Izdvojeno
SPOMEN PLOČA U MORINJU I NEMOĆ INSTITUCIJA: Igre oko sjećanja na žrtve

Objavljeno prije
1 godinana
Objavio:
Monitor online
Nezakonito je postavljena i u natpisu se ne pominje odgovornost crnogorskih vlasti za politiku koja je dovela do napada na Dubrovnik i formiranje logora u Morinju u kojem su mučeni hrvatski zarobljenici. Uprava za inspekcijske poslove je odmah po postavljanju donijela rješenje o uklanjanju, Opština Kotor duže od godinu to pokušava a Vojska ne da. Ploča je u objektu koji više nije u vlasništvu Ministarstva odbrane
Hrvatski ministar vojni Ivan Anušić prilikom nedavne posjete Crnoj Gori nije se sastao sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem, zbog kako je izjavio ,,njegovih izjava o spomen ploči u Morinju i o brodu Jadran”.
Znak sjećanja na mučilište u Morinju, naravno, treba da postoji. Ali na tabli treba postaviti drugi tekst, u kome se neće abolirati crnogorska vlast uz čije puno angažovanje se dešavao Rat za mir. To tvrdi i ministar Krapović, to su tvrdili i predstavnici bivše vlade. Ali izjave treba potvrditi u praksi. Od toga nema ništa.
Iako su bivši vojni ministar Raško Konjević i ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić ploču 10. oktobra 2022. postavili mimo zakona ona, do danas, nije uklonjena.
Monitor je iz Uprave za inspekcijske poslove posredstvom zahtjeva za Slobodni pristup informacijama dobio dokumenta koja se odnose na ovaj predmet i koja govore o nefunkcionisanju državnih institucija.
Tri dana nakon što je ploča postavljena, inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak posjetila je lokaciju i sačinila izvještaj o inspekcijskom nadzoru. U izvještaju se citiraju odredbe Zakona o spomen obilježjima koji propisuje da odluku o njima donosi skupština opštine, glavnog grada ili prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture. Zakon predviđa i da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio, a istaknutoj ličnosti prije istekao 20 godina od dana kada je lice umrlo. Izuzetak je moguć uz saglasnost Vlade.
Da Opština Kotor o namjeri podizanja spomen-obilježja nije bila obaviještena, te da je o tome saznao noć prije postavljanja ploče iz sredstava informisanja, izjavio je inspektorki Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.
Opština Kotor 18. oktobra 2022. dobija rješenje kojim im Uprava za inspekcijske poslove nalaže da spornu ploču uklone u roku od tri dana. Kao odgovorno lice navodi se predsjednik Opštine Vladimir Jokić. Uz napomenu da žalba ne odlaže izvršenje.
Uprava je tražila pravne akte od ministara Krivokapića i Konjevića na osnovu kojih su izvršili postavljanje spomen obilježja u Morinju.
Krivokapić je 20. oktobra odgovorio Upravi uz konstataciju da je njihovo obraćanje pravno konfuzno. Nije mu bilo jasno kako je inspektorka uspjela da obiđe spomen ploču – ,,jer je lokacija na kojoj se nalazi zaštićeni prostor Ministarstva odbrane”.
Poručio je da je njegovo ministarstvo sprovodilo vanjsku politiku osvjedočenu u naporima osude ratnih zločina, te da je uređivanje prostora vojnih objekata koje koristi Ministarstvo odbrane u isključivoj nadležnosti tog organa.
Sledećeg dana Upravi za inspekcijske poslove stigao je odgovor i iz Ministarstva odbrane, na čijem čelu je bio Konjević. U njemu se navodi da oni nemaju podataka da je na navedenoj lokaciji pristupilo civilno lice, te da im nije jasno kako je inspektorka na licu mjesta utvrdila navedene činjenice. Iz ovog ministarstva terete inspektorku da je neovlašćeno ušla u krug štićenog vojnog objekta, te traže izjašnjenje o tome. Tvrde da je Uprava prekoračila ovlaštenja jer nemaju nadležnost da sprovode inspekcijski nadzor nad Ministarstvom odbrane i Vojskom Crne Gore.
Kada je 24. oktobra 2022. inspektorka konstatovana da u naznačenom roku ploča nije uklonjena, iz Opštine Kotor su joj odgovorili da su u Morinj uputili službu za inspekcijske poslove, komunalce i komunalnu policiju. Pripadnici Vojske CG im nijesu dozvolili pristup, uz obrazloženje ,,da imaju naredbu od Ministarstva odbrane da ne puštaju nikoga da uđe u dvorište nekadašnjeg sabirnog centra”.
U inspekcijskom izvještaju Uprave se navodi da je predsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević tada izjavio – ,,Uputićemo zahtjev ka premijeru Crne Gore, da naloži Ministarsvu odbrane, da omogući neometano izvršenje rješenja”.
Tadašnji premijer Dritan Abazović je izjavio da Vlada ništa nije znala o postavljanju ploče. Obećavao je da će je zamijeniti novom na kojoj će činjenično biti navedeno ko je odgovoran za ratni zločin počinjen na mjestu nekadašnjeg vojnog objekta. To se nije desilo. Abazović je nakon što je Skupština razriješila ministre Krivokapića i Konjevića, izjavio da su oni počinili krivično djelo iz političkog interesa.
Zbog neizvršenja njihovog rješenja, Uprava izdaje prekršajni nalog kojim se predsjednik Kotora Jokić kažnjava sa trideset eura. Jokić piše žalbu Upravi i Ministarstvu kulture u kojoj navodi da Opština Kotor nije učestvovala u postavljanju spomen ploče, već da su o njoj saznali putem medija, kao i javnost. Preporučuju da Uprava donese akte i sankcioniše one koji su postavili ploču suprotno zakonu.
Sredinom novembra 2022. Uprava odbija Jokićevu žalbu, a u decembru izriče Opštini Kotor kaznu od 500, a odgovornom licu Jokiću novu kaznu od 50 eura, zbog nepostupanja po njihovom rješenju o uklanjanju ploče.
Uprava, krajem 2022, od Uprave prihoda i carina traži prinudnu naplatu 500 eura od Opštine Kotor.
Iz Opštine Kotor traže od Uprave obustavljanje prinudne naplate uz obrazloženje da su zakazali uklanjanje sporne ploče za 31. januar 2023. Mole inspekcijski organ da kod Ministarstva odbrane urgiraju da im se omogući pristup. Kako su u međuvremenu ministri Konjević i Krivokapić smijenjeni, Opština Kotor se dva puta obraćala tadašnjem rukovodiocu Ministarstva odbrane Filipu Adžiću uz molbu da im se omogući pristup lokaciji koju čuva Vojska CG. Bezuspješno.
Uprava ne čeka obećano izvršenje već 24. januara 2023. Opštinu Kotor kažnjava sa još 3.000 eura, a Jokića sa 300 eura. Uprava prihoda i carina dostavljaju Upravi za inspekcijske poslove 20. januara dokaze o uplati prethodne kazne od 500 eura Opštine Kotori i 50 eura od strane Jokića.
Početkom februara iz Opštine Kotor obavještavaju Upravu da su i treći put pokušali da uklone ploču, ali da su ih u tome spriječili pripadnici Vojske. Traže da im se omogući dodatni rok za izvršenje Upravinog rješenja od dva mjeseca. Uprava usvaja molbu iz Kotora i i produžava rok za izvršenje do početka aprila.
Kako se bliži novi rok, ponavlja se isti krug. Opština Kotor obavještava Upravu, krajem marta, da su ponovo bezuspješno pisali Adžiću, te da su opet pokušali da uklone spornu ploču, ali da im pristup ni ovog puta nije omogućen. Zanimljivo je da se u u službenoj zabilješci Opštine Kotor navodi da je njihov predstavnik upoznao vojno lice da je Ministasrtvu odbrane upućena urgencija, a predstavnici Vojske su kazali da im je sinoć i jutros rečeno da nikoga ne smiju da puštaju vojnom objektu ukoliko za to nema pisano odobrenje ministra.
Nakon toga, Opština opet traži produženje roka. Iz Uprave im daju novi termin do 26. maja 2023. Pri isteku roka iz Optine Kotor ponovo obavještavaju Upravu da im Vojska nije dozvolila pristup. Uprava produžava rok do jula.
U julu iz Opštine Kotor isto obavještenje uz objašnjenje da im iz Ministrastva odbrane nije izdato pismeno odobrenje za pristup ni nakon četiri urgencije. Mole Upravu da obustavi dalja postupanja prema Opštini jer izvršenje nije moguće sprovesti.
Uprava im četvrti put daje novi rok do početka septembra 2023. Nakon isteka roka i neizvršenja, i neobraćanja Opštine Kotor za produženje roka, iz Uprave im nalažu da plate kaznu od 3.300 eura. Početkom oktobra od Uprave prihoda i carina Uprava traži da se od Opštine Kotor prinudno naplati 3.000 eura, a od Jokića kao odgovornog lica 300 eura.
Krajem novembra Jokić piše Upravi da su više puta pokušali da izvrše rješenje ali da nijesu mogli jer im Vojska nije dozvolila prstup. Navodi i da su više puta obavještavali Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova, uz čije odobrenje i prisustvo je nesumljivo postavljena ploča, ali da im nikada nije odgovoreno. Predlaže obustavljanje izvršenja da se ne bi nanosila dodatna šteta budžetu Opštine.
,,Od trenutka od kada su pripadnici Vojske CG prisutni na lokaciji koja predstavlja mjesto izvršenja i ne dozvoljavaju pristup istoj, smatram da Opoština Kotor ne može biti stranka koja je u obavezi da izvrši Vaše rješenje, a što dodatno potvrđuje i činjenica da je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odbacilo krivičnu prijavu koju ste podnijeli protiv lica koja su ovu ploču i postavila”, piše Jokić.
,,Obavještavamo Vas da smo Višem državnom tužilaštvu uložili pritužbu na predmetno rješenje ODT-a u Kotoru”, navodi se u odgovoru Uprave Opštini Kotor u kome se tvrdi i da postupak uklanjanja sporne ploče zakonski nije moguće obustaviti.
Prijava je prvobitno podnijeta Specijalnom drzavnom tuzilastvu, dok su Krivokapić i Konjević bili ministri, ali su se oni proglasili nenadležnim pa su je proslijedili ODT u Kotoru. Nakon što je u Kotoru odbačena prijava, Uprava je uložila žalbu Višem tužilaštvu.
Krivokapić i Konjević su spomen ploću postavili u društvu hrvatskih kolega – ministra vanjskih i evropskih poslova Gorana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda. Tako da ovaj problem ima i spoljno-političku dimenziju.
Rješenje se još ne nazire, a vojnici koji 24 sata dnevno čuvaju zaključanu kapiju na ulazu u kompleks, to čine po usmenoj naredbi koju su dobili od svojih pretpostavljenih. Naredba je izdata dok je Konjević bio ministar, pridržavao je se i Adžić, a očigledno je još uvijek na snazi.
Inače je vojno skladište Morinj kao nepotrebno i neperspektivno, zvanično od strane VCG napušteno još 2006. od kada taj objekat nije u nadležnosti MO, već Ministarstva finansija koje upravlja državnom imovinom. Naredbe su čudo.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
KRIMINAL I POLITIKA – LJUBAV KOJA TRAJE: Tajna Božovićeve plave sveske i prva Vučićeva milijarda
-
IZBOR VDT: Stara priča, nova trgovina
-
POLITIČKA PREGRUPISAVANJA: Vri pod poklopcem
-
NAJAVA UKIDANJA INSTITUTA KONTROLE OPTUŽNICE: Može da pomogne, a i ne mora
-
GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR: Partijski interesi i licemjerstvo
-
NAPAD NA GAZU U OČIMA JAVNOSTI IZRAELA I SVIJETA: Značajne promjene vizure
Izdvojeno
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku

Objavljeno prije
6 danana
21 Februara, 2025
Monitor posjeduje presudu koja potvrđuje da je A.K., za kojim policija traga zbog silovanja maloljetnice, povratnik. Što je Uprava policije prećutala u saopštenju medijima
Drugi slučaj silovanja maloljetne osobe u Bijelom polju za dva mjeseca. U prvom slučaju osumnjičeni je uhapšen, dok se u nedavno počinjenom seksulanom zločinu za počiniocem intezivno traga. Riječ je o povratniku, što je policija prećutala kada su 13.februara dostavili saopštenje medijima.
„Uprava policije preduzima intenzivne mjere i radnje povodom prijave da je jedno maloljetno lice silovano. Policijski službenici su kao osumnjičenog identifikovali lice A.K.(39), za kojim se intenzivno traga“, saopštili su kratko. I apelovali na medije da u cilju zaštite maloljetne žrtve izvještavaju sa posebnom pažnjom i senzibilitetom.
Uprava policije je, međutim, prećutala podatak da je riječ o nasilnom povratniku za kojim se traga zbog silovanja kćerke, a koji je 2014.godine pravosnažno osuđivan zbog pokušaja silovanja i to maloljetne sestrične. Informacija da se radi o pravosnažno osuđivanoj osobi zvanično je potvrđeno iz bjelopoljskog Višeg suda.
“Pravosnažnom presudom ovog suda K.br. 55/2013 od 17.02.2014. godine, okrivljeni A.K. oglašen je krivim zbog krivičnog djela silovanje u pokušaju iz čl. 204 stav 4 u vezi stava 1 KZ, u vezi čl. 20 KZ-a i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Presuda ovog suda je potvrđena presudom Apelacionog suda Crne Gore, Kž.br. 56/2014 od 19.05.2014. godine. Drugi postupak vođen protiv istog je pred ovim sudom okončan nepravosnažnom presudom ovog suda, K.br. 18/23 od 04.11.2024. godine, kojom je okrivljeni A.K. oslobođen od optužbe da je izvršio krivično djelo silovanje iz čl. 204 stav 1 KZ CG, jer nije dokazano da je izvršio krivično djelo za koje je optužen“, piše u odgovoru Višeg suda u Bijelom Polju.
Monitor je u u posjedu osuđujuće presude, ali poštujući pravo na privatnost i dostojanstvo žrtve, većinu djelova neće objaviti. Samo one koji ukazuju da je A.K. u konkretnom slučaju postupao sa umišljajem.
„Prije svega, valja istaći, da se osuđujuća presuda ne temelji samo na prvom iskazu optuženog K. A. Glavni dokazi koji upućuju na optuženog K. A. kao izvršioca predmetnog krivičnog djela, jesu i iskaz svjedoka – oštećene H. J. … Svjedok Z. M. potvrdio je navode oštećene, kazavši da je radio u prodavnici gdje je utrčala oštećena uplakana i tražila od njega da je sakrije kazavši mu ‘da se D. ružno ponašao prema njoj”, misleći na optuženog…a bio je u stanju da shvati značaj svog djela i da upravlja svojim postupcima, što je utvrđeno iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka – psihijatra K.G., a svoju upornost i želju da dovrši predmetno djelo ukazao je i svojim ponašanjem nakon napuštanja vodenice i dolaskom u B., ponovo je oštećenu, mimo njene volje uzeo u naručje i nosio prema napuštenoj kući, kada je oštećena pozvala majku telefonom, pa kada je optuženi to shvatio spustio je oštećenu, što je ona iskoristila i trčeći se udaljila od njega, o čemu je takođe uvjerljivo u svom iskazu o svemu tome kazala H. J. i upravo utrčavanjem u prodavnicu kod svjedoka Z. M. Zahtijevanje od njega da je sakrije u stvari je bilo bjekstvo oštećene u cilju sprječavanja optuženog da ne dovrši započeto krivično djelo“, piše u obrazloženju sudija Apelacionog suda koje su potvrdile petogodišnju robiju odbjeglom silovatelju.
Prema nezvaničnim informacijama iz policije odbjegli Bjelopoljac je naoružan i opasan po okolinu. Navodno posjeduje oružje, što je lično saopštio pripadnicima policije koju su uspjeli da, nakon što je slučaj prijavljen, stupe u kontakt sa njim. To je ujedno i razlog zbog čega mještani bjelopoljskih sela žive u strahu o čemu pišu i po društvenim mrežama.
S druge strane Uprava policije nastavlja da ćuti i ne odgovara šta su preduzeli kako bi odbjegli Bjelopoljac bio uhapšen. Nema odgovora ni da li je tačno da bježi naoružan i da li je opravdan strah građana koji brinu za bezbjednost djece.
Prema javno dostupnom izvještajima Ministarstva unutrašnjih poslova, maloljetnici su tokom 2021,2022. i 2023 bili žrtve u skoro 80 slučajeva seksulanih prestupa, a broj tih krivičih djela se povećava iz godine u godinu.
Prema dostupnom izvještaju za 2021.godinu registrovano je 36 krivičnih djela protiv polne slobode, što već tada je ukazivalo na povećanje u odnosu na uporedni period od 33,3 posto.
„Od čega: 8 kd silovanje što je smanjenje od 11,1% u odnosu na uporednu godinu. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 8 kd obljuba sa djetetom, 16 kd nedozvoljena polna radnja; 4 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 8 krivičnih djela, od kojih je 7 kd rasvijetljeno – za sada je ostalo nerasvijetljeno 1 kd dječja pornografija, što čini procenat rasvijetljenosti 87,5%. Krivična djela prijavljena su nadležnim tužiocima sa 29 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 29 lica, među kojima 11 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela je 35 lica, od kojih 24 maloljetna“, piše u izvještaju
Godinu kasnije broj krivičnih djela se povećao pa je registrovano 40 krivičnih djela protiv polne slobode, dok se broj kričnih djela „silovanje“ povećao za čak 100 posto.
„Ukazuje na povećanje u odnosu na uporedni period od 11%, od čega: 16 kd silovanje, od kojih jedno u produženom trajanju, što je povećanje od 100% u odnosu na uporednu godinu, i 1 kd silovanje u pokušaju. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 1 kd obljuba sa djetetom – u produženom trajanju, 14 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih dva u vezi sa obljubom sa djetetom; 8 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 10 krivičnih djela i sva su rasvijetljena. Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 35 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 39 lica, sve muškog pola, među kojima 12 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 39 lica, od kojih 36 ženskog pola, među kojima 23 maloljetna lica, navodi se u dostupnom izvještaju.
Godinu kasnije, prema izbješaju ua 2023.godinu, opet se bilježi povećanje ovih krivičnih djela.
„Tokom 2023.godine registrovana su 54 krivična djela protiv polne slobode, čime je obim kriminala u ovoj oblasti u odnosu na uporedni period povećan za 35 posto. Evidentirano je 15 kd silovanje, što je smanjenje od 6,2% u odnosu na uporednu godinu, od kojih 3 kd po NN izvršiocu i sva tri su naknadno rasvijetljena. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 7 kd obljuba sa djetetom, 18 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih 1 u produženom trajanju; 1 kd posredovanje u vršenju prostitucije; 11 kd dječja pornografija; 1 kd navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju kd protiv polne slobode; 1 kd mamljenje djeteta u cilju vršenja kd protiv polne slobode. Nepoznati izvršioci počinili su 11 krivičnih djela od kojih je 9 rasvijetljeno Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 50 krivičnih prijava, kojima su obuhvaćena 52 lica, sve muškog pola, među kojima 9 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 49 lica, od kojih je 48 ženskog pola, među kojima 25 maloljetnih lica“, navodi se u izvještaju.
Koliko je slučajeva zabilježeno tokom prošle godine nije poznato.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
FOKUS
KONGRES, REFORMA DPS-A I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije
6 danana
21 Februara, 2025
Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina
„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer je novo rukovostvo DPS –a dvije sedmice uoči Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju. Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.
“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika. Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.
Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković, zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović. Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.
Živković je na Kongresu, uz prigodnu retoriku o navodnoj reformi partije, saopštio i da će jedan od prioriteta DPS-a biti “revidiranje postojećih pozitivnopravnih rješenja u oblasti pravosuđa koja su nas dovela u situaciju da je selektivna pravda postala svakodnevica, a tužilaštvo instrument u rukama parlamentarne većine čiji predstavnici otvoreno najavljuju progon i hapšenja opozicionih predstavnika”. To je valjda pojašnjenje za podugačak spisak visokih funkcionera bivšeg režima u zatvoru i na optužnicama.
Iz novog Glavnog odbora, koji je izabran na Kongresu u nedjelju, isključena su neka stara imena: Milutin Simović, Suad Numanović, Zorica Kovačević, Veselin Grbović, Predrag Jelušić… Ostali su Nataša Pešić, Predrag Nenezić, Vladan Joković, Nikola Divanović, Predrag Bošković …
Analitičari izbor Đukanovića za počasnog predsjednika, te retoriku novog rukovodstva na Kongresu, vide kao definitivan pokazatelj da se reforma partije koja je pod njegovom palicom tri decenije vladala Crnom Gorom, nije i neće skoro desiti. „Nekad je DPS bio lična partija Đukanovića, sada je njegov talac“, efektno je prokomentarisao Rade Bojović iz Građanske inicijative 21.maj.
Živković se ovako osvrnuo na minule dane: “Kada iz ove perspektive nakon skoro pet godina od političkih promjena pogledamo učinke svih postavgustovskih vlasti, i sa kakvom ‘nepodnošljivom lakoćom’ razaraju sve čega se dohvate vodeći se primarnim ciljem da što duže ostanu u svojim foteljama, onda nam se čini da te naše greške i nijesu bile baš toliko velike kakvim se pokušavaju predstaviti”. Sitnica: ratovi, uništavanje državnih preduzeća i privrede zemlje, korupcija i kriminal, prostor na stranicama inostrane štampe najprije zbog državnog vrha na međunarodnim optužnicama za šverc cigareta, potom i zbog veza za jednim od najvećih narko kartela Evrope, progon kritičara i gušenje slobodnih medija, nepristojno bogaćenje političke klase čiji je šef dospio na Forbsovu listu najbogatijih skupa sa šeicima, zarobljene institucije, selektivna pravda, krađa izbora….
Živković je ipak zahvalan: „ Malo je političkih partija koji imaju moralni kapital kakvim mi danas raspolažemo, zahvaljujući ostvarenjima i rezultatima koje su ostvarile prethodne generacije u našoj partiji predvodeći državnu politiku u najturbulentnijim vremenima“.
Zuzvrat: Đukanović na Kongresu nije krio zadovoljstvo novom političkom generacijom. Dao im je i dva savjeta –da “ nastave da pouzdano brane ostvareno”, i da budu istrajni na tom putu. Citirao je i Njegoša: “ Nove nužde rađu nove sile. Tako i ove nužde tražile su novu generaciju naše politike”.
Moglo bi se reći i obratno. Stare nužde vraću stare sile. Pokazatelj povratka Đukanovića na političku scenu, koji ni nakon gubitka vlasti i odlaska sa čela partije, nije nikada u stvari pustio iz ruku konce moći koje je mogao da zadrži, ne pokazuje samo njegov izbor za počasnog predsjednika DPS-a. To je samo izlazak iz sjenke. Da su ga stare nužde navele da pojača kontrolu nad partijom, i opozicijom, vidljivo je bilo prvenstveno kroz nekoliko posljednjih mjeseci djelovanja Demokratske partije socijalista, koja je na slučaju Ustavni sud, radikalizovala djelovanje, pokazujući da nije spremna ni za promjene i dijalog. Odnosno da Đukanoviću treba održavanje “pređašnjeg stanja” u pravosuđu i u partiji. Tu su i njegovi sve češći javni nastupi puni kritike aktuelne vlasti i Zapada, pojavljivanje njegovih članova familije na protestima…Sve u svemu, rezultat njegovog čvrstog zagrljaja partije koju je decenijama vodio je još jedna uništena mlada generaciju DPS-a. I propuštena prilika da Crna Gora dobije reformisani DPS, kako joj joj putevi ne bi bili – đukanovićevski svijet ili srpski svet.
Živković se na Kongresu pohvalio posljednjim izbornim rezultatima DPS-a na lokalnim izborima, najavljujući povratak te partije u državnu vlast na sledećim parlamentarnim izborima.
“Proces je nedvosmisleno počeo, prvo povratkom na vlast u Ulcinju, a onda i nedavnim razvlašćivanjem ove parlamentarne većine u Budvi. Naredna stanica nas čeka već u aprilu – na izborima koji su zakazani u Nikšiću, a onda nastavljamo dalje sve do narednih vanrednih ili redovnih parlamentarnih izbora koji će biti prekretnica daljeg razvoja Crne Gore”, kazao je.
Izborne brojke, međutim, pokazuju da je nakon niza opadanja podrške na izborima nakon avgusta 2020 godine, pozicija DPS –a počela da jača nakon što se Đukanović i zvanično povukao sa svih pozicija, a dok novo rukovodstvo nije tako otvoreno hvalilo njegova “istorijska dostignuća”, kao sada. Na posljednjim izborima u Podgorici, kada je DPS pokazao drugačije lice, lice koje je nagovještavalo reforme, izborna lista koju je predvodio Nermin Abdić, bila je pobjednik tih izbora. Stil, način obraćanja potencijalnim glasačima i političkim protivnicima Abdića, bili su neporedivi sa kampanjama Đukanovića i njegove stare garde. Teško da DPS sa legalizovanim Đukanovićevim vođstvom može popraviti taj rezultat, a sasvim sigurno, umanjiće izglede da DPS stekne ono što mu najviše nedostaje: koalicioni kapacitet.
Još jedna zakonitost. Đukanovićev svijet hrani srpski svet. Niz posljednjih lokalnih izbora pokazuje da kad jača DPS jača i bivši Demokratski front. Samo jedan detalj. Dovoljno je da Đukanović dođe da proslavi Abdićevu pobjedu u Podgorici uz pjesmu Jači smo od Srbije, pa da se pojača društvena tenzija i radikalizuje javni prostor.
Profesor i metodolog Miloš Bešić objašnjava: „Nakon izbora 2020., na kojima je smijenjena trodecenijska vlast DPS-a, biračko tijelo te stranke i bivšeg DF-a se preraspodijelilo, tako što je dio glasača ta dva politička subjekta prišao ‘umjerenim građanskim opcijama”. Po njegovom mišljenju u međuvremenu su se partijske strukture oko DPS-a i DF-a konsolidovale, dok je do pada umjerenijih opcija doveo i njihov unutrašnji sukob. Povećava se i broj apstinenata, pokazujući da raste nezadovoljstvo i vlašću i opozicijom.
„Nijesam od onih koji ima ambiciju da djeluje iz sjenke. Nikada nijesam tako radio, valjda zato što sam imao dovoljno prilika da budem dio vlasti i sve što sam želio da radim, radio sam sa scene”, kazao je Đukanović na Kongresu u nedjelju. Niko nije ni pisnuo na te riječi.
Izlazak iz sjenke višestrukog povratnika Đukanovića, samo potvrđuje ono što već znamo. Ne samo da se DPS nije reformisao, krsteći u istorijska dostignuća teret prethodne političke generacije. Nego i da će taj teret morati da nosi i ovo društvo. Rascijepljeno između vlasti koja je nastavila masovno da primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio i da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju.
Ne valja se zavaravati: ako bude Đukanović rastao, rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije prećutna kolalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina.
Milena PEROVIĆ
Komentari
INTERVJU
MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Potraga za zagubljenim reformama

Objavljeno prije
6 danana
21 Februara, 2025
Stalno odlaganje reformskih koraka i moguće “bolnih” odluka nije dobro. Ako zaista želi da promijeni zatečeno stanje, predsjednik vlade se nekome mora i zamjeriti
MONITOR: Hrana je skupa pa, na poziv vaših imenjaka (Alternativa), neki građani bojkotuju supermarkete. Da li je država skupa i kako bi se građani trebali odnositi prema toj skupoći?
SOŠIĆ: Država je skupa, iz godine u godinu nas košta sve više, a pritisak da smanji nepotrebne troškove, da se bori sa gubicima i uzaludnim trošenjem, opada. Fokus je, možda s pravom, bio na prihodnoj strani, na razmišljanje što će nadoknaditi doprinose kojih se država odriče i koje sve nove izvore prihoda možemo pronaći i produbiti.
Valjalo bi da ova bude godina rezova i pripremnih radnji koje će učiniti da u budžetu za 2026. godinu imamo veći prostor za ulaganja u infrastrukturu, odnosno, ciljane programe socijalne podrške na račun ostvarenih ušteda u tekućem budžetu.
Kod situacije sa bojkotom, sve sličnosti prestaju sa nazivom. U svakoj vijesti o bojkoti, bilo bi ispravno reći da je organizator na parlamentarnim izborima 2023. godine bio na listi PES-a. Novinari su dužni da tu činjenicu pomenu kada izvještavaju o njihovim aktivnostima, kako bi građani dobili punu informaciju. Inače, ne mislim ništa dobro o takvom načinu djelovanja, previše je populističko u metodama i sadržaju, a to uključuje i ovu posljednju akciju. Više me brine pažnja koju im poklanjaju svi mediji – to je zabrinjavajući pokazatelj koliko je i u tom sektoru situacija loša.
MONITOR: Da ostavimo to za neku drugu priču. Državna administracija raste do mjere da, kako smo vidjeli i čuli, to ni premijer više ne može da isprati. Šta dobijamo za uzvrat?
SOŠIĆ: Predsjednik Vlade je rekao da je centralna vlast smanjila broj zaposlenih u odnosu na novembar 2023. godine za 400 zaposlenih. A, prema podacima Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave, broj zaposlenih u tom periodu povećan je za 617.
Spajić je, takođe, najavio tri reformske mjere: smanjenje ugovora o djelu za 20 odsto, smanjenje broja zaposlenih na centralnom nivou za 20 odsto i zamrzavanje novih zapošljavanja u upravi. Mi smo u Institutu alternativa bili iznenađeni tim najavama, jer par mjeseci ranije, kada smo slične akcije sa sistemskim obrazloženjem predlagali za Fiskalnu strategiju, Vlada je iste odbila.
Iako broj zaposlenih u javnom sektoru stalno raste, Ministarstvo javne uprave uspijeva da to prikaže kao pozitivan indikator u svojoj refomi. Trik je sledeći: MJU mjeri procentualno učešće zaposlenih u upravi na centralnom i lokalnom nivou u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. To znači da ako ukupna zaposlenost raste, a raste zbog raznih faktora, onda će njihov indikator biti pozitivan i pored novih zapošljavanja, pošto će pomenuti odnos, procentualno, biti u padu. Na sličan način su vlade DPS-a pokušavale da manipulišu, prikazujuću broj zaposlenih kroz udio troškova za plate u BDP-u.
U stvarnosti: prema mjerenju primjene principa javne uprave OECD SIGMA za potrebe Evropske komisije (januar 2025.), Crna Gora je u oblasti “upravljanje ljudskim resursima” najgora u regionu. Najgore su ocijenjeni zapošljavanje, tranparentnost postupka, kao i stručno usavršavanje i učinak državnih službenika.
MONITOR: Šta tu može da se uradi?
SOŠIĆ: Započet je rad na nekoliko važnih zakona – prije svega mislim na Zakon o javnim ustanovama i Zakon o javnim preduzećima. Valjalo bi iskoristiti tu šansu da se stvore temelji za reformu tih sektora.
Zakon o javnim ustanovama je možda važniji jer će se odnositi na naveći broj zaposlenih u javnom sektoru. Da pojasnim: Zakon o državnim službenicima i namještenicima, sa svojim procedurama kadrovskog planiranja te zapošljavanje uz testiranje i transparentnost, odnosi se tek na oko 10 odsto ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru, ili 10.200 službenika i namještenika. Svi ostali se zapošljavaju i rade primarno na osnovu opštih propisa o radu (Zakona o radu).
Tako, od 47.284 zaposlenih na centralnom nivou, 30.700 rade u javnim ustanovama (zdravstvo, prosvjeta, kultura…). Svi oni zasnivaju radni odnos u skladu sa Zakonom o radu, kao i zaposleni u privatnom sektoru. To znači da nema procedura javnih konkursa, kadrovskih planova, testiranja, kategorisanja radnih mjesta, precizno definisanih uslova… Najveći dio zapošljavanja obavlja se po pojednostavljenim procedurama koje su podložne zloupotrebama.
Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema ili zakon o javnim ustanovama ili propis kojim je definisano zapošljavanje u ovom sektoru na detaljniji način od opštih propisa o radu.
MONITOR: To nas dovodi do sistema obračuna zarada u javnom sektoru i pitanja njegove pravičnosti?
SOŠIĆ: Tražiti logiku u sistemu zarada u javnom sektoru Crne Gore je uzaludan posao. A stalno odlaganje reformskih koraka i moguće “bolnih” odluka nije dobro. Ako zaista želi da promijeni zatečeno stanje, predsjednik vlade se nekome mora i zamjeriti.
Spajić je krajem godine objavio da se odustalo od izmjena zakona o zaradama u javnom sektoru, dok se ne sprovedu analiza svih primanja u javnom sektoru. Mi smo mislili da to rade još od kada su prije godinu dana formirali radnu grupu za izmjenu ovog zakona. Iako su gotovo svi članovi Vlade početkom prošle godine najavljivali radikalne izmjene koje bi zauzdale prohtjeve sinidkata javnog sektora, na kraju je objavljen nacrt zakona koji se, gotovo u potpunosti, bavi samo povećanjima zarada rukovodnog kadra i javnih funkcionera.
Kako će se odraditi analiza koju najavljuju ja nisam siguran – Ministarstvo finansija ne vodi registar zarada svih zaposlenih u javnom sektoru, iako mu je to zakonska obaveza. Istovremeno, projekat centralizovanog obračuna zarada nije zaživio – još uvijek su čak i neka ministarstva van ovog sistema, a ustanove nisu ni krenule da se integrišu (na primjer, svaka od oko 250 obrazovnih javnih ustanova sama obračunava zarade za svojih oko 20 hiljada zaposlenih). Sem što ovo dovodi do grešaka, nepotpune evidencije, tužbi protiv države, to onemogućava da se donose razumne, podacima potkrijepljene, odluke jer da bismo reformisali sistem prvo bi valjalo da znamo osnovne podatke o njemu, a to sada nije slučaj.
MONITOR: Da pređemo onda na bolje vijesti – nedavno smo dobili budžet za ovu godinu. Šta nam on donosi?
SOŠIĆ: Budžet je samo odraz politika Vlade – ništa se u njemu ne odlučuje nego se pravi plan za finansiranje već donijetih odluka. Stoga je sada glavno pokrenuti mjere koje će učiniti da budžet za 2026. godinu izgleda drugačije.
Tu prije svega mislim na potrebu da se na osnovu analiza potrošnje uđe u hrabrije rezove tekućeg budžeta i troškova adminstrativnog aparata. Predlagali smo analize potrošnje (spending reviews) za fiskalnu strategiju i tada nam je rečeno da prijedlog nije prihvaćen, ali da će oni svakako raditi nešto slično. Čekamo na takvu inicijativu već godinama ali, iako može zvučati čudno, Ministarstvo finansija se mnogo ne obazire na štednju i čuvanje novca.
Nema boljeg primjera od informacija koje Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa kvartalno dostavlja i koje niko ne čita. Gotovo 20 miliona našeg novca je u 2024. godini otišlo za izgubljene sporove i troškove sudskih postupaka. U posljednjem Izvještaju podvukli su i boldovali da se uporno obraćaju institucijama, ali ih svi ignorišu i direktno proizvode štetu po budžet bez ikakve odgovornosti. Da bi se taj problem riješio nije dovoljno da neko smanji potrošnju. Potrebno je da se cijeli proces okrene naglavačke i vrati u normalu.
To nisu jednostavne radnje u kojima će neko da odluči i kroz prijedlog budžeta predvidi da će se u narednoj godini trošiti manje na nekoj poziciji. Ovdje se radi o potrebi iskorjenjivanja dubokih problema koji su metastazirali i zahtijevaju sistemski rad – novi propisi, novi ljudi, nove prakse.
Osim ovoga, nadam se da će se nešto raditi i na nadzoru budžetske potrošnje.
MONITOR: Važi li isto i za kapitalni budžet?
SOŠIĆ: Mislim da je jedna od ključnih stvari na dnevnom redu reforma kapitalnog budžeta. Vrijeme je da se podvuče crta i da se jasno kaže da je način na koji se do sada radilo besmislen – skup, komplikovan, nedjelotvoran, pa građani treba da budu ljuti što decenije prolaze od ideje do realizacije.
U kapitalnom budžetu za ovu godinu evidentiramo dodatno pogoršanje situacije. Imamo ogroman broj projekata – 346 projekata (prošle godine ih je bilo 332), a tome treba dodati i čak 180 manjih projekata koje su poslanici u posljednjem trenutku dodali kroz zaključak budžeta. I sve to treba da sprovode dvije Uprave i da o tome izvještavaju.
Ove godine uz kapitalni budžet nije usvojen zaključak Skupštine koji smo imali u 2024. godini, a obavezivao je Vladu da kvartalno izvještava o izvedenom stanju po pojedinačnim projektima. Nadam se da će, pored toga, poslanici naći način da razmotre potrošnju i da će se usredsrediti na sistemske promjene – kako učiniti da sa ograničenim sredstvima koja imamo gradimo brže i bolje i da građani što prije osjete korist od tih ulaganja.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


ODJECI SASTANKA TRAMPOVIH I PUTNOVIH TIMOVA O UKRAJINI: O diktatorima i ljudima

Odisej u Gazi

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja
-
INTERVJU4 sedmice
BILJANA MASLOVARIĆ, PROFESORICA SOCIOLOGIJE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU UCG: Podijelili smo se, pa se izgubio građanin
-
INTERVJU4 sedmice
DR STEFAN SURLIĆ, FAKULTET POLITIČKIH NAUKA, BEOGRAD: Vučićev bezuspješan pokušaj umanjivanja nezadovoljstva
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Povratak onoga koji nije ni otišao
-
INTERVJU3 sedmice
DR TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U Hrvatskoj je „pukla opna“
-
U SJEĆANJU3 sedmice
TEOFIL PANČIĆ: Život kao legat borbe za ličnu i opšteljudsku slobodu
-
FOKUS4 sedmice
POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće
-
Izdvojeno4 sedmice
POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu