Potraga za Nemanjom Medinom iz Petrovca, kojem se od 8. jula gubi svaki trag, još nije dala nikakve rezultate na osnovu kojih bi se pouzdano utvrdilo šta se sa njim dogodilo. Ovaj 24-godišnji mladić samo je jedna od desetina nestalih osoba u Crnoj Gori tokom posljednje nekolike godine.
Medin je nestao kada je iz Petrovca krenuo u pravcu Virpazara. Njegovo vozilo nekoliko dana kasnije pronađeno je zapaljeno pored lokalnog puta Virpazar – Rijeka Crnojevića.
Za Medinom je raspisana i međunarodna potraga. Teren pretražuju policijski službenici iz Bara, Budve, Podgorice i Cetinja, Avio-helikopterska jedinica MUP-a i pripadnici službi spasavanja na području opština Bar i Budva, članovi porodice Medin i građani.
Vladimir Ulama, koji je posljednji kontaktirao sa njim, nakon skoro mjesec od Medinovog nestanka uhapšen je na Čevu kod Cetinja i određen mu je pritvor.
Službenici Uprave policije, uz podršku pripadnika Vojske Crne Gore započeli su prije nekoliko dana pretragu sonarom dna Skadarskog jezera. Kako je saopšteno iz MUP-a, angažovan je i dio pripadnika Pomorskog odreda mornarice, koja za to koristi specijanu opremu koju je prije godinu i po dobila od američke Vlade. Iz MUP-a je takođe saopšteno da od nestanka Medina službenici Uprave policije, u koordinaciji sa tužilaštvom, preduzimaju sve zakonom predviđene mjere traganja za nestalim na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.
Policija je u utorak saopštila da je do sada saslušala 60 svjedoka u okviru istrage, a istražitelji još čekaju nalaze Forenzičkog centra iz Danilovgrada za predmete koji su nađeni tokom potrage.
Da li je, ipak, sve preduzeto da se pronađe Medin?
Vladan Pavićević, privatni detektiv iz Podgorice, u razgovoru za Monitor, kaže da zabrinjava činjenica, kada je riječ o nestalim osobama, pa i o Medinu, što odgovorni, a tu prije svega misli na Upravu policije, prvenstveno ne utvrđuju hronološki i kriminalistički razloge, odnosno, kako to profesionalci kažu – motive nestanka neke osobe, kakvih je sve više u Crnoj Gori.
,,Kada bi se utvrdio motiv njihovog nestanka, a to je obavezujuće u istrazi ovog nivoa, onda bi se sa približnom sigurnošću mogla pretpostaviti sudbina nestale osobe. Ovako, ide se na saslušavanje velikog broja građana, što može da dovede do zabune u korišćenju informacija, a nemamo suštinske činjenice koje bi ukazivale na okolnosti pravog razloga nestanka osobe. Takav je slučaj sa nestankom Nemanje Medina i francuskog državljanina, koji je prošle nedjelje tokom planinarenja nestao na planini Vrmac kod Kotora”, objašnjava Pavićević. ,,Ni nakon mjesec i desetak dana nije utvrđen motiv nestanka Medina. I dalje se saslušava veliki broj građana umjesto da se koriste struka i nauka i provjerene forenzičke metode. U ovom slučaju koriste se metode od prije dvadeset godina”,
Pavićević kaže da je nedopustivo, kad je riječ o nestanku Medina, da se toliko dugo čeka i na analize iz Forenzičkog centra u Danilovgradu.
,,Biološkim nalazom utvrđuju se krv, tragovi na vozilu i slično. Digitalna forenzika je vrlo korisna i njen nalaz je presudan da bi mogla da se definiše stvarna misterija nestanka Nemanje Medina”, kaže Pavićević.
Ni Medinova porodica nije zadovoljna istragom. Na adrese više državnih institucija poslala je petnaest dana nakon njegovog nestanka javni poziv u kojem navodi:
,,Prošlo je suviše vremena, više od dvije sedmice, da se niko od subjekata zaduženih za utvrđivanje činjenica i razloga Nemanjinog nestanka i njegovog pronalaženja, nije obratio porodici. Izražavamo veliku zabrinutost i nezadovoljstvo zbog ovakvog odnosa prema nama, a sve više i sumnju, da se uopšte ulažu napori u rasvetljavanju ovog slučaja”.
U pismu se navodi da su napravljeni značajni propusti u postupku istrage i da je moguć ,,građanski protest u znak nezadovoljstva zbog do sada učinjenog ili neučinjenog”.
Poziv je upućen predsjedniku Odbora za bezbjednost, vrhovnom državnom tužiocu, Ministarstvu unutrašnjih poslova, direktoru Uprave i načelniku Centra bezbjednosti Bar.
U Crnoj Gori je u januaru prošle godine nestalo osam osoba. Četiri su bile maloljetne. Tokom 2014. godine policiji je prijavljen nestanak 178 osoba. Pronađeno ih je 157 živih. Pretprošle godine nestalo je čak 45 djece. Krajem 2013. za svega petnaestak dana u Crnoj Gori su nestale četiri osobe. Od početka 2013. godine do 9. decembra u Crnoj Gori prijavljen nestanak ukupno 148 osoba. Pronađeno ih je 135. Policajci su uspjeli da pronađu 127 živih osoba, dok su u osam slučajeva pronašli tijela nestalih. U osam slučajeva radilo se o samoubistvu. Tokom 2012. godine potraživane su 124 osobe, a 2011. prijavljen je nestanak 128. Većina je pronađena.
Prema policijskim podacima, osobe napuštaju kuće i porodice iz različitih ličnih razloga – socijalnih, emotivnih, finansijskih, porodičnih… Neke se same vrate, ali češće ih pronađu policijski službenici i vrate porodicama. Bilo je i slučajeva da nestale punoljetne osobe, po pronalasku, ne žele da se vrate porodici.
Psiholozi i sociolozi kažu da od kuće bježe svi – od djece do starih ljudi. Najčešći razlozi su – loše ocjene, udaja, preljuba, senilnost, velika dugovanja…
„Razlozi su raznovrsni i mogu biti iz određenog socio–psihološkog razloga, protivpravnog lišenja slobode, trgovine bijelim robljem kao i trgovine ljudskim organima”, kaže detektiv Pavićević.
On objašnjava da treba razlikovati udaljavanje i nestanak. Udaljavaju se uglavnom mladi, koji se pod dejstvom alkohola i drugih opijata ne jave kući, a porodica prijavi nestanak.
Svake godine na teritoriji Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nestane više od hiljadu ljudi. Ponekad su u pitanju i žrtve trgovine ljudima, pa i otmica i ubistava.
Prema podacima MUP-a Srbije svakog dana u toj državi nestane po nekoliko ljudi, godišnje i do 1.300 osoba. U Hrvatskoj godišnje nestane oko 700 djece, a njih oko 600 se ubrzo pronađe.
Iskustva iz regiona govore da su mladima, uzrasta od 18 do 30 godina, izgovor za bjekstvo i nestanak poremećeni porodični odnosi, ljubavni problemi, loš uspjeh u školi… Oni u srednjim godinama često napuste kuću zbog dugova. Nemaština i bolest najčešći su razlozi nestanka starijih od 50 godina. Najstariji nestaju i zbog demencije.
Kod nas za nestalim najčešće traga policija. U svijetu se za potragu koriste i društvene mreže. U Americi postoji sistem uzbunjivanja u slučajevima otmice djece. Svi mediji, sve autobuske i željezničke stanice, trgovine, autoceste i aerodromi prenose vijest o otetom djetetu.
Šta uraditi nakon nestanka osobe
Pravnici kažu da porodica ima pravo da nestalu osobu poslije pet godina proglasi mrtvom, a to se najčešće radi zbog podjele imovine. Ali desi da se osoba vrati, pa onda mora da dokazuje da je živa. Vladan Pavićević kaže da ako porodica posumnja na nestanak osobe, onda to odmah bez odgađanja treba prijaviti najbližoj stanici policije bez obzira na protok vremena 24 sata od nestanka. To vrijeme može biti presudno. ,,Najvažnije je da članovi porodice pažnju obrate na sljedeće: da li je osoba ostavila lična dokumenta ili ih je odnijela sa sobom; da li je sa sobom odnijela veću količinu odjeće ili drugih stvari; da li se udaljila svojim vozilom; da li je odnijela veću količinu novca; da li u kući nestale osobe nedostaju neke stvari i dragocjenosti; da li u kući ili stanu postoje tragovi eventualnog nasilja, koje može da liči na borbu sa nekim napadačem, provalu i slično; da li je nestala osoba ostavila oproštajno pismo, poruku na društvenim mrežama; da li je promijenila način ponašanja i komuniciranja; da li se žalila na neke prijetnje”, kaže Pavićević.
Veseljko KOPRIVICA