Povežite se sa nama

Izdvojeno

SMJENE U DRŽAVNIM PREDUZEĆIMA U BUDVI: Nova uprava dvopartijska

Objavljeno prije

na

Smjene izvršnih direktora, predsjednika i članova upravnih odbora u preduzećima u kojima je država osnivač ili posjeduje većinski paket akcija, već su počele. U pitanju su JP Morsko dobro, najveća hotelska kuća u Crnoj Gori HG Budvanska rivijera, zatim HTP Miločer i najmlađa hotelska kompanija Sveti Stefan Hoteli

 

Poslije trideset godina rukovodeći kadar u najznačajnijim hotelskim preduzećima i Javnom preduzeću Morsko dobro, neće biti iz redova Demokratske partije socijalista, već iz partija koje su osvojile većinu na avgustovskim parlamentarnim izborima. Smjene na pozicijama izvršnih direktora, predsjednika i članova upravnih odbora u preduzećima u kojima je država osnivač ili posjeduje većinski paket akcija, već su počele. U pitanju su JP Morsko dobro, najveća hotelska kuća u Crnoj Gori HG Budvanska rivijera, zatim HTP Miločer i najmlađa hotelska kompanija Sveti Stefan Hoteli.

Aktuelna vlast preuzima upravu u kompanijama od najvećeg značaja u turističkoj privredi zemlje, kojima je rukovodila DPS sa koalicionim partnerima SDP i SD. Navedene državne firme u svim izbornim ciklusima bile su važna i sigurna baza glasača, ali i njihova velika finansijska potpora.

Rukovodeća mjesta nove postave  u JP Morsko dobro, koje upravlja privredno najznačajnijom regijom u Crnoj Gori, popuniće kadrovi dvije stranke, Nove srpske demokratije i GP URA.

U utorak, 9. marta počeo je prvi radni dan novog direktora JP Morsko dobro Mladena Mikielja, kojeg je Vlada imenovala na ovo, veoma lukrativno radno mjesto. Doskorašnji sekretar za investicije u lokalnoj upravi u Budvi, član je NSD, sa liste DF-a.

Vlada je razriješila dosadašnji Upravni odbor JP Morsko dobro i imenovala novi. Za predsjednika UO imenovan je Blažo Rađenović, kadar GP URA, koji je prethodne četiri godine vodio opštinsko preduzeće Mediteran reklame.

Time je Nova srpska demokratija, zajedno sa URA, naslijedila  SDP, čiji su kadrovi dugo godina, od osnivanja ovog Vladinog preduzeća 1992. pa do 2015. godine, rukovodili atraktivnim prostorom Crnogorskog primorja. Prvi direktor JP Morsko dobro bio je Rajko Mihović, zatim Dragan Purko Ivančević i posljednji Rajko Barović.  Svi članovi SDP.

Posljednje četiri godine, preduzećem je direktorovao Predrag Jelušić, istaknuti funkcioner DPS-a, član Glavnog odbora stranke i predsjednik budvanskog odbora DPS-a.

Njihovo upravljanje morskim dobrom ostavilo je trajan pečat na obalni prostor, plaže i njihovo zaleđe, čiju je komercijalizaciju obilježila korupcija, nezakonita privatizacija državne imovine, uz brutalno kršenje zakona i propisa koji regulišu gazdovanje javnim dobrom građana. Mnogim privilegovanim krugovima bilo je omogućeno da prigrabe i na svoje ime uknjiže atraktivne dijelove opšteg dobra, o čemu je nedavno govorio Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, i zbog čega je pokrenuta istraga protiv direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i njegovih saradnika. Poslije 30 godina upravljanja obalom ostale su mnoge zabetonirane pješčane plaže, mnoge vile i ljetnjikovci istaknutih pripadnika državne administracije sazidane  „na pjeni od mora“.

Ovo javno preduzeće bilo je prepoznato u javnosti i po visokim platama zaposlenih, koje su dijelili od porihoda ostvarenih izdavanjem djelova morskog dobra u zakup za razne vrste korišćenja. Raskalašno trošenje novca u državnim preduzećima i agencijama bilo je redovna pojava. Razriješeni  direktor Morskog dobra i predsjednik UO preduzeća imali su mjesečna primanja od  2.800 eura. Veću nego što su bile plate predsjednika države, Vlade i parlamenta. Očekuje se da novi upravljački kadar takvu praksu ukine, da ne bi bilo one – džabe smo krečili.

Smjena rukovodećeg kadra sprema se i za akcionarsko društvo HG Budvanska rivijera u kome Vlada posjeduje većinski paket akcija i imenuje izvršnog direktora i predsjednika upravnog odbora. Princip učešća predstavnika dvije partije primijeniće se prilikom imenovanja vodećih funkcija u najvećoj budvanskoj kompaniji. U pitanju su, prema nezvaničnim informacijama, kadrovi Demokrata i Demokratske narodne partije (DF).

Za izvršnog direktora kompanije koja upravlja sa četiri hotela u Budvi i Petrovcu i Turističkim naseljem Slovenska plaža, biće imenovan Jovica Gregović, član DNP, doskorašnji direktor opštinskog preduzeća Parking servis. Funkciju predsjednika Upravnog odbora preuzima  Mijomir Pejović, predsjednik Opštinskog odbora i odbornik Demokrata.

Gubljenje uticaja u uspješnoj i bogatoj hotelskoj kompaniji čije je sjedište u Budvi, biće veliki udarac za DPS, koja je decenijama u njoj udomljavala svoje istaknute kadrove. Dva mandata na čelu Upravnog odbora Budvanske rivijere odradio je Svetozar Marović, tadašnji potpredsjednik DPS-a, sa svojim saradnicima.

Odlukom prethodne Vlade za hotele Budvanske rivijere planirana je privatizacija. Međutim, njoj prethodi intezivna prodaja akcija na Montenegroberzi koja se odvijala prošle godine među manjinskim akcionarima. Srpski biznismen Miodrag Kostić najveći je pojedinačni akcionar, posjeduje 20 odsto vrijednosti budvanskih hotela. Značajan udio pripada i Petrosu Statisu, koji rukovodi zakupom elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer.

Promjene će uslijediti i u državnom preduzeću HTP Miločer, u kome će mjesto izvršnog direktora zauzeti kadar Demokrata. Za sada nema informacije ko dolazi na čelo tročlanog Upravnog odbora preduzeća, koje funkcioniše isključivo na osnovu ubiranja kirije za zakup hotela Kraljičina plaža u Miločeru.

U akcionarskom društvu Sveti Stefan Hoteli u kojem Vlada posjeduje većinu akcija, po principu podjele u Budvanskoj rivijeri, čija je jedina poslovna funkcija rentiranje dva elitna hotela Sveti Stefan i Miločer, direktorsko mjesto preuzeće predstavnik Pokreta za promjene. Funkciju predsjedavajućeg UO društva obavljaće kadar Demokrata. Njihova imena, za sada, nisu poznata.

Društvo Sveti Stefan Hoteli osnovano je u avgustu prošle godine izdavajanjem iz HG Budvanska rivijera. Ima tri zaposlena radnika i pet članova Upravnog odbora, čiji je posao da naplate godišnji zakup za hotele Sveti Stefan i Miločer i novac proslijede kome je propisano. Međutim, zahvaljući visokim iznosima za plate i druge izdatke, gotovo čitav iznos sami potroše. Mjesečna naknada člana i predsjednika UO društva, Milana Vučinića iznosi 2.100 eura, dok su plate ostalih zaposlenih malo niže.

Ispada da od zakupa elitnih hotela, koji iznosi 1,2 miliona eura godišnje, značajan dio odlazi na primanja desetak zaposlenih koji imaju samo jednu obavezu – da naplate kiriju.

U maju prošle godine planule su i akcije Svetog Stefana u vrijednosti od 2,5 miliona eura. Kupci su Kostićeva Aik Banka i Statisova Univerzal Capital Banka. Trgovina akcijama Sveca uznemirila je građane Budve i Paštrovića koji su pisali peticije i obraćali sa vladi sa zahtjevom da se hitno zaustavi rasprodaja nacionalnih vrijednosti kakav je luksuzni hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer.

Da li će predstavnici nove vlasti, PzP i Demokrata, promijeniti naslijeđeno stanje vezano za zakup najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta, biće zanimljivo pratiti. Građani očekuju uklanjanje zabrane kretanja kroz ljetovalište, koja nikada prije zakupa, nije postojala, i da se obezbijedi nesmetan pristup plažama, parkovima i stazama koje su zakupci prije 13 godina okovali gvozdenim ogradama, kapijama i brojnim stražarskim kućicama.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo