Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sportistima aplauzi, predsjedniku zvižduci

Objavljeno prije

na

Globalni događaji, kao što je bila Olimpijada u Londonu, u svim zemljama svijeta izazivaju emotivna pražnjenja i reakcije, od ushićenja do očaja. Ni naša država nije bila izuzetak. Veličanstven uspjeh crnogorskih rukometašica, osvajačica prve olimpijske medalje u istoriji Crne Gore, bacio je u zasjenak priču o uslovima u kojima žive i treniraju sportisti, o katastrofalno praznim kasama klubova, o načinu na koji su mnogi od olimpijaca otišli na najveću svjetsku sportsku smotru… Tako je bilo i prilikom dočeka crnogorskog olimpijskog tima u Podgorici. Na Trgu Republike olimpijce su dočekale hiljade građana iz svih krajeva Crne Gore. Oduševljeni i ponosni, uz navijačke i druge pjesme, baklje, zastave … veselili su se uspjesima naših sportista. Sasvim opravdano. Naše rukometašice osvojile su – nebo.

Ali, i ovog puta pokazalo se da je sport ogledalo društva. Za uspjeh rukometašica, po običaju, nakačila se bulumenta političara, stranačkih aktivista i javnih radnika. Prednjačila je vlast, odnosno koalicija DPSDP, s namjerom da uknjiži kao svoju zaslugu sve ono što su naši olimpijci postigli u Londonu.

No, medalja ima dvije strane. U to se na svečanom dočeku olimpijskog tima uvjerio i predsjednik Crne Gore i potpredsjednik DPS-a Filip Vujanović. Čim je najavljeno da će pozdraviti olimpijce, podgoričkim trgom razlegli su se zvižduci i povici ,,Ua”. Takav dekor pratio je cijelo Vujanovićevo obraćanje. ,,Čemu se Vujanović drugom i nadao. Uništili su nam i živote i državu, pa bi još i da im zapjevamo”, prokomentarisao je zvižduke građana upućene Vujanoviću posjetilac jednog internet sajta.

Indikativno je da je te večeri na podgoričkom trgu najviše bilo omladine – vršnjakinja i vršnjaka dvodecenijske DPS-ove vlasti.

Sjutradan je premijer Igor Lukšić sportistima obećao svakakva čuda, uključujući i jačanje sportske infrastukture. Premijerova obećanja povod su više da se podsjetimo na ranije slične bajkovite priče crnogorskih političara. No, prije toga valja se zapitati odakle osiromašenoj Crnoj Gori novac za ,,jačanje sportske infrastrukture”. Hoće li to Lukšićeva vlada podići još koji kredit, koji će vraćati naši unuci?

Upućeni tvrde da se u sport ulaže malo i da država nema strategiju razvoja sporta, pa mnogi nekad uspješni klubovi jedva životare kao, recimo, vaterpolo klub Primorac, rukometni i košarkaški klubovi na Cetinju, rukomentni klub u Beranama, ili fudbalski klubovi u Nikšiću. Nije isključeno da će takva sudbina zadesiti i ove koje danas slavimo. Reprezentativci imaju bijedne dnevnice koje se neredovno isplaćuju. Sportisti se uglavnom pripremaju u neadekvatnim uslovima. Podsjetimo, Mišelu Platiniju, predsjedniku UEFA, prije dvije godine, dok je boravio u posjeti Fudbalskom savezu Crne Gore, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša predstavio je idejno rješenje za istočnu tribinu fudbalskog stadiona u Podgorici, uz obećanje da će biti završena ove godine. Nije. Platini je prije svega došao u Podgoricu da bi popričao o sportskoj infrastrukturi sa državnim vrhom Crne Gore. Primio ga je i Filip Vujanović. Podgorica nema ni atletsku stazu.

Političari majstorski koriste sport za sopstvenu promociju. I Savjet mladih Demokratske partije socijalista Podgorice vidio je šansu da se glasne povodom uspjeha crnogorskih olimpijaca. Uputio je zahtjev Miomiru Mugoši da se dio Cetinjskog puta od kružnog toka kod spomenika Sv. Petru Cetinjskom do raskrsnice sa Nikšićkim putem i Ulicom Vojislavljevića nazove Bulevar Zlatnih lavica.

,,Molimo cjelokupnu crnogorsku javnost da ovaj gest ne shvati nikako drugačije od gesta čiste ljubavi prema našoj domovini koju DPS kao državotvorni politički subjekat nikad nije morala dokazivati”, dao je na znanje Savjet mladih DPS-a Glavnog grada. Koliko nas košta ta DPS-ova ,,čista ljubav prema našoj domovini” uvjeravamo se svakodnevno.

Poput Crne Gore, i ostale su države slavile svoje sportske heroje. Olimpijske igre su, kao i svaki put do sada, iznjedrile fenomene i zvijezde o kojima će se dugo pričati. Da li će tako biti i sa našim olimpijcima? Hoće li ih se sjetiti premijer Lukšić, Vujanović, mladi depeesovci nakon oktobarskih izbora. Ili će i dalje organizovati prigodna slavlja na kojima će sve da pršti od velikih obećanja i namjenskog rodoljublja i već sjutradan na njih zaboraviti? A možda su oni što su zviždali na podgoričkom trgu nešto važno za oktobar poručili dugovječnim vladaocima.

Uspjeh za istoriju

Naše ,,zlatne lavice” i ostali članovi crnogorskog olimpijskog tima, zaslužile su veličanstven doček u Podgorici.

Rukometašice su odigrale kako je trebalo. Izgubile su u finalu iako bi priča bila drugačija da nisu izgubile toliko lopti na početku meča, kada su mogle samljeti Norvežanke.

Sportska Crna Gora od osamostaljivanja ne pamti veće razočarenje od onog iz utakmice za bronzu na vaterpolo olimpijskom turniru. Vjerovatno ni sami akteri ne znaju kako objasniti činjenicu da neko šest minuta prije kraja vodi 11:8 protiv grogiranog protivnika, koji ima veliki broj isključenja igrača i trenera, pa opet izgubi utakmicu sa 12:11. Srbija se digla iz pepela i potpuno je zaslužila bronzanu medalju.

Naš barjaktar na Olimpijskim igrama Srđan Mrvaljević, realno, nije ni trebalo da ide na OI zbog narušenog zdravlja. Rezultat toga bio je poraz u drugom kolu, iako smo se nadali da bi mogao i do trona.

U atletici su nas predstavljali bacač diska Danijel Furtula, evropski juniorski vicešampion i maratonka iz Nikšića Slađana Perunović. Furtula ima samo 19 godina i bio je najmlađi među kolegama na Olimpijskim igrama u Londonu. To je vezalo ruke perspektivnom atletičaru da ne uđe u finale.

Slađana Perunović je najavila da želi da na olimpijskom maratonu u Londonu popravi nacionalni rekord i to je postigla. Stara je izreka da su svi koje završe maraton i pobjednici, pa je tako pobjednica i Slađana, jer je bila među 107 koji su prošli kroz ciljnu ravninu, nakon nešto više od 42 kilometra trčanja. Završila je na 77. poziciji u vremenu 2:39:07, popravila lični i nacionalni rekord i istrčala rezultat koji je joj garantuje učešće na Svjetskom prvenstvu u atletici iduće godine u Moskvi.

Jedriličar Milivoj Dukić posljednji je ušao na spisak učesnika za OI, ali je najduže nastupao na olimpijskim borilištima. Najmlađi od crnogorskih olimpijaca, još junior, nekoliko dana se borio sa mnogo starijim i iskusnijim takmičarima, i dokazao da će biti velika nada za neke naredne globalne sportske susrete. Osvajanje 30. mjesta u konkurenciji 49 takmičara u klasi „laser” je, s obzirom na to kakvo je stanje našeg jedrenja u odnosu na ostale zemlje-učesnice, uspjeh ravan podvigu.

Ostala dva crnogorska olimpijca bokser Boško Drašković i strijelac Nikola Šaranović mogu se svesti pod Kubertenovu -Važno je učestvovati. Bez imalo ironije.

Veseljko KOPRIVICA – Željko MILOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo