Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Socijaldemokrate na obali

Objavljeno prije

na

U podjeli vlasti na nivou države manji član koalicije DPSDP, dobio je zavidan dio kolača. Pripala im je torta sa sve šlagom na njoj. Pored većeg broja ključnih državnih funkcija i vladinih resora SDP upravlja i Javnim preduzećem Morsko dobro čije je sjedište u Budvi preko kojeg samostalno gazduje cijelom crnogorskom morskom obalom. Morsko dobro Crne Gore predstavlja obalni pojas Jadranskog mora površine 2.504 km2 i kopneni dio od 49 km2, što ukupno čini 18,50 odsto teritorije države! To je ujedno i njen najznačajniji ekonomski potencijal i najatraktivniji dio Crne Gore koji se proteže od ušća rijeke Bojane u Ulcinju pa do Rta Kobila u Herceg Novom. Sav taj prostor uz more, sve plaže i zaleđa, luke, marine, rive, ostrva i rtovi, brodogradilišta i šetališta, zone za razvoj turizma i parkovi čine jednu cjelinu kojom dugi niz godina upravlja Socijaldemokratska partija.

MORSKO ZLO: Od osnivanja Morskog dobra 2002. dobar dio obale je uređen a prihodi od korišćenja plažnih prostora uvećavaju se iz godine u godinu. To je dovelo do neminovnog konflikta na relaciji Morsko dobro – primorske opštine u kojima vladino preduzeće vide kao Morsko zlo. Kao partijsku firmu koja je gradovima na primorju amputirala najvrjednije dijelove teritorije, plaže i more, sa kojih odnosi lijepe prihode koje mogu uzimati i sami.
Granica morskog dobra povučena je nejednako duž obale. Negdje je to samo pojas koji je prema Zakonu o morskom dobru „širok najmanje šest metara računajući od linije koja je horizontalno udaljena od linije do koje dopiru najveći talasi za vrijeme najjačeg nevremena.” Na nekim su mjestima granice povučene dublje u zaleđe.
Iscrtavajući granice obale kojom će gazdovat,i Vlada je 1992. organizovala komisiju koja je koristila ekonomsko-funkcionalni princip i u granice morskog dobra uvrstila i prostor koji se kao cjelina vezuje za korišćenje mora. Na taj način je pojedinim opštinama iz nadležnosti izuzeto i zemljište, šume ili parkovi u zaleđu plaža, luke i pristaništa. U Ulcinju Morsko dobro upravlja sa oko 14 miliona kvadrata prostora na Velikoj plaži.
Drastičan je i primjer Tivta, gdje je većina teritorije ovog grada smještenog uz morsku obalu, u zoni morskog dobra. U Tivtu se ne pitaju za ostrva Sv. Marko, Ostrvo cvijeća, poluostrvo Lušticu…
U Kotoru, Morsko dobro eksploatiše sve značajne prostore, a Vlada planski uređuje najdragocjenije lokacije, na mjestu bivšeg i sadašnjeg hotela Fjord, zgrade Jugooceanije, Dobrotu….
Tiho nezadovoljstvo očituje se i u Budvi. Gradonačelnik Rajko Kuljača negoduje zato što se u Podgorici, na predlog Ministarstva za uređenje prostora donose državne studije lokacije za plansko uređenje budvanske obale od Avale do Zavale. Na koji način će se planirati prostor Slovenske plaže i zaleđa, gradske luke i parkova, Budvani ne mogu uticati. Osim davanja primjedbi i sugestija tokom javne rasprave na ponuđena rješenja.

MILIONI OD OBALE: JP Morsko dobro je jedna od rijetkih firmi koja uspješno posluje. Prihodi od korišćenja morske obale, od izdavanja u zakup plaža, kupališta i od privremenih objekata mjere se milionima eura. Prihod za 2009. iznosio je 4.7 miliona eura. Ostvaren je na osnovu 649 sklopljenih ugovora o korišćenju obale. Preduzeće ima 38 zaposlenih čija je prosječna plata oko 730 eura.
Direktor Morskog dobra, Rajko Barović, istaknuti funkcioner SDP-a, nedavno je svojevoljno umanjio svoj mjesečni lični dohodak sa 2.000 na 1.200 eura.
Obaveza Morskog dobra, napominje Barović, je da novac koji je prihodovan od korišćenja obale vrati toj istoj obali u njenu zaštitu i unapređenje, u izgradnju infrastrukturnih objekata.
Način na koji je u Crnoj Gori organizovano upravljanje morskom obalom jedinstven je u svijetu. Nigdje u Evropi nije formirano profitabilno preduzeće, koje ima svoj račun i trguje morskom obalom, prostorom koji je opšte dobro. To su obično državne agencije ili direkcije koje u ime države obavljaju složeni posao zaštite priobalja. Posao ubiranja prihoda prepušta se opštinama i državi.
Savjetnik direktora, prostorni planer Dragan Marković međutim ističe da je upravo ovaj model upravljanja obalom kakav ima Crna Gora, pohvaljen kao napredan od strane nekih članica Mediteranskog akcionog plana.

Koliko je Vlada zainteresovana za zaštitu obale i mora može se suditi po stručnosti članova Upravnog odbora koje imenuje. U odboru sjede uglavnom partijski funkcioneri koji donose partijske odluke. Suprotno Zakonu o morskom dobru koji predviđa da to moraju biti stručnjaci iz oblasti ekologije, biologije mora, geolozi, planeri…

Funkciju predsjednika Upravnog odbora obavlja Aleksandar Tičić, bivši vaterpolista, glavni menadžer Budve, direktor Agencije za planiranje i odbornik DPS-a. Član UO je i Boro Lazović, šef odbora DPS-a u turističkoj prijestonici, poznati fudbalski trener. Zatim Đuro Marić, ginekolog iz Herceg Novog i pravnik iz Bara Ivan Kalezić, obojica republički poslanici DPS-a. Selim Risulbegović, arhitekta iz Ulcinja i dva člana iz preduzeća, Aleksandra Ivanović, magistar biologije mora i pravnica Ljubomirka Vidović.
U javnosti vlada uvjerenje da se najatraktivnije plaže ustupaju na korišćenje po osnovu partijskih i rođačkih veza. Nije rijedak slučaj da visoki vladini zvaničnici i opštinski funkcioneri „drže” neke od atraktivnih crnogorskih plaža.

NOVE OVLASTI: Morsko dobro ima ograničena upravna ovlašćenja kada je u pitanju zaštita obale od divlje gradnje. Protiv bespravnih graditelja pišu stotine prijava godišnje nadležnim institucijama i inspekcijskim službama.
Direktor Barović najavljuje nova, veća ovlašćenja Morskog dobra.
„Vlada je krajem decembra prošle godine donijela uredbu kojom Morskom dobru povjerava poslove inspekcijskog nadzora, što znači da mi formiramo sopstvenu inspekciju. Ovih dana potpisaćemo ugovor sa Ministarstvom za uređenje prostora kojim Javno preduzeće preuzima tu vrstu odgovornosti. Dobijamo puni kapacitet i da podnosimo krivične prijave i da rušimo, da imamo ingerencije inspekcije za zaštitu prostora”, objašnjava Barović

Prva akcija nove inspekcije mogla bi biti rušenje višespratnice koja je zimus nikla u zoni morskog dobra u naselju Pržno. Protiv investitora, Miodraga Dragovića i Ivana Bajkovića Morsko dobro je podnijelo prijave Republičkoj inspekciji za zaštitu prostora i zahtjev za provjeru odobrenja za gradnju. Kuriozitet bespravne gradnje u Pržnu je u tome što je graditelj Dragović vlasnik Zavoda za izgradnju Budve. Dozvolu za gradnju potpisuje mu rođeni brat, Zlatko Dragović, sekretar za urbanizam Opštine Budva iako na to po zakonu nema pravo, jer dozvole u toj zoni izdaje nadležno ministarstvo. Iza ove investicije koja je uzbudila duhove u Pržnu stoji nezvanično predsjednik UO Aleksandar Tičić, pa će se Rajko Barović naći u veoma delikatnoj situaciji da svom nadređenom poruši novu zgradu na moru! Ili da podnese ostavku. U protivnom cijela priča o zaštiti obale srušiće se na ovoj zgradurini u starom ribarskom naselju.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo