Povežite se sa nama

OKO NAS

SPREMA LI SE PRIVATIZACIJA LUKE KOTOR: Najprofitabilnija kompanija Kotora na čekanju

Objavljeno prije

na

,,Da mogu i more bi prebacili u Podgoricu”, rečenica je koja se ovih dana najviše čuje po Kotoru. Dio lokalne javnosti naime sumnja da se sprema,,izmještanje” Luke Kotor.

Luka Kotor je u većinskom(skoro 57%) vlasništvu Opštine Kotor i na osnovu Ugovora o korišćenju morskog dobra i Zakona o lukama (ZOL), ima važeću koncesiju do 17. 5. 2015.godine. Iako je to trebalo biti davno završeno, ugovor o koncesiji spletom raznih ,,objektivnih” okolnosti još nije obnovljen, što je u Kotoru i dodatno podgrijalo sumnje.

Čak se spekuliše da je ostavka Marije Maje Ćatović na mjesto gradonačelnice Kotora i članstvo u Izvršnom Odboru kotorskog DPS-a (koji sa SDP-om, Liberalnom partijom i HGI-om čini vlast u Kotoru) rezultat unutarpartijskih sukoba oko Luke.

Bivša gradonačelnica nije odgovarala na naše pozive i poruke, a njen nasljednik na vrhu kotorske opštine Aleksandar Stjepčević je kazao da se na predmetnom sastanku IO DPS nije pominjala Luka Kotor.

,,Ostavka je bila zbog nekih drugih stvari, a da li indirektno na takvu odluku ima uticaja i pitanje Luke, ja vam sada ne mogu odgovorno reći”, kazao je on za Monitor.

Stjepčević međutim nije decidno negirao da je u korijenu sukoba u IO DPS Kotor i posao oko Luke.

U posljednje vrijeme nerijetko su se pojavljivali natpisi u kojima je Marija Ćatović direktno govorila o lošem radu menadžmenta Luke čime se uz pomenuti neprodužetak koncesije, po mišljenju velikog broja Kotorana, implicitno najavljivala mogućnost privatizacije ili ulazak novog investitora. Direktor Luke je Vasilije Kusovac iz SDP-a, koji se takođe nije javljao na naše pozive.

Samostalni odbornik SO Kotor Mladen Živković za naš list potvrđuje da postoje tendencije da se Luka privatizuje. ,,Strukture koje žele privatizaciju politički su visokopozicionirane i stoga će Luka i grad biti pod snažnim pritiskom. U formalnom pogledu taj pritisak će se vršiti kroz proces davanja koncesije”, kaže Živković. ,,Luka je ambijentalni, arhitektonski i ekonomski biser Kotora i svako ko je elementarno uračunljiv ne bi ni pomislio da je proda. Vrijeđa inteligenciju da se problemi u funkcionisanju menadžmenta navode kao razlozi privatizacije. Luka mora ostati gradska”, kaže on za naš list.

Na insinuacije lošeg rada menadžmenta prvi je reagovao član UO Luke, Goran Grbović, član LP, apelujući na nadležne da se lični interesi nikako ne stavljaju ispred kolektivnih.

,,Dvije godine već proteže se priča da li će grad Kotor upravljati svojom lukom. U civilizovanom svijetu, onome kojem naša država teži, više je nego apsurdno postaviti takvo pitanje. Izlišno je govoriti koliko je besmisleno nekom strancu ponuditi na upravljanje firmu koja državi i gradu svakodnevno donosi na desetine hiljada eura prihoda”, naveo je Grbović u svom reagovanju.

Stjepčević za Monitor kaže da lokalna vlast nije dobila nikakvu ponudu za privatizaciju Luke. On smatra da je pitanje Luke vrlo kompleksno i da se o njemu ne može odlučivati bez dublje analize stručnjaka: ,, Niko ne može da kaže jednostavno rješenje i mora struka da iznese svoje mišljenje. Ja sam za to da Luka Kotor produži koncesiju ukoliko se ne ispostavi da postoji neko bolje rješenje, a iskreno da vam kažem ne znam ni zašto se sada potencira to pitanje, kada niko nije ni ponudio da je kupi”, kazao nam je Stjepčević.

Radi regulisanja budućeg pravnog statusa, Luka Kotor A.D. podnijela je Zahtjev za dodjelu prvenstvene koncesije 01. 6. 2011.godine na poziv nadležnog organa Lučke Uprave. Nakon toga, Lučka Uprava mijenja tumačenje odredbi člana 34. ZOL-a i dostavlja na potpisivanje Sporazum o međusobnim pravima i obavezama koji, sa obrazloženjem da nema uporište i osnov u samom Zakonu o lukama, uprava Luke odbija da potpiše i podnosi inicijativu za pokretanje postupaka dodjele koncesije javnim pozivom od 11. 4. 2012. godine. Nakon dostavljenih primjedbi Luka Kotor A.D. Kotor, prethodni javni postupak dodjele koncesije je povučen iz procedure.

Takvi manevri državnih organa otvaraju sumnju kod Kotorana da se nešto sprema, jer od osnivanja Lučke Uprave i zakonodavnih izmjena u oblasti pomorstva i saobraćaja učestalo se govorilo o privatizaciji, odnosno prodaji vlasničkog kapitala Opštine Kotor u Luka KotorA.D.

Promjena vlasnika ili traženje strateškog partnera su se zasnivali na priči o nedovoljno dobrom poslovanju Luke, međutim podaci govore drugačije:

,,U proteklih 10 godina broj brodova u luci Kotor se povećao više od 600% – sa 57 brodova, koliko ih je uplovilo u 2003.godini, do 387 brodova u 2013. godini. Istovremeno broj putnika sa brodova je znatno porastao od 34.120 putnika, koliko ih je doputovalo u 2003. godini, do 317.746 putnika u 2013.godini. Kao rezultat poslovanja prethodnih godina, na Redovnoj skupštini akcionara Luka Kotor A.D. održanoj dana 14.06.2013.godine osnovni kapital društva je uvećan sa 221.036,3076 € na sadašnjih 993.483,364 eura.”, iznešeno je na zasijedanju Skupštine Opštine Kotor 14. 7. 2013. godine kada su i usvojeni zaključci da Skupština Opštine Kotor smatra neophodnim da Vlada Crne Gore dodijeli AD Luci Kotor prioritetnu dugoročnu koncesiju za područje i djelatnost u dosadašnjem obimu i da je neophodno obezbijediti održavanje većinskog učešća Grada, odnosno Opštine u njenoj vlasničkoj strukturi. Kako je na osnovu svega zaključeno da je definitivno kotorska Luka jedna od najprofitabilnijih firmi kod nas, to je bio signal određenim strukturama da se te pare preusmjere u neke druge tokove, a ne u budžet Kotora iz koga je nedavno preseljen i Jugopetrol.

,,Luka Kotor je jedini preostali privredni resurs u gradu i u protekle dvije godine sam nedvosmisleno izražavao stav da je potrebno da joj se dodijeli prioritetna koncesija. Na temelju zaključka SO Kotor, kojim se u julu 2013. godine od Vlade Crne Gore tražila dodjela koncesije, prema mojim saznanjima još nije dobijen odgovor. Kako se vrijeme za istek postojeće koncesije približava, strah me je šta će se desiti poslije toga. Moj stav je da zadržimo upravljanje u postojećem obliku i da se dokapitalizacijom uvećaju akcije pa da u preduzeću eventualni inostrani partner može napraviti sporazum bez ulaska u upravljačku strukturu”, kaže za Monitor direktor TO Kotor Mirza Krcić.

Da profitabilnost Luke nije upitna, a time i postojeća organizacija i vlasnička struktura, slaže se i predsjednik Skupštine Opštine Nikola Bukilica: ,,To potvrđuju poslovni rezultati kao i stopa rasta prometa plovila i turista koji ih koriste”

O profitabilnosti Luke i neophodnosti da ostane u vlasništvu Opštine, barem zvanično, saglasan je Upravni Odbor Luke u kojem je većina članova iz lokalnog DPS-a:

,,Smatramo da je neophodno da Luka Kotor A.D. dobije prioritetnu koncesiju, kako bi u potpunosti realizovala strategiju razvoja i time još više valorizovala potencijale i uvećala akcijsku i tržišnu vrijednost”, stav je Upravnog Odbora, koji je za Monitor, kao svoj lični stav prenio i predsjednik UO Nikola Konjević (DPS). U svakom slučaju, iako su sada svi relevantni činioci kotorskog društveno-privrednog života, barem deklarativno za to da ostane postojeća vlasnička struktura u Luka Kotor A. D. i da se produži koncesija, Ugovor o nastavku koncesije još nije regulisan mada do isteka postojećeg ima svega dva mjeseca.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo