Povežite se sa nama

MONITORING

SPORAZUM O IZBORIMA: Vaistinu potpisaše

Objavljeno prije

na

I sa simbolikom i bez nje, neuporedivo bi bolje bilo da je Sporazum o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore potpisan oko Božića, a ne oko Vakrsa. Pošto slobodnih i fer izbora dosad nije bilo, mogli su, je li, samo da se rode, ne i da vaskrsnu. Skroz ovozemaljski, svako zna da bi sporazum, da je nastao prije pet mjeseci, imao znatno više šansi da uspije.

Sporazum su potpisale DPS, Socijaldemokrate Ivana Brajovića, Bošnjačka stranka, Pozitivna, Demos, Građanski pokret URA i SDP. Demokratski front je odbio da učestvuje u pregovorima vlasti i opozicije. Demokrate Alekse Bečića neko vrijeme su učestvovale u parlamentranom dijalogu, ali su odustali zbog toga što je Vlada Mila Đukanovića opstala na osnovu političke korupcije. Više puta su naglasili da neće biti smetnja sprovođenju sporazuma niti će napadati kolege iz opozicije koje su sporazum potpisale.

Socijalistička narodna partija odbila je da potpiše sporazum zato što nije prihvaćeno da u njemu bude zapisano da će se o članstvu Crne Gore u NATO savezu odlučivati na referendumu. Ipak, predstavnici te partije će, ravnopravno sa potpisnicima, učestvovati u raspodjeli funkcija koje na osnovu sporazuma preuzima opozicija.

Time je dodatno obogaćen fenomen ,,pola riba, pola đevojka” u crnogorskom političkom životu. Imamo SDP koji je 17 godina bio na vlasti, a sad je opozicija, samo što nije potpisala izjavu da nakon izbora neće sa DPS-om. Tu je Pozitivna koja je vlastima izručila opozicione glasove i omogućila opstanak Vlade Mila Đukanovića u trenutku kad joj je SDP uskratila povjerenje i, uprkos tome, pokušava da glumi opoziciju. SNP nije potpisao sporazum, ali hoće u Vladu. Ima ih, dakle – od svake ruke.

Vanredna sjednica Skupštine na kojoj će se raspravljati o leks specijalisu koji će omogućiti primjenu Sporazuma o slobodnim i fer izborima, novom sastavu Vlade i razrješenju predsjednika prlamenta Ranka Krivokapića zakazana je za srijedu, 4. maja. Iako su mnogi bili spremni da se opklade kako Krivokapić pokušava da se, na razne načine, održi na mjestu predsjednika parlamenta kako bi u toj ulozi 21. maja proslavio desetogodišnjicu nezavisnosti, to u ovom času ne zvuči nerealno.

Trenutno se čeka da SDP, SNP, URA, i Demos usaglase listu kandidata za minisarska i ostala mjesta koja im po sporazumu pripadaju. Bilo je najavljeno da će se to desiti u srijedu uveče, dok ovaj broj Monitora ide u štampu imena se još čekaju.

Koplja se i dalje lome i oko smještanja Pozitivne. SDP, Demos i URA su izričiti da kadrovi te partije ne mogu zauzimati opoziciona mjesta. Posebno je, reklo bi se, ogorčen predsjedik SDP-a čije ljude je tokom posljednjih mjeseci DPS bez pardona ostavljao bez funkcija. Krivokapić je rekao da se u Crnoj Gori trenutno dešavaju stvari kao u 90-im godinama prošlog vijeka – tjeranje i pokušaj zastrašivanja ljudi koji profesionalno rade svoj posao. Prema njegovim riječima, Pozitivna svakako nije dio opozicije „i to je čitav proces pokazao i dokazao”.

Zasad je od ljudi koji će u Vladi predstavljati opoziciju poznato samo ime Borisa Marića koji će na predlog pokreta URA zamijeniti Zoricu Kovačević na čelu Ministarstva rada i socijalnog staranja. On trenutno radi u Centru za demokratsku tranziciju. ,,Prihvatio sam angažman u tom ministarstvu jer je moj fah državna i javna uprava. Mislim da ovo treba da bude atipičan projekat monitoringa rada tog resora koji treba da dovede do toga da se izgrade barijere zloupotrebama gdje god da ih ima. Da bi se to postiglo mora se raditi na trensparentnosti”, kaže Marić u izjavi za Monitor uz napomenu da treba sačekati i vidjeti da li će se sve odvijati onako kako je dosadašnjim dogovorima predviđeno.

,,Mislim da se može uspostaviti drugačija praksa rada organa državne uprave koja bi pokazala crnogorskom društvu da je politizacija resora velikim dijelom doprinijela ovako dubokoj krizi u društvu. Koliko će se u tome uspjeti – ostaje da se vidi”, objašnjava Marić. Kaže da će o tome koji su prioriteti u tom poslu moći da govori desetak dana nakon što stupi na funkciju.

Po Marićevim riječima bitne su dvije stvari: ,,Mora se raditi u skladu sa zakonom što znači da treba provjeriti zakonitost dosadašnjeg rada ministarstva i insistirati na zakonitosti u budućem radu. Takođe, ovo je prilično jak kontrolni mehanizam, ali to se završava u oktobru i moraće da se razmišlja o uspostavljanju redovne kontrole”. On smatra da je čitav posao istovremeno velika šansa i veliki rizik. ,,Najveći je rizik to što prilično veliki broj ljudi ulazi u posao i pitanje je koliko će se njih snaći i na pravi način odvojiti bitno od nebitnog”.

Na pitanje da li se može desiti da njegov rad bude zaglušen ehom onoga što ovih mjeseci radi ministarka Kovačević, Marić kaže da on ne može da vodi kampanju i da će na javnosti biti da prosudi da li je značajnije da se uspostavi puna zakonitost rada nekog resora i otvore konkretni problemi ili rješavanje socijalnih pitanja ad hoc. ,,Nakon pet mjeseci, biću tu i za kritike i za pohvale”, zaključuje Marić.

Gotovo istovremeno kad i sporazum, predsjednici Demosa, Građanskog pokreta URA i SNP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Srđan Milić potpisali su deklaraciju kojom se obavezuju da neće praviti predizborne i postizborne saveze sa DPS-om. Objasnili su da su svjesni činjenice da je opoziciona ideja koja je imala većinsku podršku javnosti u prošlim godinama više puta bila iznevjerena, uz indicije koje upućuju na političku korupciju.,,Riješeni smo da spriječimo da se tako nešto ponovi”, poručili su Lekić, Rakčević i Milić. Demokrate su podsjetile da su se odmah poslije osnivanja partije obavezale da neće sa DPS-om. Iz SDP-a se o tome nije čuo glas.

U svakom slučaju, grubi obrisi predizbornih formacija su pred nama. Formalno, uskoro će biti usvojena i pravila po kojima će biti održani.

Glancan mjesecima, sporazum, kao jednu od prvih odredbi bilježi da su njegovi potpisnici preuzeli obavezu da ,,rezultate izbora organizovanih u skladu sa ovim sporazumom prihvate kao odluku građana Crne Gore”.

Dritan Abazović, potpredsjednik Građanskog pokreta URA i nezavisni poslanik objašnjava za Monitor da obaveza priznavanja rezultata izbora nije bezuslovna. ,,U slučaju ozbiljnih opstrukcija DPS-a u primjeni sporazuma – on više neće važiti”, kaže Abazović.

On naglašava da sporazum predviđa trajanje parlamentarnog dijaloga tokom primjene sporazuma i smatra da će to biti jedna vrsta kontrolnog mehanizma za sprječavanje nepoštovanja sporazuma.

Na pitanje – šta ako se velike zloupotrebe dese na dan izbora, kao što je to bilo u Beranama kad je DPS u mini štabovima na dan izbora dijelio novac koji, izvjesno, nije dolazio iz legalnih tokova novca, Abazović kaže da će onda svako morati da podnese političku odgovornost. ,,Naravno da u slučaju tako velikih nepravilnosti ne bi važila obaveza o priznavanju rezultata izbora. Ako na dan izbora budu utvrđene velike nepravilnosti ili očigledne krađe i faslifikati ni opozicija, a nadam se ni međunarodna zajednica, neće biti spremna da prizna takve izbore”, kaže Abazović uz napomenu da to ostaje u domenu hipotetičkog.

U svakom slučaju, obeshrabrujuće je što dosad niko ko je ,,poslovao” sa DPS-om nije dobro prošao. Ako se ne računa prodaja. Ohrabrujuće bi moglo biti to što izgleda da ovako više ne može. S tim što nam se već bezbroj puta činilo da ,,od ovoga ne može gore”. Pa je moglo.

DF: Sporazum je izdaja

Sa raznih strana su se, otkako je Demokratski front najavio da će prisustvovati sjednici parlamenta na kojoj će biti razmatran lex specialis, kao je riječ o njihovom pokušaju da se na mala vrata vrate u Skupštinu. Iz Fronta takvo viđenje odbacuju. ,,Demokratski front se vraća na ovu sjednicu samo da bi u direktnom prenosu rekli šta imamo u vezi ove sramne kolaboracije lažne opozicije sa monstruoznim režimom Mila Đukanovića, jer se već pola godine nalazimo u potpunoj medijskoj blokadi. Mi nastavljamo sa protestima, uporno i istrajno i nećemo iznevjeriti naše saborce po suzavcu, jer nema predaje, a nema ni prodaje iako sve vrvi od cjenkanja na ovoj nikad prljavijoj političkoj sceni”, kaže za Monitor poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak. Ona ocjenjuje da se potpisivanjem sporazuma unaprijed daje legitimitet za ,,vrlo sofisticiranu fensi krađu izbora koju će preko sistema za elektronsku identifikaciju biraca, kreiranom po DPS mustri, maher izbornih prevara da priredi” ,,Ako su se nadali da ćemo ovu izdaju da otćutimo grdno se varaju”, kaže Bošnjak. Bošnjak tvrdi da će kontinuirano postavljati pitanje zašto neke partije ,,interese naroda stavljaju iza ličnih interesa i pokazuju slijepu servilnost prema nekim ambasadama koje iz svojih razloga pomažu Đukanoviću da pokrade još jedne izbore.”

Zamajavanje

Malo ko je obratio pažnju da sporazum sadrži rečenicu u kojoj se ,,konstatuje mogućnost izmjene izbornog zakonodavstva u dijelu predstavljanja Albanaca u Skupštini Crne Gore”. Dritan Abazović objašnjava da izmjene izbornih zakona kojima bi albanskim partijama bili vraćeni garantovani mandati, izvjesno, nijesu moguće prije ovih izbora. ,,Ne treba isključiti mogućnost da se to desi u nekom narednom sazivu parlamenta”, kaže Abazović. Za koje zamajavanje Albanaca onda može da koristi ta rečenica u soprazumu- zna DPS i albanske partije koje će pristati da budu zamajane.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo