Povežite se sa nama

OKO NAS

SNOVI SREDNJOŠKOLACA U KAMPU KONIK I: Put kojim se rijetko ide

Objavljeno prije

na

,,Kada završim srednju školu nadam se da ću naći posao i zaraditi da kupim kuću koja će biti samo moja i imati veliko dvorište”, kaže mladi Ramuš Ramaj,jedan od rijetkih stanovnika kampa i na Koniku koji pohađa srednju školu.

Ovaj mladić, kako kaže, ne želi da bude još jedan od onih koji su zbog nemaštine odustali od obrazovanja i snova. ,,Ne želim da me drugi vide kao nekog ko je nepismen, neobrazovan, već kao neko ko je sposoban da uči,da se obrazuje i ko je vrijedan”.

A biti srednjoškolac u kampu I na Koniku, objašnjavaju naši sagovornici, rijetki srednjoškolci u tom izbjegličkom naselju, nije lako. Kažu da i u samoj romskoj zajednici ima onih koji ne podržavaju obrazovanje,da ih ponekad zadirkuju i pokušavaju da ih ,,odvuku sa tog puta”. Oni su ipak sigurni da će jednog dana ,,izaći iz mraka”u kojem su njihovi sunarodnici.

,,Kada dolazim kući po mraku,pitaju me da li si ti normalan,po cijeli božiji dan si u toj školi? Ja im odgovaram da ne brinem zbog toga ,jer sam siguran da će ovaj mrak jednog dana nestati a ja ću živjeti onako kako ja želim. A vi ćete ostati u mraku”, samouvjereno kaže mladi Ramuš.

Jedna od najvećih prepreka za ove mlade momke predstavlja, pričaju, mjesečna autobuska karta, koji njihovi roditelji ne mogu da im obezbijede.

“Obratili smo se ljudima iz raznih organizacija da nam pomognu oko mjesečne karte,ali do sada još niko nam nije izašao u susret. Stipendiju ne primamo. Predali smo Institutu Socijalne Inkluzije svu potrebnu dokumentaciju,ali još nijesmo dobili odgovor “, navode ovi mladi srednjoškolci.

Elvis Ramaj, srednjoškolac koji je među boljim đacima u svom odjeljenju, potvrđuje da su mu stvari poput autobuske karte i neadekvatni uslovi u kojima živi velika prepreka na putu obrazovanja. Posebno bi mu pomoglo, kaže, da ima sopstvenu sobu u kojoj može na miru da uči.

,,Vrlodobar sam đak. Trudim se da što više pratim nastavu i da se javljam kako bih dobio dobre ocjene. Od velike buke kod kuće ja ne mogu da učim, jer nemam svoju sobu”.

Elvis je imao, kako kaže, pauzu u školovanju. Desilo se to zbog problema koje je imao sa vršnjacima u osnovnoj školi, a potom mu je umro otac. Pošto je najstarije muško dijete u porodici,smatrao je da treba da počne da radi.

,,Ne znam zašto ,ali drugovi u školi nijesu željeli da se druže sa mnom,izbjegavali su me. Konačno, nakon smrti oca bio sam prinuđen da prestanem da se školujem kako bih radio i tako hranio sebe i svoju porodicu”. Nakon jednogodišnje pauze ipak se vratio u školu. Sada je prvi razred srednje škole. Kaže da ga u naporima da se obrazuje najviše podržavaju sestra i zet. ,,Siguran sam da ću naci posao kada završim školu,jer sam jedan od najboljih u mom odjeljenju”.

No, život Roma koji uspiju da ispune Elvisov san, da završe srednju školu, nije uvijek onakav kakvim su se nadali.

Salji Alija, jedan od rijetkih Roma koji je završio srednju školu, sada je angažovan od strane HELP-a kao higijeničar u kampu. U slobodno vrijeme pomaže svojim sunarodnicima u obezbjeđivanju dokumentacije.

Salji Alija , koji je 1999. došao u Crnu Goru, jedan je od troje Roma iz naselja kamp 1 koji je završio srednju školu. Na početku srednjeg obrazovanja bio je siguran da ce naći posao shodno profesiji. Tako su mu govorili njegovi školski drugovi,profesori i poznanici.

A nije bilo lako završiti srednju školu. Najteže mu je, kaže, bilo kada je tokom drugog razreda srednje cijelog mjeseca pješke išao u školu,i kada u njegovom domu nije bilo struje. Na korak je bio od odustajanja Tokom školovanja često se, priča susretao i sa diskriminacijom. Zadirkivali su ga, nazivali pogrdnim imenima. . . Zahvaljujući prijateljima kod kojih je išao da uči uspio je da se izbori za dobre ocjene i da ostane u školi.

,,Danas ipak ne radim za to što sam učio”, kaže.

Serđan BAFTIJARI

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo