U Crnoj Gori od početka pandemije postoji sistematsko kršenje propisanih mjera. Uvijek zbog ,,više sile”, prvenstveno političke ili vjerske prirode. Prvaci u kršenju mjera, koje su sami donijeli, bili su čelnici bivše i sadašnje vlasti

Crna Gora se i dalje nalazi na vrhu liste po broju preminulih od korona virusa. Sa preko 2.600 ljudi koji su umrli od početka pandemije od posljedica korona virusa, Crna Gora ima peti najnegativniji rezultat na svijetu, prema svjetski poznatom statističkom sajtu Worldmeters. Sa procentom od 4.140 smrti na milion stanovnika, Crna Gora je na četvrtom mjestu crne korona liste u Evropi. Više preminulih prema ukupnom broju stanovnika od nas imaju samo Bugarska, Bosna i Hercegovina i Mađarska.

Da je mortalitet povezan sa kovidom u Crnoj Gori veći od regionalnog i evropskog prosjeka upozorila je u decembru dr sci med Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori.

,,Prema SZO podacima, u toku prošle sedmice, u regionu Evrope broj novooboljenih opada, ali zabrinjava porast broja COVID-19 hospitalizovanih i umrlih. U Crnoj Gori, COVID -19 crta sličnu trajektoriju. Uprkos činjenici što je kumulativna incidenca novooboljelih za posljednjih 14 dana opala za 50 odsto, broj umrlih i hospitalizovanih zabrinjava. Statistika podsjeća da je situacija vrlo složena”, kaže Brajovićeva za Monitor.

U Crnoj Gori je na početku ove sedmice broj oboljelih 4.379, a ukupan broj oboljelih od početka pandemije iznosi 223.462.

Epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlje Milena Popović-Samardžić za Monitor kaže da ,,istraživanja pokazuju da ukupan broj umrlih, i to ne samo umrlih od posljedica COVID-19 virusa, već i broj smrtnih slučajeva, veći od očekivanog prosjeka za analizirani period (excess deaths) zavise od ulaganja tj. finansiranja zdravstva, od broja ljekara i srednjeg medicinskog kadra po glavi stanovnika, od razvijenosti primarne zdravstvene zaštite, dostupnosti zdravstvene zaštite i  procenta gojaznog stanovništva”.

Popović-Samardžić ističe i da na broj umrlih utiče i pravovremeno uvođenje protivepidemijskih mjera, te da je vrijeme primjene mjera u kontroli pandemije ključno.

U Crnoj Gori od početka pandemije imamo sistematsko kršenje propisanih mjera. Uvijek iz razloga ,,više sile”, prvenstveno političke ili vjerske prirode. Prvaci u kršenju mjera, koje su sami donijeli, bili su čelnici bivše i sadašnje vlasti.

,,Restriktivne mjere zatvaranja i ograničavanja imaju smisla kada se primijene u ranoj fazi rasta broja zaraženih dok su stope još uvijek niske. Ove mjere se uvode sa ciljem da se sačuvaju kapaciteti testiranja i praćenja kontakata i kako bi se zaštitili bolnički kapaciteti za sve pacijente kojima je bolničko liječenje potrebno. Međutim, ove mjere kod nas su se uvodile uglavnom vrlo kasno kada je otkrivanje i praćenje kontakata bilo nemoguće. U tom trenutku se gubi kontrola nad epidemijom što u krajnjem rezultira povećanim brojem smrtnih slučajeva”, kaže Popović-Samardžić.

Iz SZO uporno apeluju na sve zemlje članice da nastave sa praćenjem kontakata i ispitivanjem slučajeva, testiranjem i sekvenciranjem. Objašnjavaju da bi se uspješno borili sa pandemijom i stavili transmisiju pod kontrolu moramo znati gdje je virus i šta radi. U Crnoj Gori se od praćenja kontakata odustalo, na sajtu Instituta na kome se nalazi statistika o broju oporavljenih, hospitalizovanih, umrlih, rubrika osoba koje su pod nadzorom je prazna.

Popović-Samardžić upozorava i da je još jedan razlog velikog broja smrtnih slučajeva i to što u fazi povoljne epidemiološke situacije nije iskorišteno vrijeme da se izgrade vlastiti kapacitete za testiranje, praćenje i otkrivanje kontakata. ,,Kasna implementacija protivepidemijskih mjera dovodi do velikog broja zaraženih, do kasnog prijema pacijenata na bolničko liječenje i posljedično tome i velikog broja umrlih”, zaključuje ona.

Pored navedenih problema u Crnoj Gori ne ide najbolje ni sa vakcinacijom. Dvije doze vakcine primilo je 278.519 osoba, a tri doze 91.040.

Prvog dana ovog mjeseca od posljedica virusa umrlo je 14 osoba. Iz Instituta su saopštili da su svi preminuli  pacijenti bili nevakcinisani ili nijesu bili propisno vakcinisani – prošlo je više od pet mjeseci od druge doze. Direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović navela je, protekle nedjelje, da je desetog januara, u KCCG životno ugroženo bilo 36 pacijenata, a da su nevakcinisani činili oko 90 odsto. I direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić  ponovio je da je preko 80 odsto pacijenata koji su izgubili bitku sa ovom bolešću bilo nevakcinisano.

Za Brajovićevu nema sumnje da je trenutna situacija posljedica nedovoljnog obuhvata vakcinacijom.  ,,Niska stopa vakcinacije, naročito u populaciji rizičnih osoba kao što su osobe starije od 60 godina i osobe sa hroničnim oboljenjima, okidač je rasta hospitalizacje i slučajeva infekcije sa smrtnim ishodom. Ne treba zaboraviti, delta virus se ne predaje. I dalje je u cirkulaciji, što zajedno sa visoko zaraznim sojem – omikronom, ‘hroničnim’ problemom konzistentnog sprovođenja mjera u okolnostima velikog zamora pandemijom čini postojeću situaciju kompleksnom”.

,,U trećoj smo godini trajanja pandemije i znamo mnogo više o virusu, kao i faktorima koji stabilizuju transmisiju i čuvaju živote”, kaže Brajovićeva.

Ono što znamo je da smo od marta 2020. i pojave prvog registrovanog slučaja korone u Crnoj Gori prošli dug put sa mnogo žrtava. Od uvođenja neproglašenog vanrednog stanja do kraja juna 2020. u Crnoj Gori je od virusa preminulo samo devet osoba, što je bila jedna od najnižih stopa smrtnosti u Evropi.

Tada se naivno mislilo da je korona pobijeđena, skoro mjesec dana nije bilo prijavljenih slučajeva, pa je Crna Gora proglašena korona fri destinacijom. Tokom ljeta 2020. iako turističke sezone nije bilo, brojke zaraženih su počele da rastu. Onda je uslijedila predizborna kampanja za parlamentarne izbore 30. avusta, masovna okupljanja, nepoštovanje mjera i virus je opet bio tu u punom zamahu. Posljedica – 13 umrlih 18. novembra 2020.

Ponovo pooštrene mjere uoči Nove 2021. donijele su rezultate i kratki predah u januaru i februaru prošle godine. Nakon toga u evropskim zemljama u kojima je počela masovna vakcinacija broj smrtnih slučajeva je počeo da opada. U Crnoj Gori je rastao. Kod nas je vakcinacija otpočela početkom maja, a do tada više od 10 ljudi na milion stanovnika umiralo je u Crnoj Gori sve do kraja aprila, dok je broj slučajeva u zemljama koje su vakcinisale stanovništvo – Švedska, Velika Britanija, Njemačka, taj postotak iznosio 1,5. U martu su registrovana dva dana kada je umrlo po 18 osoba.

Nakon početka masovne vakcinacije u Crnoj Gori se ukidaju mjere, za razliku od 2021. granice se otvaraju i otpočinje ,,rekordna” turistička sezona.

Pri kraju sezone pojavio se novi delta  soj virusa. On njega se od 17. avgusta 2021, kada je potvrđeno njegovo prisustvo u Crnoj Gori do pojave soja omikrona, zarazilo 54.375 ljudi, a umrlo 654. Krajem decembra omikron soj postaje dominantan i po podacima Instituta otada je registrovano 57.841 slučaj korona virusa, a prijavljeno je 177 smrtnih ishoda.

,,Realne su prognoze da je moguće izaći iz akutne faze pandemije u toku 2022. i ove globalne krize pod uslovom da zemlje insistiraju na sveobuhvatnom pristupu kontroli transmisije. Ukoliko zemlje žele da sačuvaju zdravlje građana i smanje smrtnost, povećanje obuhvata vakcinacijom na 70 odsto u svakoj zemlji širom svijeta do sredine ove godine nema alternativu. Nedavno su objavljeni rezultati studije SZO i Evropskog centra za kontrolu bolesti, koji upućuju da je gotovo pola miliona života sačuvano u populaciji životne dobi 60 i više godina od početka COVID-19 vakcinacije širom regiona Evrope. Vakcinacija je bezbjedna i spašava živote”, zaključuje Brajovićeva.

 Predrag NIKOLIĆ