Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMJENA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Zakašnjela licitacija

Objavljeno prije

na

Pozadina smjene direktora UP Zorana Brđanina nije baš do kraja razjašnjena. Prije ravno godinu dana mediji su pisali o navodnom prijateljstvu Brđanina i Ljuba Milovića, ali niko iz Vlade, i vrha Ministarstva unutrašnjih poslova, tada nije reagovao. Sada, kažu, ne žele da licitiraju

 

To što su svi ministri tehničke Vlade  znali da će dizanjem ruke za smjenu direktora policije Zorana Brđanina, prekršiti zakon, nije ih omelo to i da urade.

Smjena je izglasana, a ubrzo je stiglo i obrazloženje predsjednika Vlade u tehničkom mandatu Dritana Abazovića  –  da ne želi da licitira da li je Brđanin odgovoran ili ne što su njegov pomoćnik Dejan Knežević  i još najmanje dvadesetak bivših i aktivnih službenika policije, usko sarađivali sa pripadnicima kavačkog kriminalnog klana.

„Ne želim da licitiram da li je on odgovoran ili ne. Međutim, ne želimo da kalkulišemo da li je neko u krugu Ljuba Milovića i da li će on da uređuje stanje i  kadrira unutar policije. Ne optužujem nikoga. Mislim da je odluka na mjestu“, kazao je.  Abazović je dodao i da je „ponosan na rezultate Brđanina“,  i da smijenjeni direktor UP  nije ,,nešto posebno kriv, osim funkcionalno“.

„Zajedno sa njim smo prošli nekoliko veoma složenih faza, od dešavanja na Cetinju do drugih situacija koje se tiču drugih očuvanja reda i mira, pitanja šverca droge, čuvanja granica“, kazao je premijer.

Pozadina smjene Brđanina nije baš do kraja razjašnjena. Prije ravno godinu dana mediji su pisali o navodnom prijateljstvu Brđanina i Milovića, ali niko iz Vlade i vrha Ministarstva unutrašnjih poslova, tim povodom nije reagovao.

Podsjećanja radi, još u maju prošle godine Libertass je objavio dio dokumenta EUROPOL-a, u kojem se navodi da je, navodno, „Ljubo Milović u to vrijeme morao biti u jakim privatnim i poslovnim vezama sa direktorom crnogorske policije Zoranom Brđaninom i direktorom kriminalističkog odsjeka Dejanom Kneževićem”.

„Obavještajne službe, takođe, ukazuju da je posebno Ljubo Milović, možda u bliskoj vezi sa sadašnjim direktorom policije Zoranom Brđaninom i sadašnjim šefom kriminalističke policije Dejanom Kneževićem. Nema dokaza da su Brđanin i Knežević bili umiješani u bilo kakve kriminalne aktivnosti. Obavještajni podaci ukazuju da je Radoje Zvicer imao ogroman uticaj na aktivnosti crnogorske policije, objavljeno je prije deset mjeseci.

Upravo zato kao logično nameće se pitanje zbog čega Abazović, pitanje povjerenja Brđaninu i provjere njegovog rada nije pokrenuo odmah po objavi prvih razgovora koji su objavili mediji. Tada bi njegovo pojašnjenje da ne može da licitira da li je Brđanin odgovoran ili ne, možda i bilo na mjestu.

Abazović to ipak nije uradio, već je nasuprot tome mjesecima, sa ili bez razloga, veličao postupanja Brđanina, da bi ga na kraju smijenio kako ne bi licitirao.

Iz Uprave policije tada su istakli da je njeno rukovodstvo pouzdan partner u međunarodnoj policijskoj saradnji, što povrđuju uspješne akcije koje apostrofiraju i relevantni izvještaji, ali i brojni drugi oblici svakodnevne komunikacije i saradnje.

Abazović je, za razliku,  poštovao  prezumpciju nevinosti u slučaju Rada Miloševića, funkcionera URA-e.  U ostalim slučajevima je uglavnom  presuđivao  bez prava žalbe. Licitiranjem.

Milan Knežević, predsjednik Obora za bezbjednost saopštio je da  ,,istovremeno sa smjenom Zorana Brđanina ostavke treba da podnesu Dritan Abazović i Filip Adžić,  jer imaju najmanje objektivnu odgovornost za njegov izbor”.

Brđanin je najavio da će zbog nezakonite smjene u zakonom predviđenom roku, podnijeti tužbu.

,,Ovo nije prejudiciranje bilo kakve sudske odluke,  notorna je činjenica da će se utvrditi da je moje razrješenje bilo nezakonito. Iskoristiću sva pravna sredstva za zaštitu mojih prava”, poručio je on.

,,Moja odluka o predlozima za nove pomoćnike bila je zasnovana na mojoj tadašnjoj procjeni, i na uvjerenju da ti ljudi mogu odgovoriti izazovu”, rekao je Brđanin. On je naveo i da je vršioce dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije imenovala Vlada: ,,Nijedno od tih postavnjenja ne bi moglo biti usvojeno na Vladi da prethodno nije u potpusnosti usaglašeno sa Vladom”.

Status Zorana Brđanina, za sada je nedefinisan. Za razliku od, u ranijem periodu smijenjenih pomoćnika, pod znakom je pitanja da li će on poput njih biti neraspoređen pa će primati platu u narednih 12 mjeseci, ili će mu biti ponuđeno neko drugo radno mjesto.

Brđanin je za v.d. direktora UP imenovan 23. februara 2021. godine kada je na konkursu ocijenjen kao najbolji kandidat. Krajem avgusta te godine imenovan je za direktora UP, a mandat je trebalo da mu traje do ljeta 2026. godine.

Brđaninovo mjesto, u međuvremenu pripalo je  Nikoli Terziću, i to na prijedlog ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića.

Komentarišući to što je Terzić bio hapšen u aferi Dokaz 2016. godine, pod sumnjom da je bio odgovoran za nestanak pisama i dokumenata izuzetih iz kuće Veselina Mujovića, Abazović je rekao da je teško pronaći adekvatnu osobu.

Terzić je uhapšen  krajem februara 2016. godine kao inspektor Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala zajedno sa tadašnjim v.d. šefom tog Odsjeka Daliborom Medojevićem, zbog sumnje da su navodno bili odgovorni za nestanak 13 pisama i dva dokumenta zaplijenjenih tokom pretresa kuće  Mujovića. Terzić je oslobođen tih optužbi. Istragom nestanka pisama bavila se 2016. godine i Unutrašnja kontrola MUP-a, koja je konstatovala da postoji osnovana sumnja da su policijski službenici Simo Lukačević i Nikola Terzić prilikom preuzimanja pisama ,,počinili teže povrede službene dužnosti, odnosno da su nemarno obavili taj zadatak”.

Ministar Adžić je kazao da je utvrđeno da u tom slučaju nema njegove krivice i da zbog toga nije ni disciplinski odgovarao.

„Mislim da će odgovoriti zadatku, predložio ga je ministar unutrašnjih poslova… Terzića mi je predložio Adžić… Ta provjera je završena prije nego što je on bio imenovan u CB Budva. To je završeno bez ikakvih posljedica po Terzića“,  kazao je premijer Abazović.

Valjda nije  – licitacija.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo