Povežite se sa nama

Izdvojeno

SMJENE U DRŽAVNIM PREDUZEĆIMA U BUDVI: Nova uprava dvopartijska

Objavljeno prije

na

Smjene izvršnih direktora, predsjednika i članova upravnih odbora u preduzećima u kojima je država osnivač ili posjeduje većinski paket akcija, već su počele. U pitanju su JP Morsko dobro, najveća hotelska kuća u Crnoj Gori HG Budvanska rivijera, zatim HTP Miločer i najmlađa hotelska kompanija Sveti Stefan Hoteli

 

Poslije trideset godina rukovodeći kadar u najznačajnijim hotelskim preduzećima i Javnom preduzeću Morsko dobro, neće biti iz redova Demokratske partije socijalista, već iz partija koje su osvojile većinu na avgustovskim parlamentarnim izborima. Smjene na pozicijama izvršnih direktora, predsjednika i članova upravnih odbora u preduzećima u kojima je država osnivač ili posjeduje većinski paket akcija, već su počele. U pitanju su JP Morsko dobro, najveća hotelska kuća u Crnoj Gori HG Budvanska rivijera, zatim HTP Miločer i najmlađa hotelska kompanija Sveti Stefan Hoteli.

Aktuelna vlast preuzima upravu u kompanijama od najvećeg značaja u turističkoj privredi zemlje, kojima je rukovodila DPS sa koalicionim partnerima SDP i SD. Navedene državne firme u svim izbornim ciklusima bile su važna i sigurna baza glasača, ali i njihova velika finansijska potpora.

Rukovodeća mjesta nove postave  u JP Morsko dobro, koje upravlja privredno najznačajnijom regijom u Crnoj Gori, popuniće kadrovi dvije stranke, Nove srpske demokratije i GP URA.

U utorak, 9. marta počeo je prvi radni dan novog direktora JP Morsko dobro Mladena Mikielja, kojeg je Vlada imenovala na ovo, veoma lukrativno radno mjesto. Doskorašnji sekretar za investicije u lokalnoj upravi u Budvi, član je NSD, sa liste DF-a.

Vlada je razriješila dosadašnji Upravni odbor JP Morsko dobro i imenovala novi. Za predsjednika UO imenovan je Blažo Rađenović, kadar GP URA, koji je prethodne četiri godine vodio opštinsko preduzeće Mediteran reklame.

Time je Nova srpska demokratija, zajedno sa URA, naslijedila  SDP, čiji su kadrovi dugo godina, od osnivanja ovog Vladinog preduzeća 1992. pa do 2015. godine, rukovodili atraktivnim prostorom Crnogorskog primorja. Prvi direktor JP Morsko dobro bio je Rajko Mihović, zatim Dragan Purko Ivančević i posljednji Rajko Barović.  Svi članovi SDP.

Posljednje četiri godine, preduzećem je direktorovao Predrag Jelušić, istaknuti funkcioner DPS-a, član Glavnog odbora stranke i predsjednik budvanskog odbora DPS-a.

Njihovo upravljanje morskim dobrom ostavilo je trajan pečat na obalni prostor, plaže i njihovo zaleđe, čiju je komercijalizaciju obilježila korupcija, nezakonita privatizacija državne imovine, uz brutalno kršenje zakona i propisa koji regulišu gazdovanje javnim dobrom građana. Mnogim privilegovanim krugovima bilo je omogućeno da prigrabe i na svoje ime uknjiže atraktivne dijelove opšteg dobra, o čemu je nedavno govorio Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, i zbog čega je pokrenuta istraga protiv direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i njegovih saradnika. Poslije 30 godina upravljanja obalom ostale su mnoge zabetonirane pješčane plaže, mnoge vile i ljetnjikovci istaknutih pripadnika državne administracije sazidane  „na pjeni od mora“.

Ovo javno preduzeće bilo je prepoznato u javnosti i po visokim platama zaposlenih, koje su dijelili od porihoda ostvarenih izdavanjem djelova morskog dobra u zakup za razne vrste korišćenja. Raskalašno trošenje novca u državnim preduzećima i agencijama bilo je redovna pojava. Razriješeni  direktor Morskog dobra i predsjednik UO preduzeća imali su mjesečna primanja od  2.800 eura. Veću nego što su bile plate predsjednika države, Vlade i parlamenta. Očekuje se da novi upravljački kadar takvu praksu ukine, da ne bi bilo one – džabe smo krečili.

Smjena rukovodećeg kadra sprema se i za akcionarsko društvo HG Budvanska rivijera u kome Vlada posjeduje većinski paket akcija i imenuje izvršnog direktora i predsjednika upravnog odbora. Princip učešća predstavnika dvije partije primijeniće se prilikom imenovanja vodećih funkcija u najvećoj budvanskoj kompaniji. U pitanju su, prema nezvaničnim informacijama, kadrovi Demokrata i Demokratske narodne partije (DF).

Za izvršnog direktora kompanije koja upravlja sa četiri hotela u Budvi i Petrovcu i Turističkim naseljem Slovenska plaža, biće imenovan Jovica Gregović, član DNP, doskorašnji direktor opštinskog preduzeća Parking servis. Funkciju predsjednika Upravnog odbora preuzima  Mijomir Pejović, predsjednik Opštinskog odbora i odbornik Demokrata.

Gubljenje uticaja u uspješnoj i bogatoj hotelskoj kompaniji čije je sjedište u Budvi, biće veliki udarac za DPS, koja je decenijama u njoj udomljavala svoje istaknute kadrove. Dva mandata na čelu Upravnog odbora Budvanske rivijere odradio je Svetozar Marović, tadašnji potpredsjednik DPS-a, sa svojim saradnicima.

Odlukom prethodne Vlade za hotele Budvanske rivijere planirana je privatizacija. Međutim, njoj prethodi intezivna prodaja akcija na Montenegroberzi koja se odvijala prošle godine među manjinskim akcionarima. Srpski biznismen Miodrag Kostić najveći je pojedinačni akcionar, posjeduje 20 odsto vrijednosti budvanskih hotela. Značajan udio pripada i Petrosu Statisu, koji rukovodi zakupom elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer.

Promjene će uslijediti i u državnom preduzeću HTP Miločer, u kome će mjesto izvršnog direktora zauzeti kadar Demokrata. Za sada nema informacije ko dolazi na čelo tročlanog Upravnog odbora preduzeća, koje funkcioniše isključivo na osnovu ubiranja kirije za zakup hotela Kraljičina plaža u Miločeru.

U akcionarskom društvu Sveti Stefan Hoteli u kojem Vlada posjeduje većinu akcija, po principu podjele u Budvanskoj rivijeri, čija je jedina poslovna funkcija rentiranje dva elitna hotela Sveti Stefan i Miločer, direktorsko mjesto preuzeće predstavnik Pokreta za promjene. Funkciju predsjedavajućeg UO društva obavljaće kadar Demokrata. Njihova imena, za sada, nisu poznata.

Društvo Sveti Stefan Hoteli osnovano je u avgustu prošle godine izdavajanjem iz HG Budvanska rivijera. Ima tri zaposlena radnika i pet članova Upravnog odbora, čiji je posao da naplate godišnji zakup za hotele Sveti Stefan i Miločer i novac proslijede kome je propisano. Međutim, zahvaljući visokim iznosima za plate i druge izdatke, gotovo čitav iznos sami potroše. Mjesečna naknada člana i predsjednika UO društva, Milana Vučinića iznosi 2.100 eura, dok su plate ostalih zaposlenih malo niže.

Ispada da od zakupa elitnih hotela, koji iznosi 1,2 miliona eura godišnje, značajan dio odlazi na primanja desetak zaposlenih koji imaju samo jednu obavezu – da naplate kiriju.

U maju prošle godine planule su i akcije Svetog Stefana u vrijednosti od 2,5 miliona eura. Kupci su Kostićeva Aik Banka i Statisova Univerzal Capital Banka. Trgovina akcijama Sveca uznemirila je građane Budve i Paštrovića koji su pisali peticije i obraćali sa vladi sa zahtjevom da se hitno zaustavi rasprodaja nacionalnih vrijednosti kakav je luksuzni hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer.

Da li će predstavnici nove vlasti, PzP i Demokrata, promijeniti naslijeđeno stanje vezano za zakup najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta, biće zanimljivo pratiti. Građani očekuju uklanjanje zabrane kretanja kroz ljetovalište, koja nikada prije zakupa, nije postojala, i da se obezbijedi nesmetan pristup plažama, parkovima i stazama koje su zakupci prije 13 godina okovali gvozdenim ogradama, kapijama i brojnim stražarskim kućicama.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo