Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Smrt u zatvoru Komo

Objavljeno prije

na

Što duže traje, rješenje slučaja Darko Šarić, odnosi više života. Sve je misterioznije i prebivalište kontroverznog pljevaljskog biznismena. Da li je Vitomir Bajić (43), državljanin Srbije i Bosne i Hercegovine koji je pronađen mrtav u zatvoru .,Komo” na sjeveru Italije, posjedovao informacije ključne za proces protiv Darka i Duška Šarića, nikada se neće saznati. Direktor srpske policije Milorad Veljović je, pak, izjavio da se Darko Šarić ,,vjerovatno ne krije na ovim prostorima” pa čak ni u Evropi.

Bajićev beogradski advokat Borivoje Borović tvrdi da se njegov klijent nije – ubio. Po Boroviću, Bajić nije bio čovjek koji bi digao ruku na sebe.

Vitomir Bajić je uhapšen novembra prošle godine u Budvi po Interpolovoj potjernici zbog sumnje da je član grupe Darka Šarića, odnosno da je učestvovao u međunarodnom švercu kokaina iz Južne Amerike.

Poslije hapšenja Bajića, u Crnu Goru je stigla optužnica za Darkovog brata, Duška Šarića, kome je u toku suđenje pred bjelopoljskim Višim sudom. Italijanske vlasti sumnjiče Duška Šarića da je, zajedno sa Darkom, Milanom Milovcem i Nikolom Dimitrijevićem, 2009. u italijanskom gradu Livinjo dogovarao nabavku, skladištenje i prevoz 225 kilograma kokaina.

Pokojni Bajić se posljednji put pojavio u italijanskoj sudnici u septembru, kada je nastavljeno suđenje grupi uhapšenoj u akciji Loptice. Pred sudijom je odbacio optužbe koje mu se stavljaju na teret.

Prije dva mjeseca su beogradske Večernje novosti pisale kako Darko Šarić krije u Južnoafričkoj Republici (JAR). List se pozvao na saznanja obavještajnih agencija više zemalja, među njima i američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

Novosti su pisale kako se sumnja da je Darko Šarić u JAR ušao sa falsifikovanim slovenačkim pasošem. Vjeruje se da je doletjeo privatnim avionom i da se zatim uputio ka Pretoriji, jednom od gradova u kome, pored Kejptauna i Johanesburga, ima dosta ljudi sa Balkana.

Krajem marta poznati južnoafrički dnevnik Meil end gloub (M&G) iz Kejptauna objavio je kako tamošnje bezbjednosne agencije provjeravaju da li je Darko Šarić u toj zemlji i kakve su njegove veze sa Radovanom Krejčirom, koji je označen da je lider organizovanog kriminala iz Češke.

Krejčir je tih dana uhapšen u Johanesburgu, u koju je stigao 2007. i zatražio politički azil, tvrdeći da je proganjan u domovini. M&G je rečeno da postoje sumnje o vezi između Krejcira, jednog od njegovih poslovnih partnera i „ozloglašene crnogorske kriminalne porodice čije su vođe braća Darko i Duško Šarić.”

Specijalno tužilaštvo u JAR pokrenulo je istragu protiv češkog mafijaša osumnjičenog, između ostalog, da je unajmio srpske plaćenike da ubiju nekoliko osoba, od kojih je likvidiran lokalni kriminalac Siril Bika.

Direktor srpske policije Veljović je, upitan da li iza nedavnog ubistva u Beogradu dvojice crnogorskih građana ,,stoji crnogorska mafija”, negirao da je rekao da je to ubistvo vezano za mafijaški obračun, ali je dodao da je ,,sigurno da ima veze sa Crnom Gorom i Srbijom”.

Prethodno su beogradski mediji izvijestili kako policija provjerava pretpostavke da je ubistvo Danila Radonjića (63) i Dženana Ramovića (34) početkom septembra u Zemunu nastavak obračuna povezanog sa crnogorskom mafijom i ubistvom vlasnika kazina Slavija Brana Šaranovića. Prsti su uprti u kriminalni klan Luke Bojovića (37) a Blic je prenio kako u policiji vjeruju da je cjelokupan scenario poslova, sukoba i zločina osmišljen u klanu Darka Šarića, koji pod kontrolom drži sve kriminalne klanove, pa i Bojovićev.

Prema operativnim podacima srpskih policijskih službi Bojović se nalazi u Argentini, gdje se pozicionirao kao jedan od vodećih plaćenih ubica i saradnik narko-kartela, saznao je beogradski list Press. Prema istim informacijama, u ovoj zemlji, zajedno sa Bojovićem, nalazi se i njegov odani saradnik Luka Đurović, sa kojim je na dan kada je nestao navodno išao da se sretne Slobodan Radonjić.

Direktor srpske policije Milorad Veljović je naglasio kako je u interesu Srbije da Darko Šarić bude priveden pravdi. Međutim tabloid Alo piše kako je na zahtjev načelnika beogradske policije Stevana Bjelića smijenjena načelnica Uprave za upravne poslove u beogradskom Sekretarijatu za unutrašnje poslove (SUP) Mirjana Čubrović jer, navodno, nije htjela da kaže ko je bio ,,veza” Darku Šariću u dobijanju nove lične karte!

Darko Šarić je 26. januara 2009. u Policijskoj upravi u Beogradu podigao novu biometrijsku ličnu kartu. A zahtjev koji je podnio 26. decembra 2008. prema zvaničnom odgovoru koji je Alo dobio od MUP Srbije, lično je primila službenica u Upravi za upravne poslove Brankica Ivančev. Brankica Ivančev, je kako tvrde izvori lista Alo u MUP, upravo rođaka načelnika beogradske policije Bjelića!

Alo podsjeća da je Darko Šarić dobio državljanstvo Srbije 30. maja 2005, ali nema biometrijski pasoš Srbije. ,,No, zato ima jedan švajcarski i taj mu je najvjerovatnije obezbijedio biznismen koji mu sada pruža zaštitu,” primijetio je tabloid bez daljeg objašnjenja, mada bi to mogla da bude aluzija na još kontroverznog biznismena sa jakim vezama u Crnoj Gori.

Drugi pasoš koji Šarić posjeduje je putovnica Hrvatske. Postoji sumnja da je ta putna isprava porijeklom iz hrvatskog konzulata u Mostaru, odakle je prije 11 godina ukradeno 930 putnih isprava. Te pasoše koriste mnogi kriminalci sa prostora bivše SFRJ. Treći koji je Šarić posjedovao bio je pasoš SRJ.

Mreža

U nastavku istrage koja se vodi protiv članova organizovane kriminalne grupe Darka Šarića sredinom septembra u Vranju uhapšeni Nebojša Spasić (48), Goran Bogdanović (31) i Goran Vučković (50) iz tog grada na jugu Srbije, zbog sumnje da su tokom 2009. izvršili krivično djelo pranje novca, saopšteno je iz MUP Srbije. Za četvrtim članom te grupe Agušem Erdinčem (43) iz Vranja intenzivno se traga. Sumnja se da su uhapšeni krivična djela vršili tako što su, postupajući po nalozima organizatora Darka Šarića i Bobana Stoiljkovića, takođe iz Vranja, sredstva ostvarena prodajom narkotika preuzimali i koristili za kupovinu imovine preduzeća, a sve u cilju sticanja ekonomske dobiti i moći ove organizovane kriminalne grupe. Za Stoiljkovića se, prvi put čulo u široj javnosti kada je u aprilu uhapšen kao bliski saradnik Darka Šarića. Prema Blicu, Stoiljković spada među najbogatije građane Vranja, ali niko nije znao porijeklo njegovog bogatstva. Sumnja se da je novac od droge ulagao uglavnom u privatizaciju mljekara i pekara, ali i nekih drugih preduzeća u Vranju i okolini, gdje je poznat po dobrim vezama sa lokalnim institucijama i uticajem u njima. Pored ostalog, utvrđeno je i da Stoiljković u Slovačkoj ima stan. Taj stan je kao svoje prebivalište prijavio i Darko Šarić, izvijestio je svojevremeno Blic.

Nastavak suđenja

Suđenje optuženima za šverc više od 2,5 tone kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu na čelu sa odbjeglim Darkom Šarićem je nastavljeno u srijedu u Specijalnom sudu u Beogradu, izvođenjem dokaza. Darko Šarić, Goran Soković i još petorica optuženih su u bjekstvu pa im se sudi u odsustvu. Ostali optuženi, koji su na optuženičkoj klupi, njih ukupno 11, negirali su krivicu i svoje učešće u pomenutom švercu. Svi optuženi, takođe su negirali poznanstvo sa Šarićem, osim njegovog brata od tetke, trećeoptuženog Željka Vujanovića. U Crnoj Gori sudi se Šarićevom bratu Dušku zbog optužbi za trgovinu drogom. U septembru je, pred Specijalnim sudom u Beogradu nastavljeno suđenje kriminalnoj grupi na čelu sa odbjeglim narko-bosom Darkom Šarićem, koja se tereti za „pranje” više od 20 miliona eura stečenih preprodajom kokaina. Osim Šarića, koji je u bjekstvu, na optuženičkoj klupi neće se naći ni biznismen Zoran Ćopić, koji je tokom skrivanja od srpskih vlasti u aprilu uhapšen u Republici Srpskoj, gdje će mu se suditi po optužbama za koje ga oni terete. Kriminalna grupa, na čelu sa Šarićem, koju čine privrednici i advokati, optužena je za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela i pranje novca. Osim Šarića, ostali se ne povezuju sa trgovinom narkoticima, ali su optuženi jer su znali za tu aktivnost pripadnika Šarićeve narko-kriminalne grupe, kojoj je suđenje u toku.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo