rade za njih već je mislio da rade za kavački klan. Za svako ubistvo, bila je određena i cijena. Po sto hiljada eura za ubistvo službenika policije Duška Golubovića i Zorana Lazovića, navodi se  u optužnici.

Bez obzira na operativna saznanja policije, u većini slučajeva istražitelji nemaju dovoljno dokaza da osumnjičene za planiranje likvidacije optuže i osude u sudskom postupku. Iskustvo stečeno tokom prethodnih godina pokazuje kako, nerijetko, nakon zvaničnih izjava da su hapšenjem spriječena ubistva, na kraju uhapšeni završe  sa krivičnom prijavom za nedozvoljeno držanje oružje i eksplozivnih materija.

Svetlana ĐOKIĆ

SLUČAJ OLIVERE LAKIĆ
HRA: Neodgovornost policije

„Novinarki Oliveri Lakić, koja je do sada pretrpjela prijetnje smrću, dva napada u kojima je povrijeđena i saznanje da je u maju u zatvoru vrbovan novi atentator na nju, do danas nije obezbijeđena policijska zaštita, uprkos apelima Akcije za ljudska prava (HRA) i Komisije za praćenje istrage napada na novinare od prije dvije nedjelje“, saopštila je Tea Gorjanc – Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava.

Ona je podsjetila da su u  međuvremenu po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšena dvojica osumnjičenih za planiranje njenog ubistva, koji su pušteni da se brane sa slobode.

Sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović odbio je predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se Bubanji  i Bulatoviću odredi pritvor,  zbog opasnosti da im član te kriminalne grupe Filip Knežević, koji je u bjekstvu, može pomoći da se kriju.

,,Radi se o osobama koje su, prema navodima svjedoka saradnika, pratile novinarku neposredno prije napada na nju 2018. godine, i te informacije prosljeđivale Filipu Kneževiću, koji se sumnjiči da je pucao na nju i ranio je, a koji je i dalje na slobodi”, upozorila je dirketorica HRA.

Ona smatra da je „ponašanje Uprave policije i ANB-a neodgovorno, i da ništa ne može da opravda izostanak hitne procjene bezbjednosti i zaštite novinarke u očigledno rizičnim okolnostima po njenu bezbjednost“.

R.M.

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo