Povežite se sa nama

MONITORING

Smrt u prisustvu vlasti

Objavljeno prije

na

Ukoliko me izručite Crnoj Gori tamo neću poživjeti duže od nekoliko dana. Veselin Vukotić, bivši bokser iz Nikšića, potom terenski radnik SDB-e izjavio je nekoliko dana uoči (samo)ubistva Milivoja Terzića u spuškom zatvoru i nekoliko nedjelja nakon što je zagonetno u italijanskom zatvoru život izgubio Vitomir Bajić. Možda se Vukotić, Terzić i Bajić nikada nisu upoznali, ali njihovi životni putevi ipak imaju nešto zajedničko – Darka Šarića, narkobosa osumnjičenog za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike. Terzićeva smrt dala je nova krila nagađanjima da odbjegli Šarić naručuje kažnjavanje onih koji mu se zamjere.

Pljevljak Milivoje Terzić je u utorak pronađen mrtav u ćeliji Istražnog zatvora u Spužu. Tamo se nalazio od prije dva i po mjeseca zbog sumnje da je učestvovao u reketiranju majke Darka i Duška Šarića. Terzić je navodno od majke Šarića, lažno se predstavljajući preko telefona kao predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, uzeo 300.000 eura. Osnovni državni tužilac u Kotoru podigao je optužnicu protiv Terzića i Aksentija Ilijina iz Subotice zbog krivičnog djela prevare, jer su, kako se navodi, od 28. do 31. jula lažno prikazali da će za 300.000 eura izdejstvovati ustupanje krivičnog postupka iz Italije u Crnu Goru za Darka. Ilijin je, kako se navodi, uzeo 300.000 eura od majke Šarićevih u njenom stanu u Pljevljima i od tada se nalazi u bjekstvu.

Patolog dr Miodrag Šoć je u ponedjeljak veče uradio obdukciju u Kliničkom centru, nakon čega je u usmenom razgovoru sa tužiocem, kako prenose podgoričke Vijesti, kazao da je ,,Terzić ipak zadavljen”! Drugi patolog dr Dragana Čukić ,,ne isključuje mogućnost samoubistva”. Da li je Terzić izvršio samoubistvo ili je ubijen znaće se naredne sedmice.

Majka je Milivoja Terzića posljednji put vidjela u utorak, kada ga je posjetila u spuškom zatvoru. Od majke je tražio da mu donese odijelo, jer je 21. novembra trebalo da mu počne suđenje. Majci je tada rekao da je spreman da ispriča pravu istinu o slučaju za koji je optužen. Nije doživio da je ispriča.

Lider PZP-a Nebojša Medojević najavio je da će nakon slučaja Terzić zatražiti kontrolno saslušanje direktora ZIKS-a Milana Radovića, državnog tužioca Ranke Čarapić i ministara pravde i policije Duška Markovića i Veselina Veljovića o stanju bezbjednosti u toj instituciji.

,,Meni je sasvim jasno da narko karteli u Crnoj Gori, koji godinama finansiraju DPS i njihove izborne pobjede, plaćaju ogromne rekete korumpiranim policajcima, pripadnicima ANB, tužiocima i sudijama, ministrima i lokalnim funkcionerima, neće sjedjeti skrštenih ruku i posmatrati kako ih isti ljudi koje su oni plaćali sada hapse i zapljenjuju imovinu”, rekao je Medojević.

Terzićeva smrt posebno je zaintrigirala javnost nakon što se 21. septembra Vitomir Bajić (43), koji se povezuje sa grupom Darka Šarića, pronađen mrtav u zatvoru Komo u Italiji. Zvanično je objašnjeno da se radilo o samoubistvu. Bajićev advokat Borivoje Borović je izjavio da je siguran da je smrt nastupila pod veoma sumnjivim okolnostima.

Bajić je pripadnik narko-klana Darka Šarića, objavio je beogradski Blic. Prema istom listu, Bajić je u kriminalnom podzemlju važio za plaćenika koji je za svoje usluge u švercu droge, otmicama i ubistvima, Darku Šariću i Luki Bojoviću naplaćivao ogromne svote novca.

Izvor Blica navodi da Bajićevo hapšenje nije bilo moguće, jer se uglavnom nalazio u Crnoj Gori. U akciji Loptice, Bajić je u novembru prošle godine uhapšen u Crnoj Gori, zajedno sa bratom Darka Šarića Duškom. Na teret im je stavljen šverc 225 kilograma kokaina, koji su zaplijenjeni u italijanskom gradu Livorno. Bajić je u martu ove godine izručen Italiji, koja je protiv njega pokrenula sudski postupak. Da li je Bajić, državljanin Srbije i BiH, posjedovao informacije ključne za proces protiv Darka i Duška Šarića, vjerovatno se nikada neće saznati.

Uklanjanje Šarićevih svjedoka počelo je ,,neprijatnostima” koje je doživljavao svjedok tužilaštva, vojvođanski biznismen Mile Jerković tokom finansijske istrage u vezi sa Šarićevom imovinom, ali i pranjem para. Njemu su više puta telefonski prijetili, ali i slali ,,dobronamjerne savjete” da ga upozore da se vrati na ,,pravi put”.

Jerković je na suđenju za pranje novca Darku Šariću detaljno opisao šemu po kojoj su pokupovane mnoge srpske firme, a prljave pare od narkoposlova stavljene u legalne tokove. On je svjedočio u Posebnom odjeljenju Višeg suda u Beogradu.

Nebojši Joksoviću, zaštićenom svjedoku, imovina je nekoliko puta bila meta napada. Početkom juna ove godine u strahovitoj eksploziji gotovo je raznijet Joksovićev kafić La prinćipesa u beogradskom naselju Žarkovo. Nekoliko mjeseci ranije, pred svjedočenje u Specijalnom sudu, ispaljene su tri zolje na njegovu štampariju, takođe, u Žarkovu. Počinioci u oba slučaja nisu pronađeni, a sumnjalo se da ,,pozdrave” šalje Šarić.

Pljevljak Joksović bio je jedan od najbližih Šarićevih saradnika. Uhapšen je krajem januara 2010, ali je u međuvremenu odlučio da sarađuje sa Tužilaštvom za organizovani kriminal, pa je po dobijanju statusa svjedoka saradnika pušten iz pritvora. On je u beogradsku Palatu pravde doveden prije nekoliko dana, pred kraj radnog vremena uz jako obezbjeđenje. Kad je saslušanje završeno odveden je na lokaciju gdje njega i njegovu porodicu danonoćno čuvaju.

Nekoliko dana poslije Joksovićevog svjedočenja, u ponedjeljak, 7. novembra u cik zore, u centru Berana, u stravičnoj eksploziji, demoliran je lokal u izgradnji. Lokal je, prema nezvaničnim saznanjima, vlasništvo Draška Vukovića (38), bliskog saradnika Darka Šarića i Borisa Labana, ali se zvanično vodi na Rajka Vešovića (32) iz Berana. Vešović je u bliskim rodbinskim vezama sa Draškom Vukovićem. Laban je uhapšen prošle godine u akciji Balkanski ratnik i nalazi se u zatvoru u Beogradu, gdje mu se sudi.

Policija ima određena saznanja ko bi mogao biti naručilac napada na kafić. Osoba na koju se sumnja a koja je u bliskim rodbinskim odnosima sa Šarićima, od noći u kojoj se dogodila eksplozija, nestala je iz Berana. Malo se zna da su Šarići porijeklom iz beranskog sela Šekular.

Nezvanično, eksplozija je bila opomena Vukoviću da ne bi trebalo mnogo da ,,priča” na pretresu na kome će se pojaviti, vjerovatno krajem ovoga mjeseca. Vuković je donedavno bio u bjekstvu. Poslije predaje, kako je objavio beogradski tabloid Kurir, Vuković je odlučio da tužilaštvu detaljno ispriča sve što zna o poslovima Darka Šarića. Draško Vuković je čak otkrio i lokaciju na kojoj se Šarić skriva, kazao je za taj list izvor iz srpskog pravosuđa. Ovaj Beranac koji govori četiri jezika, upoznat je sa svim Šarićevim tajnama, kupovinom kokaina u Latinskoj Americi, transportu prekookeanskim brodovima ka Evropi. Upućeni navode da će njegovo svjedočenje ,,zakopati” Darka Šarića, objavile su nedavno Večernje novosti.

Sredinom februara ove godine Nebojša Jestrović, koji je optužen da je oprao više od 20 miliona eura koji je grupa Darka Šarića uzela švercom kokaina, više puta je ponovio da se plaši za svoj život. On je izjavio da je Šarić za 25 miliona eura njemačkoj kompaniji VAC prodao preduzeće Štampa sistem. Istovremeno je tvrdio da nikada nije čuo da se njegov vjenčani kum i najbolji drug Darko Šarić bavio švercom kokaina, ali da zna da je Šarić bio prvak na školskim takmičenjima iz hemije i biologije i da ,,napamet zna pola Gorskog vijenca”.

Početkom juna ove godine u Kliničkom centru Crne Gore umro je

Dragan Dudić – Fric (50), desetak sati nakon što je teško ranjen na terasi kotorskog kafića Mocca. Na njega je pucao Ivan Vračar (32), koji je uhapšen nedaleko od mjesta zločina. Školovani kapetan duge plovidbe, pokojni Dragan Dudić, u javnosti je bio poznat kao jedan od najbogatijih stanovnika Bokokotorskog zaliva, značajan poslovni partner Skupštine opštine Kotor, finansijer vaterpolo kluba Cattaro, ali i kao ,,kontroverzni biznismen vrlo visoko kotiran u narko klanu Darka Šarića”.

Dudić je 2001. godine postao većinski vlasnik Luke u Risnu. Nakon rekonstrukcije i modernizacije, luka je svečano otvorena 30. juna te godine. ,,Ovakvi primjeri moraju imati maksimalnu podršku, zbog opšteg interesa građana i kao obilježje našeg opredjeljenja za reformske procese”, hvalio se tadašnji premijer Filip Vujanović dok je, skupa sa direktorom luke Draganom Dudićem, presijecao crvenu vrpcu.

Osam godina kasnije, u Skupštini Crne Gore tadašnji ministar pravde Miraš Radović saopštio je da je to ministarstvo prethodne godine predložilo a Vujanović, sada kao predsjednik Crne Gore, potpisom potvrdio odluku o pomilovanju Dragana Dudića. Njega je Osnovni sud u Kotoru osudio na kaznu zatvora od četiri mjeseca, uslovno dvije godine.

Mediji su – od Beograda do Londona Dudićevu smrt doveli u vezu sa Darkom Šarićem i njegovim nastojanjem da, u što je moguće većoj mjeri, sačuva organizaciju i stečenu imovinu.

,,Darko Šarić je odgovoran za likvidaciju jednog od svojih najbližih saradnika Dragana Dudića kaže izvor iz vrha srpske policije. Prema njegovim riječima, srpska, ali i crnogorska policija sumnjaju da je ubistvom Frica počeo obračun unutar samog klana Šarića, koji pokušava da ukloni nezgodne svedoke”, pisao je beogradski Press.

Po Pressu, Dudić je ubijen zato što se Šarić uplašio da bi on mogao da napravi dogovor sa vlastima kako bi se izvukao iz ove priče. Istovremeno, iz Ljubljane stiže vijest da je tamošnja policija pojačala mjere obezbjeđenja uhapšenih pripadnika slovenačkog ogranka Šarićevog narko klana, strahujući da bi se oni mogli naći na meti odbjeglog šefa.

Nepunih dvanaest sati prije atentata na Dudića, potencijalni svjedok saradnik srpske policije u ,,slučaju Šarić”, već pominjani Mile Jerković za dlaku je izbjegao smrtonosan sudar sa kamionom. Policajac iz njegove pratnje izgubio je život. Puka koincidencija ili još jedan pokušaj misterioznog uklanjanja svjedoka koji previše znaju o Darku Šariću?

Prvog oktobra prošle godine u kotorskom naselju Dobrota 2, ispred zgrade u kojoj je stanovao, iz zasjede je ubijen Dejan Đuković (32) vlasnik lokalne taksi firme. Petnaest dana kasnije urugvajska policija je, u saradnji sa američkom DEA i srpskom BIA, započela operaciju Balkanski ratnik. Mediji iz Beograda su, pozivajući se na podatke srpske policije, prenijeli informaciju da je Đuković ubijen jer je ,,bio smetnja poslovima Šarićevog narkoklana”.

Gdje je Šarić još se ne zna. Mnogi strahuju od njegove dugačke ruke.

Veseljko KOPRIVICA
Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo