Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPORT: GASI LI SE ŽRK BUDUĆNOST: Da ne bude kao Đekna

Objavljeno prije

na

ŽRK Budućnost, najtrofejniji crnogorski sportski klub, od 1. jula je bez generalnog sponzora i prema najavama  boriće se za golu egzistenciju. U toj situaciji takmičarske ambicije niko ne pominje

 

 

Gasi li se najtrofejniji crnogorski sportski klub? Da li će nastupati i u kojem takmičenju? Hoće li Glavni grad, novcem građana, od propasti spašavati nekadašnjeg evropskog giganta? Hoće li se naći još neko da pomogne? Sve su ovo pitanja koja ovih dana pune stupce crnogorskih novina i portala, boreći se za čitanost rame uz rame sa EP u fudbalu.

Prvog jula, kad je istekao sponzorski ugovor sa ŽRK Budućnost, saopštenjem se oglasila kompanija Bemax: „ Bila je čast što smo u prethodne tri sezone bili generalni sponzor brenda kao što je ŽRK Budućnost. Uspjeli smo da riješimo nagomilane finansijske probleme, doprinesemo formiranju tima za narednu sezonu i klub ostavimo bez ijedne neizmirene obaveze iz prethodnih sezona, uključujući i nedavno završenu 2023/24“, napisali su tim povodom.

Uslijedila je rekacija iz kluba. Podgorički Dan je 7. jula objavio tekst sa naslovom Maja Bulatović: Klub se gasi. Ljubiteljima sporta ne treba objašnjavati da je u pitanju najtrofejniji crnogorski sportski klub, osvajač dvije titule prvaka Evrope, tri Kupa pobjednika kupova, jednog Kupa EHF, nebrojeno regionalnih i domaćih trofeja. Jedini šampion Crne Gore od njene nezavisnosti.

„Na današnji dan klub se gasi. Nažalost, nije ni prvi ni posljednji, ali to je sudbina koja nas je sačekala“,  kazala je legenda Budućnosti, jugoslovenskog i crnogorskog rukometa Maja Bulatović, koja je izvršni direktor kluba. Bulatovićka je dalje objasnila da je klub ostao bez glavnog sponzora, da je u pitanju goli opstanak, da se sad intenzivno radi na tome da se troškovi i eventuralni penali minimizuju. Sa najavljenim pojačanjima raskinuće se ugovori. Sve će igračice biti slobodne… Dodala je i da je dosadašnji generalni sponzor Bemaks pokrio troškove za prošlu sezonu, ali su ostale obaveze za šesti i sedmi mjesec – od stanarina, avio karata, igračica koje su trebalo da dođu. Za Monitor nije željela da bilo šta detaljnije objašnjava.

Dva dana kasnije Pobjeda je objavila i Bemaxovu verziju priče. „Dok je vlasnicima ŽRK BudućnostBemax davao’, a nije pitao za šta i đe pare idu, sve je bilo u redu. Problem je nastao kada su željeli da znaju đe i kod koga ide novac. Vlasnicima kluba je ‘na fino’ skretana pažnja na visinu zakupa stanova, visinu novca koja se izdvaja za ishranu igračica… i papirološki i dokumentovano pokazivano na jeftinije varijante za istu, čak i bolju uslugu ili proizvod. No, u klubu su te i takve zahtjeve ignorisali. Kada je dara prevršila mjeru, kada su shvatili da niko iz kluba i ne pokušava da objasni ili razjasni na ukazane probleme, dotok novca je stopiran. A onda, gle čuda – nastali su problemi. A glavni krivac je, ko drugi nego Bemax. Zašto – zato što ne želi više novac da daje na neviđeno i ako izdvoji određenu sumu želi da zna kako je i na koga utrošena. Od vlasničke strukture kluba su samo traženi papiri za utrošena sredstva“, objavljeno je u „Pobjedi“.

Maja Bulatović je u istom tekstu dodala da „koliko je ona upoznata Bemax nije želio da prihvati da Opština bude vlasnik 51 odsto dionica kluba“.

Onda se oglasila i Opština Podgorica. Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević, kazao je da „se ne smije dozvoliti gašenje ŽRK Budućnost, jer je to naša moralna i sportska obaveza, pa će Glavni grad učiniti sve da održi kolektiv i pokušati da riješi bar dio nagomilanih problema“.

Tri dana kasnije, održan je sastanak u kabinetu gradonačelnice. „Kako je konstatovano tokom sastanka, situacija u klubu je veoma ozbiljna i do rješenja je teško doći, ali će Glavni grad u narednim danima posvetiti pažnju kako bi se razmotrile sve mogućnosti”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Glavnog grada. Problem je što Glavni grad nije u vlasničkoj strukturi kluba.

Za dobre poznavaoce prilika u i oko ŽRK Budućnost ovo nije neočekivano. Zapravo, bilo je samo pitanje vremena. Klub, koji je nekada bio društvena organizacija, raznim je zakonima i aktima mijenjao organizacione forme zadržavajući isti PIB. Tako je svojevremeno bio NVO (sa osnivačima Radem Đurđićem i Darkom Šukovićem), pa sportska organizacija… Posljednjom registracijom u Ministarstvu sporta kojim je rukovodio Nikola Janović, za osnivače i vlasnike upisani su zaposleni u klubu: Marijana Maja Bulatović, Tatjana Jeraminok, Dragoslava Pođanin, Savo Laković i Srđan Markoč. A oni nijesu u stanju da obezbijede nastavak funkcionisanja kluba.

Do 2020. godine, dok je DPS vršio apsolutnu vlast, predsjednici kluba. od Miška Ivanovića do Predraga Boškovića, obezbjeđivali su sredstva za funkcionisanje na vrhunskom nivou. Dvije titule prvaka Evrope i dva Kupa pobjednika kupova od 2006. do 2015. dokaz su kvaliteta i renomea koji su lavice imale u rukometnom svijetu. Posljednjih godina saznali smo i koliko je to zadovoljstvo koštalo građane Crne Gore, ali i stekli uvid u virtuozno umijeće DPS-a kad su u pitanju novčane transakcije sa raznih računa prema ovom klubu…

Kompanija Bemax je potpisala ugovor kojim je postala generalni sponzor kluba uoči sezone 2021/ 22. Ugovor je bio oročen na tri godine. Istekao je 1. jula ove godine. Uz Bemax, sponzorski pul činilo je više firmi koje su poslovno vezane za građevinskog giganta…

Prema onome što je potpisniku ovih redova rečeno iz Bemaxa, kompanija je sve svoje obaveze prema klubu, zaključno sa 1. julom izvršila. Štaviše, uplatili su novac za komplet pripreme koje su trebale da se održe na Jahorini u avgustu. Samim tim demantovali su navode direktorice kluba da „su ostale obaveze za šesti i sedmi mjesec – od stanarina, avio karata, igrača koji su trebalo da dođu“.

Demantovali su i da se sa Bemaxom ikada razgovaralo o vlasničkoj strukturi, odnosno, tvrde da se generalni sponzor nije izjašnjavao o ulasku Glavnog grada u vlasničku strukturu, jer na to nije imao pravo.

Takođe je rečeno da je Bemax napravio plan prema kojem je klub ove godine trebao da „napadne“ fajnalfor Lige šampiona, a već sljedeće i da se bori za pehar prvaka Evrope. Katarina Bulatović je angažovana da bude tim- menadžer (pro bono). Vraćene su nekadašnje rukometašice –reprezentativke, a Katarina je svojim autoritetom uspjela da ubijedi vrhunska pojačanja da obuku plavo – bijeli dres. Ponovljeno je i da sponzorski ugovor nije produžen isključivo iz razloga koji se odnose na način na koji zaposleni vode klub.

U modernoj istoriji sporta dešavalo se da poznatiji i bogatiji klubovi proglase bankrot/ stečaj, da prestanu da postoje… ali i da se vrate i opet zablistaju. ŽRK Budućnost je, bez obzira na način finansiranja, sportski gigant, svrstavan među najbolje evropske klubove. Plavo-bijeli dres nosila su značajna rukomenta imena, od kojih su neke svojevremeno bile i najbolje igračice Evrope (samim tim i svijeta). Budućnost je, kao miljenik i eksponent vladajuće partije, logično, imala i mnogo hejtera u Crnoj Gori, prije svega zbog političke opredijeljenosti za jednu opciju.

ŽRK Budućnost je, kao i KK Budućnost skup projekat. Igrati na tom nivou, u jakim takmičenjima iziskuje ozbiljan igrački i stručni potencijal. A to sve košta. Zato je epilog ove priče još uvijek – nenapisan…

Milivoje KOVAČEVIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo