Povežite se sa nama

MONITORING

SMJENE U KC: Kozmetika ili pravi početak

Objavljeno prije

10 godina

na

ranko-lazovic

Desetak dana nakon što je Vlada – na Tviteru (!) – objavila kako je na mjesto bivšeg direktora KCCG Milana Mijovića došao hirurg ( priznat stručnjak u svojoj profesiji) Ranko Lazović, narečeni je smijenio devet direktora klinika. Kazao je tom prilikom da se vodio stručnim parametrima, zanemarujući privatne i partijske, te kako je odmah nakon sprovedene procedure imenovanja krenuo u formiranje tima koji bi trebalo da ,,zadovolji sve krititerijume”.

Nešto ranije, na višem nivou, nakon infekcije beba i smrti jedne u bjelopoljskoj bolnici, bivši ministar Miodrag Radunović podnio je ostavku, nakon čega ga je zamijenio Budimir Šegrt. On je, opet, prije neki dan kritikovao KCCG i ministarstvo te kazao da nije čudo što postoji nezadovoljstvo pacijenata, zaposlenih i države. Da li će navedeno – pozitivno, makar u dijelu demonstriranja volje da se nešto mijenja – biti kozmetika, vidjećemo ubrzo. Jedno je hirurgija, sasvim drugo upravljanje resursima i ljudstvom.

Prema informaciji do koje su došle Vijesti promjene će biti sledeće: prvi čovjek Klinike za ortopediju biće Nikola Bulatović, koji će zamijeniti Velišu Aligrudića. Direktor Klinike za onkologiju Nebojša Crnogorac odlazi sa tog mjesta, dolazi Vladimir Todorović. Ni Crnogorčeva supruga Snežana Crnogorac, načelnica Klinike za ginekologiju, neće ostati na toj poziciji, naslijediće je dosadašnja načelnica Klinike za patologiju trudnoće Snežana Raspopović. Zatim, direktoricu Klinike za očne bolesti Biljanu Milojko zamijeniće Haris Kujundžić, a Milena Đurović stupa na mjesto direktorice Klinike za dermatovenerologiju umjesto Ranka Vukašinovića. Prvi čovjek Klinike za anesteziologiju Zoran Jovančević takođe odlazi sa tog mjesta, a na njegovo mjesto dolazi Hasib Lukač. Na čelo Poliklinike, umjesto Vladimira Vujovića, stupa Žana Vujošević. Konačno, prema pisanju medija, funkciju novog medicinskog direktora KCCG umjesto Ljiljane Musić obavljaće dosadašnji direktor Urgentnog centra i predsjednik Sindikata doktora medicine Vladimir Dobričanin.

Izvor Monitora iz KCCG, doktor, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da smjene, same po sebi, ne znače mnogo. ,,Stanje u KCCG je očajno. Slaba organizacija i koordinacija, katastrofalni uslovi na pojedinim klinikama, loši međuljudski odnosi. Posebna je priča GAK, gdje se stanje, maltene, ništa nije promijenilo ni nakon izvještaja UNICEF-a koji je do detalja opisao kako zaista stvari funkcionišu. Ipak smjene su dobrodošle, iako su neke kozmetičke. Vidjećemo kako će se sve odvijati u narednom periodu i da li će promjene donijeti neku suštinisku promjenu.”

Novom direktoru KCCG Lazoviću, prema izvorima našeg lista upućenim u dešavanja u toj ustanovi, jedan od najvećih izazova u narednom periodu biće da popravi sliku koja je u javnost dospjela kroz izvještaj UNICEF-a – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori. Iako je ministar Šegrt, odmah nakon stupanja na dužnost, među svojim prvim nastupima, pokušao da relativizuje taj dokument – koji na najbrutalniji mogući način prikazuje stanje u porodilištima u Crnoj Gori – jasno je da je riječ o prioritetu u poslu.

Dovoljno je samo podsjetiti na sledeći podatak iz dokumenta, o kojem smo detaljno, u više navrata pisali: oblast ,,bolničke zdravstvene statistike” UNICEF je ocijenio prosječnom ocjenom 1,1! Precizno su zabilježeni glavni problemi bolničke zdravstvene statistike: vođenje kliničkih kartona – ispod standarda, nepostojanje ili nedovoljno korišćenje formulara za praćenje, neprecizno dostavljanje podataka i njihova neprecizna lokalna upotreba.

Piše i da se podaci šalju i sumiraju u Institutu za javno zdravlje, ali da je, međutim, veliki problem, stoji u izvještaju, što se podaci ne koriste za korigovanje nedostataka, već se statistika pravi samo zbog zakonske obaveze. S tim u vezi, notirano je kako je posljednja aktivnost analiziranja podataka, realizovana i podaci prezentovani zdravstvenim radnicima – 2007. godine! I to: bez predloga rješenja za unapređenje kvaliteta njege. No to je tek djelić, sa kojim će, ukoliko zaista želi, morati da se nosi novi načelnik KCCG, ali i njegov nadređeni, ministar, imajući u vidu fakat da je problem sistemske prirode. Na nivou cijele Crne Gore i čitavog zdravstva.

Bez obzira što se ministar Šegrt obrušio na UNICEF-ov izvještaj, tj. na ono kako su ga prenijeli mediji (Monitor ga je prenio detaljno i vjerodostojno), isti čovjek je u nedavnom obraćanju javnosti naveo brojne teze koje korespondiraju sa izvještajem. Šegrt je, recimo, kazao kako KCCG nema kontrolu preko informacionog bolničkog sistema, zbog čega osiguranici imaju problem sa zakazivanjem pregleda, ogromnim gužvama i listama čekanja, dodavši da menadžment u zdravstvenom sistemu nije radio kako treba.

Prvog čovjeka NVO Krug života Dejana Cvijanovića, jednog od rijetkih koji javno i otvoreno priča o problemima u zdravstvenom sistemu, čudi izjava novog ministra koji je rekao kako ga ne čudi što su pacijenti nezadovoljni.

Ministar Šegrt nam je, izgleda, otkrio toplu vodu i otvorio oči. Već više od tri godine smo ukazivali javno i pokušavali bjesomučno da artikulišemo glas građana Crne Gore. Vox popili je, izgleda, do dolaska ministra Šegrta bio samo šapat, kaže Cvijanović za naš nedeljnik.

On kaže da su teze novog ministra da ne postoji dobar informacioni centar i dobra organizacija i domaćinski odnos prema našem zdravstvenom sistemu odavno poznate javnosti, te da to nije ništa novo.

,,Nova kadrovska rješenja u Kliničkom centru Crne Gore nam daju za pravo da sumnjamo da je u velikoj mjeri riječ o kozmetici i zamazivanju javnosti. Pri tom ne mislimo na novoustoličenog direktora Lazovića, već na – ukoliko je to njegov izbor – neke ljude u komandno menadžerskom lancu same ustanove. Povratak doktorice Snežane Raspopović na mjesto direktora GAK-a razlog je zašto smo više nego skeptični da će se nešto značajno promijeniti. Ista osoba je još 2010. godine bila direktor pomenute klinike KCCG. Te godine se desila infekcija u porodilistu koja je odnijela život jedne bebe. Na našu veliku zalost to je bilo uspješno zataškano. Ista priča kao i nedavno u Bijelom Polju samo drugi akteri i druga vremena.”

U NVO-u Krug života se pitaju da li je moguće, kada se već govori o promjeni u GAK-u, da nova uprava nije mogla da pronađe nekoga sa te klinike, nekog kredibilnog i stručnog – sa izraženim menadžerskim spospobnostima, da zamijeni Snežanu Crnogorac, već je odluka pala na gospođu Raspopović koja je već prepoznata po aferama i sumnjama u rad.

Što se doktora Dobričanina tiče, koji će, prema raspoloživim podacima, biti novi medicinski direktor, Cvijanović podsjeća javnost na momenat kada je krajem prošle godine Dobričanin bio organizator podrške optuženim doktorima za infekciju u Bijelom Polju.

,,Kako su građani reagovali sjećamo se. Da li će građani imati razumijevanje za sve ovo, vidjećemo. Kako će se svi postavljeni ljudi odnositi prema civilnom sektoru i to ćemo tek saznati. “

S promjenama je uvijek tako: u principu su dobre, ali im valja gledati u zube.

Marko MILAČIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo