Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMJENA VLASTI U BUDVI – TREĆI ČIN: Krivične prijave, specijalni istražitelji i hotelske sjednice

Objavljeno prije

na

Ispitivanje  Stevana Džakovića od strane inspektora Specijalnog policijskog odjeljenja uoči zakazane sjednice za smjenu vlasti, za mnoge ima višestruko značenje. To je mogao biti svojevrstan vid pritiska na Džakovića koji je bio poljuljan u namjeri da glasa za rušenje vlasti u Budvi nakon što su njegovi posljednji zahtjevi u potpunosti ispunjeni

 

U scenariju smjene vlasti u Budvi po tekstu Demokratske partije socijalista, dopisan je treći čin, u kome će nova odbornička većina formirana prekrajanjem izborne volje,  u četvrtak 11. juna, odžati paralelnu sjednicu parlamenta, na kojoj će smijeniti predsjednika Opštine Marka – Bata Carevića i predsjednika Skupštine, Krsta Radovića. Prva dva čina političke sage u Budvi, dvije burne sjednice lokalnog parlamenta održane 29. maja i 3. juna, koje su sa velikim interesovanjem odgledali građani, nije ispunila očekivanja podnosilaca inicijative za smjenu budvanskih čelnika, predstavnika DF-a i Demokrata, pa su se odlučili za oprobanu kotorsku varijantu,  repliku čuvene vardarske sjednice.

U zakazano vrijeme 17 odbornika DPS-a, Crnogorske, SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković pojavili su se ispred prostorija Skupštine u Budvi gdje ih je dočekao predsjednik parlamenta Krsto Radović koji im nije dozvolio ulazak u skupštinsku salu, uz obrazloženje da je sjednica nezakonito sazvana. Nakon toga  su odlučili da  sjednicu održe u turističkom naselju Slovneska plaža.

Ispred zgrade SO Budva pojavili su se i lideri PzP-a i SNP-a, Nebojša Medojević i Vladimir Joković.

Nastavak 33. i 34. sjednice SO Budva zakazan je za 29. jun. Bile su prekinute zbog nedostatka kvoruma, nastalog napuštanjem zasjedanja od strane potpisnika inicijative, nezadovoljnih jer im nije omogućeno izjašnjavanje o  inicijativama u roku od 30 dana od podnošenja. Predloge za smjenu dva predsjednika i preuzimanje vlasti u turističkoj opštini, podnijeli su odbornici DPS-a, Crnogorske, SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković, nekadašnji šef Opštinskog odbora Pokreta za promjene, koji je prihvatio glavnu ulogu negativca u političkoj predstavi DPS-a za prekrajanje izborne volje građana Budve. Džaković je postao medijska zvijezda crnogorske političke scene od čijeg glasa zavisi promjena vlasti u opštini. On koristi nezavisni odbornički status trguje glasovima građana koji su na izborima birali listu DF-a.  Dugogodišnji opozicionar prihvatio je ponudu DPS-a „koja se ne odbija“, pristao je na promjenu vlasti uoči redovnih lokalnih izbora, sa partijom čija je OKG tokom desetogodišnjeg vođenja  turističke opštine ojadila njen budžet za stotine miliona eura.

Umjesto turističke u Budvi je otvorena sezona političkih i interesnih igara oko prijestola u koju su umiješani mnogi moćni igrači izvan njenih granica. Oči  javnosti uprte su u tu neprincipijelnu igru u kojoj  jedna politička opcija, uz pomoć odbornika prebjega iz suprotnog tabora, želi da poništi izborni rezultat, i preuzme vlast dva mjeseca pred izbore. U posao prekrajanja izbornih rezultata upregnute su i državne institucije, ministarstva, sudovi, policija i veliki novac. Pučisti se uzdaju u podršku ovih institucija koje vode istaknuti članovi DPS-a, vladajuće stranke u Crnoj Gori. Burni događaji sustižu jedni druge. Pljušte saopštenja, krivične prijave i teške optužbe za milionsku korupciju u kojima se pominju zvučna imena iz sfere politike i biznisa, navodno umiješana u akciju besprizorne promjene vlasti u Budvi.

Šef budvanskog DPS-a Predrg Jelušić zatražio je asistenciju policije za održavanje paralelne sjednice u strahu od gnjeva prevarenih birača. Nekome se očigledno  žuri da promijeni odnos snaga u najbogatijoj opštini u zemlji, pa i uz pomoć specijalnih policijskih snaga.

Kad se učinilo da će bez problema ostvariti svoj naum, Džaković je opet iznenadio sve. Tri dana prije zakazane „divlje“ sjednice oglasio se novim ultimatumom upućenim liderima DF-a i Demokrata, Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću. Dao im  rok od 48 sati da „sa svim svojim poslanicima potpišu Predlog izmjena izbornog zakona koji je u Skupštini CG predao poslanik Aleksandar Damjanović, i na taj način spasite Budvu. U suprotnom, vi ste krivi za promjenu vlasti u Budvi“.

Njegov zahtjev je prihvaćen. Predlog za izmjene izbornog zakona  kojim se podržava uvođenje otvorenih izbornih lista potpisali su listom poslanici Demokrata i DF-a i dokument predali predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću.

Podnosilac predloga Damjanović kazao je da Džaković kuca na otvorena vrata a „da je DPS glavni krivac što se dvije godine njegov predlog nije našao na dnevnom redu crnogorskog parlamenta“.

Iz DF-a su poručili: „Podržavamo otvorene liste, stekli su se uslovi da Džaković vrati mandat“. Iz PzP-a su objavili i listinge sa glasanja u Skupštini na kojima se vidi da većina poslanika vladajuće koalicije nije podržala predlog Damjanovića da se na dnevni red nađe Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika i poslanika.

Drama se i pored ispunjenja uslova nastavlja. Džaković je u međuvremenu „nestao“, prekinuo je kontakte sa predstavnicima DPS-a i Crnogorske koje je zahvatila  panika. Nije odgovarao ni na pozive novinara. Dan prije zakazane sjednice dobio je poziv za saslušanje  povodom krivične prijave za političku korupciju koju su protiv njega i drugih učesnika, navodne organizovane kriminalne grupe, zbog učešća u dogovoru oko smjene vlasti u Budvi i milionskoj korupciji, podnijeli odbornici DF-a. Krivičnom prijavom protiv NN lica, vrlo uticajne osobe u DPS-u, obuhvaćena su i poznata imena iz politike i krupnog biznisa.

Ispitivanje Džakovića od strane inspektora Specijalnog policijskog odjeljenja uoči zakazane sjednice za smjenu vlasti, za mnoge ima višestruko značenje. To je mogao biti svojevrstan vid pritiska na Džakovića,  poljuljanog u namjeri da glasa za rušenje vlasti u Budvi, nakon što su njegovi posljednji zahtjevi u potpunosti ispunjeni.

Iako je dao rok do srijede u ponoć, Džaković se nije oglasio po isteku tog vremena. Pokazao je talenat za dramaturgiju držeći  javnost u neizvjesnoti kako će na kraju predstave odlučiti. Da li će vratiti mandat, tražiti skraćenje mandata skupštini ili  samo neće podići ruku za smjenu budvanske  vlasti.

Pojavljivanje Džakovića u pratnji odbornika DPS-a raspršilo je nade da će ispuniti dato obećanje. Potpisi opozicionih poslanika nekoliko stranaka u Skupštini CG stavljeni su na prijedlog izmjena zakona kako je zahtijevao, ali on, po ko zna koji put, nije održao riječ. Otišao je sa DPS-om.

Odluku za održavanje paralelne sjednice nova većina zasniva na stavu Ministarstva javne uprave u kome se ocjenjuje da su „predsjednik SO Budva, odnosno predsjedavajući, bili dužni da omoguće odbornicima da se izjasne i glasaju o predlozima za razrješenje presjednika Opštine i predsjednika SO Budva,  najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja predloga u cilju poštovanja roka koji je utvrđen Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Opštine…“

Potpredsjednik Demokrata, Neven Gošović ocijenio je  da ne postoji mogućnost da podnosioci Predloga za razrješenje dva predsjednika mogu sazvati sjednicu Skupštine nakon što je to u zakosnkom roku prethodno učinio predsjednik SO Krsto Radović.

On je pojasnio da rok od 30 dana u kojem je Skupština dužna odlučiti po predlogu nije određen Zakonom o lokalnoj samoupravi, već Statutom Opštine.Takođe, predsjednik SO saglasno Statutu ne može staviti na glasanje predlog i pored isteka roka od 30 dana, a da prethodno svi učesnici u Skupštini, koji to žele, ne uzmu učešća u raspravi. Prekoračenje roka ne prati nikakva sankcija predviđena Statutom Opštine ili Zakonom o lokalnoj samoupravi. On je podsjetio da je u junu prošle godine na predlog grupe poslanika DPS-a, a na prijedlog poslanika Željka Aprcovića iz Kotora, Skupština Crne Gore donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi kojim su dopunjene odredbe tog propisa po kome sjednica Skupštine mora biti završena najkasnije u roku od tri mjeseca, pa bi u slučaju Budve morala biti okončana najkasnije 14. avgusta.

Navedeni stav MJU bio je povod da predsjednik Radović podnese kirivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu protiv ministarke Suzane Pribilović i generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Jadranke Vukčević. „One su zloupotrebljavajući svoj službeni položaj donosile i dostavljaju mišljenja u ime MJU u cilju opravdavanja protivzakonitog djelovanja grupe odbornika u Budvi i održavanja nelegalne sjednice protivno pravnim propisima a u cilju nezakonite smjene legalno izabranih organa vlasti. Neosnovanom i neovlašćenom tvrdnjom u ime MJU da su predsjednik SO i predsjedavajući SO Budva povrijedili Zakon o lokalnoj samoupravi i statut Opštine Budva, Pribilovićeva i Vukčevićeva neprofesionalno i politički pristrasno i perfidno pokušavaju da pripreme teren da se politička i pravna hajdučija grupe odbornika predvođene DPS-om može smatrati legalnom…I što im je jako značajno, da ta pravna hajdučija može biti štićena policijskom silom“, navodi se u saopštenju Demokrata.

Igrokaz u Budvi se, dok ovaj broj Monitora ide u štampu,  nastavlja.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo