Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMJENE PO PARTIJSKIM KLJUČEVIMA: Žilavi pravilnik podobnosti

Objavljeno prije

na

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Ministarstvo Vesne Bratić je toliko mehanički štancalo rješenja o otkazima da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama

 

„Neće biti revanšizma“ – bilo je obećanje koje su pobjednici avgustovskih parlamentarnih izbora javno obećali građanima Crne Gore. Aktuelni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, tada najglasniji, kazao je da će Vlada biti ekspertska, dok za svoju budućnost ne treba da strahuju „oni koji su radili profesionalno“ za vrijeme tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista.

Od decembra, kada je dobila mandat, Vlada je samo na svojim sjednicama izglasala preko 100 razrješenja. Mnogo veći broj je onih koje su kasnije po dubini smjenjivali imenovani rukovodioci državnih organa.

U posljednje vrijeme ne uklanjaju se samo kadrovi bivšeg režima. Vlada smjenjuje i  kadrove vladajuće koalicije. Sa funkcije predjsednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) razriješena je bivša poslanica Demokratskog fronta Marina Jočić nakon što je premijera Zdravka Krivokapića nazvala „lažovom“ i „izdajicoma“. Razriješeno je i više savjetnika premijera koje je on izabrao na početku mandata Vlade.

Najviše kontroverzi izazvala je smjena više od 250 direktora osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova. Formalni razlog za smjenu direktora bio je neformiranje školskih odbora, na šta su bili obavezni po izmjenama Zakona o opštem obrazovanju. Razrješenje direktora inicirala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Ministarstvo je toliko mehanički štancalo rješenja da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama.

Posebnu pažnju izazvala je smjena direktorice podgoričke gimnazije Zoje Bojanić Lalović, koju su građani percipirali kao direktoricu koja je kvalitetno obavljala svoj posao, iako je funkcionerka podgoričkog DPS-a. Nakon smjene Bojanić Lalović za vršiteljku dužnosti direktorice podgoričke gimnazije postavljena je Biljana Vučurović, supruga poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića.

Prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove Vesko Joksimović obavio je  je nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i utvrdio da je smjena Bojanić Lalović, ali i drugih direktora nezakonita. Konstatovao je da činjenica da školski odbor koji nije konstituisan u predviđenom roku nije mogao biti razlog za razrješenje direktora ili bilo kojeg direktora bilo koje javne ustanove iz oblasti obrazovanja. Utvrdio je da je bilo nemoguće formirati odbore s obzirom na to da Ministarstvo nije imenovalo svog predstavnika u školskim odborima.

„Takođe, Savjet roditelja nije izvršio izbor predstvnika roditelja u školski odbor ustanove, saglasno zakonu. Nadalje, što je veoma važno napomenuti, a u kontekstu predstavke, jeste da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta nije izvršilo izbor predstavnika u školski odbor pomenute ustanove, kako je to zakonom propisano. Naime, članom 73 stav 7 Opšeg zakona o obrazovanju i vaspitanju je propisano da predstavnike Ministarstva bira i razrješava ministar. Članom 73 stav 8 istog zakona je propisano da predstavnike zaposlenih bira nastavničko, odnosno stručno vijeće tajnim glasanjem. Članom 73 stav 9 istog zakona je propisano da predstavnike roditelja bira savjet roditelja tajnim glasanjem“, navodi Joksimović.

Inspektor je utvrdio i da se direktorica Gimnazije obraćala Ministarstvu sa zahtjevom da imenuju dva predstavnika školskog odbora kako bi obavili tu obavezu. Više direktora škola Monitoru su potvrdili da su se obraćali Ministarstvu kako bi imenovali svoje predstavnike, kao i roditeljskim savjetima. Oni su takođe najavili tužbe zbog ovakvih smjena.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović ranije je upozorio da razrješenje direktora osnovnih i srednjih škola na osnovu Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta može proizvesti visoke budžetske izdatke za državu. Na isti problem ukazali su opozicioni poslanici u Skupštini Crne Gore.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i bivši ministar prosvjete Damir Šehović zbog smjena direktora tražio je i kontrolno saslušanje ministarke Bratić pred skupštinskim Odborom za prosvjetu. U obrazloženju incijative naveo je da su  „otvorene brojne kontroverze koje se odnose na nejasnu odgovornost za neizbor novih školskih odnosno upravnih odbora, upitan zakonski osnov za razrješenje direktora, na prilično neselektivnu promjenu kompletnog rukovodećeg kadra u obrazovnom sistemu koja je zbog toga dobila obrise ’čistke’ i otvorenog revanšizma prema nepodobnima iz sistema obrazovanja, tako i na pojedinačna kadrovska rješenja, među kojima ima i ekstremnih nacionalista, podržavalaca osuđenih ratnih zločinaca, sljedbenika četničke ideologije, odnosno poštovaoca anticivilizacijskih i antievropskih vrijednosti“. Jedna od takvih je imenovana, a potom i smijenjena vršiteljka dužnosti direktorice barske osnovne škole, koja je u objavama na društvenim mrežama veličala pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Bratićeva se nije odazvala na saslušanje iz zdravstvenih razloga. Nova Vlada se mnogo ne razlikuje od prethodne kada je riječ o kontrolnim saslušanjima. Svjedoci smo da se počevši od premijera pa do ostalih ministara, rijetko koji odazove na kontrolno saslušanje pred skupštinskim odborima.

U odbranu Bratićeve stao je premijer Krivokapić, pojasnivši da se na nju vrši veliki pritisak u javnosti. Kazao je da se razboljela od posljedica tog pritiska. Abazović je bio nešto suzdržaniji. Priznao je da postoje greške u radu Bratićeve, ali da, kako je rekao, mnogo ljudi u njenom timu „radi protiv nje“.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) upozorila je da u Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju postoji norma koja ministarki prosvjete daje diskreciono pravo da bira i razrješava direktore.

„Što može dovesti do zloupotrebe ovlašćenja, narušiti cijeli obrazovni sistem, posebno imajući u vidu da je stručni kadar u obrazovanju presudno značajan za razvoj znanja, vještina, stavova i vrijednosti neophodnih za demokratsku kulturu jednog društva“, navodi se u mišljenju direktorice ASK-a Jelene Perović.

Prema Zakonu, za direktora osnovne škole može da bude birano lice koje ima najmanje VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (psiholog, pedagog…).

To znači da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta krši zakon kada za vršioce dužnosti direktora osnovnih postavlja prosvjetne radnike iz srednjih škola, koji predaju predmete koji se ne izučavaju u osnovnim školama.

To se desilo  u nekoliko osnovnih škola. Najslikovitiji primjer je odluka resora Vesne Bratić da za v. d. direktora OŠ „Savo Pejanović” u Podgorici imenuje Zorana Đukića, nastavnika mašinske grupe predmeta.

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Nije logično da od 250 direktora niko nije valjano radio. To će sve sudovi uzeti u obzir ako do njih dođe preispitivanje ovakve odluke resornog Ministarstva. A na kraju plaćaju građani. U novcu zbog nezakonitih odluka, ali i gubitkom kvalitetnog obrazovanja.

 

Unošenje haosa u već urušeni obrazovni sistem

Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) smatra zabrinjavajućim primjere iz vaspitno obrazovnih ustanova.

„Oni u već urušeni obrazovni sistem unose novi haos i opasne radikalne izraze u liku novih rukovodilaca. Na djelu sada imamo revanšizam prema direktorima koji su u ranijem periodu imenovani jer se nije odlučivalo o njihoj smjeni ponaosob i na bazi činjenica i dokaza, a koje bi se odnosile na utvrđena kršenja zakona od strane Prosvjetne inspekcije ili drugih tijela, tužbi nastavnog osoblja i drugih materijala koje bi nadležno Ministarstvo moralo razmatrati”, istakla je Kaluđerović,

Ocijenila je da nije sporno da su i prethodni direktori bili politički imenovani, čiji  učinak mora da se procjenjuje individualno. Sporno je što se oni smjenjuju u nezakonitoj proceduri. To ne vodi ni jednakosti pred zakonom ni kvalitativnoj promjeni kakva je građanima obećana od strane novih vlasti.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo