Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ VUKADINOVIĆA, MJEŠTANA PODGORIČKOG KVARTA KOD LJUBOVIĆA: Učinak ilegalne i štetne urbanizacije

Objavljeno prije

na

U dijelu grada koji pokriva DUP Zabjelo-Ljubović, na samoj granici urbanističke parcele Vukadinovića i parcele u vlasništvu firme Trudbenik D.O.O koja je ujedno i investitor, nikao je nelegalni poslovni objekat od nekoliko stotina kvadrata koji je izgrađen bez planske dokumentacije, projekta i upotrebne dozvole. Investitor je taj prostor uspio i da izda. Sada se tu nalazi vrtić – igraonica sa produženim boravkom

 

Loši urbanistički planovi, galopirajuća štetna izgradnja zgrada od kojih mnoge zjape prazne, buka, prašina, otpad i neodgovarajuća parkirališta srozali su kvalitet života u Podgorici. Slučajevi nezadovoljnih građana se nižu sa urbanizacijom pojedinih djelova grada – poput kvarta pod Ljubovićem. Porodica Vukadinović, koja tu živi, odnedavno na svojoj koži osjeća šta znači nemati svoj mir.

Realizovanje Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Zabjelo-Ljubović, prema riječima Milovana Vukadinovića, nema nikakve veze sa planom. „Na samoj granici naše urbanističke parcele i parcele u vlasništvu firme Trudbenik D.O.O koja je ujedno i investitor, nikao je nelegalni poslovni objekat od nekoliko stotina kvadrata koji je izgrađen bez planske dokumentacije, projekta i upotrebne dozvole. Kao da to nije bilo dovoljno, investitor je taj prostor izdao i sada se tu nalazi vrtić – igraonica sa produženim boravkom. Buka i galama potpuno su obesmislile naš život u kući koju sa svih strana okružuju zgrade“, kaže za Monitor Vukadinović.

Budući da se DUP Zabjelo-Ljubović ne sprovodi kako je građanima prvobitno predočeno, on je prvo razgovarao sa investitorom i njegovim saradnicima prilikom izgradnje ovog objekta. ,,Kazali su mi da je dobro što tu neće otvarati kafanu nego vrtić i da moramo imati razumijevanja. To me je frapiralo“, navodi.

Potom odlučuje da se obrati nadležnima i da traži uvid u plansku dokumentaciju. ,,Kada sam je dobio, bio sam, malo je reći zgranut jer je objekat sagrađen bez ikakve dozvole. I  što je još gore – što neko u takvom ambijentu može otvoriti vrtić“, objašnjava naš sagovornik.

Monitor je, uvidom u Rješenje na Zahtjev za pregled projektne dokumentacije koji je Vukadinović uputio Glavnom gradu krajem maja ove godine, utvrdio da je mojkovačkoj firmi Trudbenik D.O.O. izdata građevinska dozvola za gradnju objekta kolektivnog stanovanja sa djelatnostima koji sadrži – podrum, prizemlje, četiri sprata i potkrovlje. Međutim, stanje na terenu pokazuje da je došlo do prekoračenja gradnje po dokumentaciji, jer je na prostoru gdje je trebalo da bude samo podzemna garaža, investitor digao još jedan sprat i smjestio tu igraonicu, tik uz kuću Vukadinovića. Iz te igraonice, pravo u njihovo dvorište svakodnevno završava i razni otpad.

,,Neplansko pozicioniranje stambenih objekata kao i nelegalna gradnja pojedinih učinili su naše uslove stanovanja stvarno nepodnošljivim. U porodičnoj kući stanuju i moji roditelji koji nemaju odmora od vike i dreke koja se gotovo non-stop čuje i dopire čak i do ulice. Više ne postoji način da zaštitimo privatnost izgradnjom zida, kako smo u početku mislili da možemo, jer bi on morao da bude visok nekoliko metara, čime bi se prostor uništio, a i dalje bi ostao problem buke“, ističe Milovan Vukadinović.

Obraćali su se i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, odnosno Građevinsko-urbanističkoj inspekciji koja je u nadležnosti tog Vladinog resora, a od koje su tražili da izvrši inspekcijsku kontrolu. Ni nakon dva mjeseca nijesu dobili nikakav odgovor. Monitoru do zaključenja ovog broja iz te inspekcije nije odgovoreno gdje se stiglo sa zahtjevom i zbog čega još uvijek niko od inspektora nije izašao na lice mjesta.

Uradci firme Trudbenik DOO i njenog vlasnika Vuksana Radonjića od ranije su poznati javnosti. Možda je najupečatljiviji – probijanje 11 kilometara puta kroz Nacionalni park (NP) Durmitor 2009. godine, kada je Radonjića Osnovni sud na Žabljaku kaznio sa godinu dana zatvora, a firmu sa 30.000 eura. Kasnije je ta odluka poništena, a Apelacioni sud je potom i naložio državi da Radonjiću i njegovoj firmi isplati skoro 130.000 eura zbog neispunjenja obaveze iz Ugovora o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnji šumskih saobraćajnica u šumskom kompleksu Dragišnica, u okviru Opštine Šavnik.

DUP Zabjelo-Ljubović je, pod pritiskom javnosti, stavljen van snage krajem 2020. godine, a, prema priznanju gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića od prije dvije godine, riječ je o jednom je od najgorih urbanističkih rješenja. Vuković je tada izjavio da Glavnom gradu sada „preostaje samo da sanira štetu u tom dijelu grada”. Kako to čine, i zbog čega se nadležno Ministarstvo ozbiljnije ne pozabavi slučajevima poput ovog porodice Vukadinović, gotovo su retorička pitanja.

„Sve ono što je na osnovu Detaljnog urbanističkog plana Zabjelo-Ljubović izgrađeno – ili dozvoljeno za izgradnju – treba detaljno proučiti i sankcionisati brojne prekršaje”, upozoravali su ranije iz nevladine organizacije KANA – Ko ako ne arhitekt.

,,Prinuđen sam da javno reagujem i da se izborim za svoje elementarno pravo – da normalno živim kao građanin Podgorice. Molim odgovorne da rade svoj posao, da izvrše kontrolu, da se uvjere u naše tvrdnje i da, u skladu sa tim, i reaguju“, napominje još Monitorov sagovornik sa početka teksta.

Razmišljaju, kako kaže, da prodaju kuću, jer im tu više nema smisla živjeti. Pitaju se samo ko bi, u tim uslovima, uopšte i želio da kupi plac. Danas su u toj situaciji Vukadinovići, sjutra već – neko drugi.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo