Povežite se sa nama

Izdvojeno

SMANJENJE PLATA IZABRANIM LJEKARIMA: Urušavanje primarnog zdravstva

Objavljeno prije

na

Izabranim ljekarima, novim Granskim kolektivnim ugovorom,  ukinut je dodatak na platu koji su dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda. Ministarstvo zdravlja tvrdi da je to bilo nezakonito. Pregovore o GKU sa ministarstvom su vodili sindikati a izabrane ljekare niko nije predstavljao niti pitao za mišljenje

 

Izabrani ljekari su januarsku platu dobili umanjenu za oko 300 eura. To je posljedica ukidanja odredbe Granskog kolektivnog ugovora, koja je bila na snazi posljednjih 17 godina, a odnosila se na dodatak koji su izabrani ljekari dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda pacijenata u domovima zdravlja.

,,Isto nam je koliko god pacijenata pregledali, 30 ili 100”, kaže za Monitor jedan od specijalista koji je zapošljen u Domu zdravlja Podgorica. Dok se njegovim kolegama u bolnicama dodatno plaćaju dežurstva, omogućava rad u privatnim ustanovama, izabrani ljekari se kažnjavaju, objašnjava  naš sagovornik. ,,Svaki sekretar u ministarstvima ima veću platu od izabranih doktora, manju odgovornost i manje sati rada. U domovima zdravlja radi veliki broj specijalista koji su se školovali skoro deceniju, a po plati se ne mogu uporediti sa svojim kolegama koji rade u bolnicama”.

Član 10 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kojim je ukinut dodatak na platu koji su izabrani ljekari dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda pacijenata u domovima zdravlja, ukinut je kako su naveli iz Ministarstva zdravlja jer je bio nezakonit.

Pregovore o GKU sa ministarstvom su vodili sindikati a izabrane ljekare niko nije predstavljao niti pitao za mišljenje. Valjda da bi opravdali svoju odluku koja je oštetila kolege na preimarnom nivou, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Mihailo Babović saopštio je, prije par dana,  da je oko 10 do 15 odsto zaposlenih u domovima zdravlja zloupotrebljavalo isplatu kapitacija, te da su zbog toga pojedini mjesečno imali platu oko 2.500 do 2.800 eura, a jedan ginekolog primao je čak 3.500 eura.

,,Neshvatljivo da na sekundarnom i tercijarnom nivou ne možemo da ostvarmo toliku platu. Zakonom je definisano da u domovima zdravlja dnevno pregledaju do 35 pacijenata. Međutim, oni su upisivali i do 180 usluga” kazao je Pobjedi dr Babović.

,,Tugovanka za ‘sekundarnom i tercijarnom nivoom’ da ne mogu da ostvare toliku platu, je u najmanju ruku – maliciozna!    Ali kako on ponosno reče ‘to je na Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje koji imaju sve podatke o zloupotrebama. Toliko o njihovom sindikalizmu i zalaganju za zaposlene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Crne Gore”, kaže za Monitor Novak Praščević, predsjednik Novog granskog sindikata zdravstvenih radnika-PRIMA.

Iz Udruženja doktora opšte/porodične medicine koji okuplja preko 200 članova iz cijele države za Monitor kažu da odavno traže odgovor od nadležnih koja je njihova zakonska norma za broj pacijenata na primarnom nivou. ,,Ako znamo da vremenski okvir za prve, kontrolne i kratke preglede iznosi 15, 10 i 5 min, možemo da posredno zaključimo broj.  S obzirom na situaciju u sistemu koji nas zatrpava administracijom sa svih nivoa zdravstvene zastite, izabrani ljekar je prinuđen da radi mnogo više od norme”, kažu u Udruženju i ističu da                          zatrpanost doktora administracijom znači gubitak vremena koje bi kvalitetno proveo sa pacijentom, obavio preventivni ili kurativni pregled.

Novak Praščević objašnjava da primarni nivo, za razliku od sekundarnog i tercijalnog nivoa,  nema pripravnost, vikend dežurstvo, noćni rad… Zato nema mogućnosti dodatne zarade po tom osnovu. Kaže da nakon  brisanja usluga koje su imali prije izmjena i dopuna GKU, u primarnoj zdavstvenoj zaštiti nijesu vrednovane oko dvije trećine usluga ili preko 300 eura. ,,Vrednovane su usluge samo zakazanim pacijentima (normativ na dnevnom nivou), a usluge nezakazanim našim pacijentima, klijentima sa strane, otpusnim listama sa klinika, urgentnog centra, Hitnoj pomoći  studentima itd. su naša humana nota profesije”.  On kaže da humanost i aplauzi ipak ne mogu, kupiti hranu, struju i ostale životne potrebe.

U Udruženju navode da njihove kolege na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite imaju dežurstva  i pripravnosti, koje im se isplaćuju uz platu. Ljekari na primarnom nivou nemaju dežurstva niti bi trebalo da imaju noćni rad. Međutim, navode da već godinama postoji praksa da izabrani doktori za odrasle, koji rade sedam sati dnevno i imaju 35 časovnu radnu nedelju, moraju vikendima da nadoknađuju radne sate.  To podrazumijeva jednom mjesečno rad subotom i nedeljom koji se ne plaća i kojim ljekar svakog mjeseca radi po 12 dana u kontinuitetu, bez dana odmora. Naglašavaju i da izabrani pedijatri, u Domu zdravlja Podgorica,  rade godinama noću, što nije u skladu sa Pravilniku o rasporedu radnog vremena u zdravstvenim ustanovama.

Iz Ministarstva su izabranim ljekarima objasnili da iako će im plata biti smanjena imaju pravo na varijabilni dio zarade. Njega može da ostvari zaposleni koji ostvaruje izuzetne rezultate i kvalitete rada, a oni se cijene, kako navode u Ministartsvu, na osnovu: posebnog doprinosa unapređenju procesa rada, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepotpunjenosti radnih mjesta.

Nije teško zaključiti ko odlučuje o kvalitetu rada u domovima zdravlja. To su upravnici koji se biraju po partijskom ključu. Iz Udruženja napominju da je njihova koleginica, specijalista porodične medicine izmještena iz Doma zdravlja u Herceg Novom u abulantu u Igalu. ,,Tu je narušeno staro strukovno pravilo – ne odvajati doktora od svoje populacije. Šta je suština rada izabranog doktora ako ne briga o jednoj populaciji koja vas je izabrala”.

Doktorica je premještena po odluci novog direktora Doma zdravlja Herceg Novi, Alekse Đekića, koji je prije zdravstva radio u policiji i komunalnoj policiji.

Sa čime se sve susreću ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te da nije samo plata ono što ih tišti, dobra je ilustacija jedna od prvih odluka novog direktora DZ Herceg Novi u kojoj se ističe da je ,,komunikaciju sa organima vlasti, medijima i društvenim mrežama ovlašćen je da vrši jedino direktor i lice koje on ovlasti”. Dodaje se i da su ,,svi zaposleni dužni da budu lojani državi, kao i da poslove obavljaju čestito, efiikasno i prema profesionalnim standardima”.

U Udruženju upozortavaju da će, ukoliko novi model finansiranja ostane na snazi, doći do odliva kadra: ,,Mladi ljekari neće biti stimulisani da se zapošljavaju na primarnom nivou zdravstvene zaštite, a oni koji ostanu biće preopterećeni velikim brojem pacijenata na dnevnom nivou, što je već i sada problem“.

„Ugrožene će biti i specijalizacije iz porodične medicine jer će se manji broj ljekara prijavljivati. To bi bio neizmjeran gubitak za zdravstveni sistem, jer kvalitetan ljekar na primarnom nivou zdravstvene zaštite je ključan za funkcionisanje cijelog zdravstvenog sistema. Jaki zdravstveni sistemi su oni koji imaju jaku primarnu zdravstvenu zastitu. Na ovom nivou zdravstvene zaštite obavlja  se prevencija i liječenje najčešćih bolesti, što govori o značaju jake primarne zaštite u svakom zdravstvenom sistemu”, ističu u Udruženju.

Iz Udruženja objašnjavaju i da je pošto je  kod nas uvedeno, tzv. fiksno plaćanje svuda napušten model finansiranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer nije stimulisao kvalitet rada ljekara. Pozivaju nadležne da razgovaraju o drugim modelima. Još nema ko da ih čuje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo