Podaci renomiranih institucija ukazuju na alarmantno povećanje zagađenja u Jadranskom moru. Sedam od deset riba ima u sebi nekakvu plastiku
Sredozemno more je najzagađenije more u Evropi, saopštio je francuski Institut za istraživanja mora (Ifremer) koji je od 1994. do 2017. sproveo veliku studiju praćenja sredozemnog morskog otpada.
„Iako je količina morskog otpada u Sredozemlju fluktuirala svake godine, ipak se bilježi globalno povećanje od 2009. godine“, navodi se u saopštenju instituta, čije sjedište je u Brestu.
Insitut navodi da u moru ima plastičnih kesa i flaša, metalnih sudova i pakovanja od hrane, sintentičkih konopaca, ribarskih mreža kao i odjeće.
„Tokom 1990-ih gustina je bila 100 komada otpada po kilometru kvadratnom. Dvije decenije kasnije ona je povećana za dva puta, a 2015. čak tri puta u odnosu na 1990.“, rekla je Olivija Gerinji, okeanograf u centru Ifremer u Tulonu navodeći da čak 60 odsto tog otpada predstavlja plastika.
Alarmantni su podaci koji se odnose i na naše more. Tim prije što se radi o prilično malom, plitkom i poluzatvorenom moru koje je sa Sredozemnim, povezano Otrantskim vratima, širokim samo 80-ak kilometara.
“Otpad u Jadran stiže od oko četiri miliona ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tokom turističke sezone poveća gotovo šest puta”, upozorio je međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin.
Dr Pero Tutman iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu (IZOR) kaže da od 70 do 80 odsto otpada u more dolazi s kopna, dok ostalo stiže od transporta, turističkih aktivnosti, nautičkog turizma, ribarstva ili sa of-šor platformi.
Vrijeme razgradnje plastike u moru je 450 godina, aluminijske konzerve 200-500 godina, drveta 13 godina, a papira dvije do četiri sedmice.
Ekološka aktivistkinja Zenepa Lika kaže da su sva mora svijeta puna plastike, a riječ je o materijalu koji ima izuzetna svojstva.
“ Plastika se ne razgrađuje i nikada ne postaje dio kruženja u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se nazad u tanjir budući da veliki procenat plodova mora u Jadranu sadrži plastiku u svom organizmu. Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku”, upozorava ona.
Prema istraživanjima, postoji jasna interakcija između plastike koja se gomila kao otpad, a koja se ne razgrađuje. Ona se akumulira u vodi, u prirodi, u moru.
Lika ističe da otpad u more stiže mnogo lakše nego što se može izvaditi. U našoj zemlji se čišćenje uglavnom svodi na ronilačke akcije vađenja i na učešće ribara u odlaganju onoga što se zaplete u njihove mreže.
Ona napominje da je posebno zabrinjava nastavak radova na istraživanju nafte i gasa u našem pomorju, na što ukazuje i izvršna direktorica NVO “Green home” Nataša Kovačević.
“Građani ne samo Crne Gore, nego svih zemalja na Jadranu, nemaju nikakve garancije da neće doći do izlivanja nafte, uništenja morskog biodiverziteta i obala. Crna Gora nema opremu i ljudstvo i nije u stanju da nadzire tankere, naftovode, konvertorska postrojenja, platforme, postrojenja za tretman sirove nafte i dr. U eri u kojoj sve napredne zemlje svijeta napuštaju upotrebu fosilnih goriva, mi otvaramo nova nalazišta, nalazimo opravdanje za iscrpljivanje neobnovljivih resursa i aktiviranje globalno najveće prijetnje morskom biodiverzitetu. Tako u Crnoj Gori kameno doba nikako da prođe, a ekološka država – skoro je pa izvjesno da hoće”, tvrdi Kovačević.
Tim povodom u subotu je najavljeno protesno okupljanje u Baru, kod “Palih čempresa”. “Ovih dana, naftne kompanije intenzivno nastavljaju dalje uništavanje flore i faune našeg mora, s krajnjim ciljem postavljanja prve u nizu planiranih naftnih platformi. Sprega nadležnih državnih institucija i naftnih kompanija ima sve elemente krivičnog djela i potrebno je hitno i momentalno obustaviti sve dalje radove s tim u vezi i raskinuti potpisane ugovore o koncesiji”, navodi se u pozivu organizatora protesta, grupe “SOS za Montenegro”.
Posebno se apeluje na lokalno stanovništvo da postane svjesno problema zagađenja mora. Uvjereni da se najbolji rezultati postižu edukacijom iz Rotary klub Ulcinj su najavili da će 1. septembra započeti realizaciju projekta “Zero Waste Promotion”.
“Cilj je podizanje svijesti djece školskog i predškolskog uzrasta u Ulcinju, a koja bi se uz igru, edukaciju i takmičenja upoznali sa održivim načinima tretmana otpada, što bi potom trebali da prenesu na vaspitače, nastavnike, roditelje i javnost”, kažu Ana Beloglazova-Radulović i Mersiha Resulbegović-Mavrić, ideatorke ovog projekta koji će trajati do sredine juna naredne godine i iznositi oko 25.000 eura.
Realizaciju projekta finansijski će podržati grupa turista iz Norveške koja je nedavno prvi put boravila na ulcinjskoj rivijeri i bila očarana ljepotama ovog grada.
Istovremeno su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) pozvali građane da potpišu peticiju za zabranu plastičnih kesa i konačan sistemski obračun sa otpadom.
“Otpad i plastika ne pogađaju samo ljude i nijesu isključivo stvar vizuelnog narušavanja prirode. Često ptice hrane svoje ptiće mikroplastikom na koju nijesu imuni ni morski sisari. Svijet ne završava Jadranskim morem, već njime počinje savršena ekosistemska povezanost koju narušavamo svakodnevnom nepromišljenošću! Mi smo za svijet prepun života! A vi?!”, kaže se u proglasu ove renomirane organizacije civilnog društva.
Iz Građanskog pokreta URA u Ulcinju kazali su da ovo proizvodi nesagledivu štetu. “Otpad je naš veliki problem i naša velika rana. To nije samo ekološki, već i moralni i turistički problem”, ocjenio je odbornik Ilir Harasani.
Prema njegovim riječima, mora se preduzeti sve kako bi se ovakve pojave trajno suzbile. “Čista životna sredina je kapital koji nam garantuje dobar kvalitet života. Zato se mora raditi sa građanima, da se svi uključimo u rješavanje problema. U suprotnom, uništićemo resurse, turizam kao najvažniju privrednu granu i budućnost ove i narednih generacija”, zaključuje Harasani.
Mustafa CANKA