Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a
Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat. Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.
U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.
Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.
Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.
Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.
Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.
Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.
„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.
Kako tužilaštvo ne bi do naredne sjednice bilo bez vrhovnog državnog tužioca, odlučeno je da tužilac Dražen Burić funkciju vršioca dužnosti VDT-a obavlja do 5. februara, kada bi trebalo da se izabere novi VD. Za zamjenicu predsjednika Tužilačkog savjeta izabrana je tužiteljka Vrhovnog državnog tužilaštva Đurđina Nina Ivanović.
„Na osnovu odluke Tužilačkog savjeta od 24. januara 2022. godine, pozivaju se lica zainteresovana za obavljanje funkcije vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koja ispunjavaju uslove propisane u članu 43 Zakona o Državnom tužilaštvu, da u roku od 5 dana od dana objavljivanja, dostave radnu biografiju elektronskim putem na adresu Tužilačkog savjeta“, navodi se u pozivu tužilaštva. Ponedjeljak u ponoć biće krajnji rok za prijave.
Član 43 Zakona o državnom tužilaštvu propisuje uslove za izbor vrhovnog državnog tužioca. Za VDT-a može biti birana osoba koja ispunjava opšte uslove za državnog tužioca; ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija, ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima; odlikuje se profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.
U Vrhovnom državnom tužilaštvu kao kandidat za vršioca dužnosti VDT-a pominje se Dražen Burić, čija se prijava za tu poziciju u punom mandatu nalazi u skupštinskoj proceduri. Na posljednjoj sjednici Savjeta on je najavio da će se prijaviti na poziv za vršioca dužnosti.
Izmjenama o Zakonu o državnom tužilaštvu uvedena je mogućnost da za vršioca dužnosti VDT-a može biti izabran i ugledni pravnik van tužilačke organizacije. Tome su se na prvoj sjednici srčano protivili članovi iz reda tužilaca.
„Član 48, za taj član mi iz tužilačke organizacije smatramo da je potpuno neustavan i zato smo predali Predlog Ustavnom sudu za ocjenu takve odluke, obavijestili smo i sve međunarodne institucije jer smatramo da je u suprotnosti sa Ustavom, koji kaže da poslove tužioca i rukovodioca tužilaštava mogu obavljati samo državni tužioci shodno članu 135 Ustava. Odrediti v. d. VDT-a van tužilačke organizacije ne može i to jasno kaže i član 78 Zakona o državnom tužilaštvu, koja se odnosi na zakletvu, jer da bi neko bio tužilac mora da bude izabran, a ne određen”, rekao je Burić.
U javnosti se polemisalo sa imenima uglednih advokata Gorana Rodića i Dražena Medojevića. Rodić je javno rekao da je razgovarano sa njim o tome, ali da nije zainteresovan. On se 2013. godine kandidovao za Vrhovnog državnog tužioca, ali u Skupštini nije dobio potrebnih 49 glasova. Nakon njega, naredne godine, izabran je Ivica Stanković. Medojević nije želio da komentariše ove navode.
Novi Tužilački savjet bio je prilika da se tužilaštvo izvede iz višemjesečne krize. Pitanje je u kom će se smjeru sada odvijati situacija i da li će Zdravko Krivokapić, preko svog kandidata, uspjeti da utiče na odluke Tužilačkog savjeta.
Cilj bio da što prije smijene Katnića
Boris Marić je više puta javno govorio da osnovni cilj novog Tužilačkog savjeta treba biti izbor kvalitetnog vršioca dužnosti VDT-a koji će pronaći način da smijeni aktuelnog Specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića. Ranije je rekao da je ključ izabrati novog glavnog specijalnog tužioca, a ne novog VD.
Katnić je koristio gotovo svaki javni nastup da organe izvršne i zakonodavne vlasti predstavi kao nesposobne, a sebe kao nepobjedivog. Posljednji put se na jednoj javnoj tribini zahvalio Demokratama što su nijesu dozvolili promjenu Tužilačkog savjeta, koji bi bio „advokatski“ i „politički“, a ne „tužilački“. Iz Demokratske Crne Gore mu je na to poručeno da će ubrzo biti smijenjen.
Ivan ČAĐENOVIĆ