Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ SUTKINJE NATAŠE BOŠKOVIĆ: Šamar Vrhovnom sudu

Objavljeno prije

na

Ustavni sud je ukunuo presudu Vrhovnom suda, na čijem je čelu Vesna Medenica, i utvrdio da je sudiji Privrednog suda Nataši Bošković povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Konstatovano je i da je bivši predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević, u toku disciplinskog postupka, koji je vođen protiv Boškovićeve, prekršio zakon

 

Čemu da se nada građanin, još onaj koji nije završio pravo, kada se u crnogorskom pravosuđu dešava i da se sudijama povrjeđuje pravo na pravično suđenje. Ustavni sud je utvrdio da je sutkinji Privrednog suda Nataši Bošković povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

Mevlida Muratović, predsjednica Vijeća i sudije Miodrag Iličković i Budimir Šćepanović, su krajem juna ove godine usvojili žalbu Boškovićeve i ukinuli presudu Vrhovnog suda iz 2016, vrativši je na ponovni postupak.

Boškovićeva, koja je bila student generacije na Pravnom fakultetu i koja ima sudsku praksu od 30 godina, znala je da dokaže ovu nepravdu.

Jedan od sukoba Boškovićeve sa vrhom sudstva, koji pomenutom odlukom Ustavnog suda dobija epilog, počeo je 2014. godine. Novoizabrani predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, u septembru te godine, pokreće postupak protiv sudije Bošković. Optužio je da neuredno vrši sudijsku funkciju, te da ne zakazuje ročišta i na drugi način odugovlači postupke.

Boškovićeva je sutkinja sa najdužim stažom u Privrednom sudu.  U karijeri je vodila više sudskih sporova u kojima su okrivljeni dovođeni u vezu sa vrhom vlasti: sudski proces o kontroverznoj firmi Jube, za koju je tvrđeno da je paravan za organizovani šverc cigareta; parnicu zloupotrebe novca prilikom zaprašivanja komaraca u opštini Ulcinj; parnicu malih akcionara HTP Onogošt sa moćnicima iz HLT fonda; sporove KAP-a i EPCG-a, spor malih akcionara PKB-a i Pantomarketa… Do danas za njeno ime se ne veže nijedna afera, što je prava rijetkost u ovdašnjem pravosuđu.

Jovanić je tada tvrdio da Boškovićeva nije na njegovom udaru iako je tražio njeno razrješenje. Disciplinska komisija nije uvažila prijedlog o razrješenju, ali jeste tvrdnje o navodnom neurednom vršenju sudijske funkcije zbog čega je Boškovićevu kaznila sa smanjenjem plate 20 odsto tri mjeseca.

Nadležnima u sudstvu žurilo se da kazne sudiju Bošković pa je oko izbora Disciplinske komisije ispala cijela zbrka propraćena nezakonitostima, kako je sada utvrdio Ustavni sud. Naime, u oktobru 2014. Boškovićeva traži izuzeće člana Disciplinske komisije Radojke Nikolić, sudije Vrhovnog suda, zbog njihovih poremećenih ličnih odnosa. Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević uvažava zahtjev za izuzeće i za novog člana komisije određuje Branimira Femića, sudiju Vrhovnog suda. Disciplinsku komisiju čine predsjednica Vesna Simović-Zvicer i članovi Stanka Vučinić i Branimir Femić.

Boškovićeva tada tvrdi da Disciplinska komisija radi nezakonito i traži izuzeće predsjednika Sudskog savjeta Mladena Vukčevića. U Savjetu su u tom trenutku još tadašnja i sadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, ministar pravde Duško Marković, sudije Radoje Orović, Milić Međedović, Željka Jovović, Dobrica Šljivančanin, Loro Markić, Vesna Simović-Zvicer.

U kakvoj se atmosferi disciplinski postupak vodi govori i podatak, o kome je Monitor tada pisao, da su iz zgrade Sudskog savjeta ispraćeni novinari i NVO aktivista uz prijetnju : ,,Napustite zgradu da ne zovemo obezbjeđenje”. Uzalud je bilo pozivanje na odredbu Zakona o Sudskom savjetu, kao i Poslovnika savjeta, kojim se garantuje javnost.

Kako god ranije bilo, sada je Ustavni sud presudio da je rješenje predsjednika Sudskog savjeta Mladena Vukčevića o izboru Branimira Femića za člana Disciplinske komisije nezakonito. U odluci Ustavnom suda navodi se da prema Zakonu o Sudskom savjetu, predsjednik ovog tijela nije ovlašćen da bira članove Disciplinske komisije. ,,Konkretno ovlašćenje pripada Sudskom savjetu, što, po ocjeni Ustavnog suda, povlači da je navedeno rješenje predsjednika Sudskog savjeta nezakonito”, navodi se u odluci Ustavnog suda. Po zakonu Disciplinsku komisiju koju čine predsjednik i dva člana imenuje Sudski savjet za period od dvije godine. Kako sudija Fatić nije bio izabran član komisije od strane Sudskog savjeta, Ustavni sud je ocijenio da je predsjednik Sudskog savjeta ,,bez ovlašćenja sadržanog u zakonu postupio kao u konkretnom slučaju te prekoračio zakonom utvrđena ovlašćenja čime je povrijedio načelo legaliteta”.

Sudija Bošković je za vrijeme disciplinskog postupka tvrdila da  Jovanić nije solo igrač, već da ispunjava direktive. Ona je pred disciplinskom komisijom ustvrdila da je inicijativa Jovanića ,,lični obračun jednog ili više moćnih pojedinaca i pokušaj da se na njenu besprekornu karijeru stavi mrlja”.

,,Imam kičmu i ne dam na sebe. Kakva god bila odluka Disciplinske komisije ona od mene ne može napraviti boljeg ili lošijeg sudiju. Znaju stranke, javnost, da svoj posao radim časno i po zakonu. Znaju to i ovi koji su pokrenuli ovaj sramni postupak”, istakla je Boškovićeva.

Njene sumnje su i tada imale utemeljenja. Nije tajna da je sutkinja Bošković odavno u nemilosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Njima su se putevi ukrštali i kada je Boškovićeva tokom 2007. bezuspješno tražila od vrhovne državne tužiteljke Medenice da zaustavi prodaju Jezerina, jer, na osnovu dokumentacije koje su joj dostavili radnici Ski-centra, smatra da je stečaj u tu firmu uveden nezakonito. U sudskim krugovima je poznato da je Boškovićeva bila jedna od rijetkih sudija koji su se Medenici javno usprotivili i kada je došla na čelo Vrhovnog suda. U aprilu 2008. na sjednici kolegijuma Boškovićeva je novoizabranu predsjednicu Vrhovnog suda upozorila da nije primjereno da viče na sudije. Zamjerila se tada Boškovićeva Medenici jer je branila rad Privrednog suda i javno istakla da sudije Vrhovnog suda često vraćaju sporove na ponovni postupak, i da nemaju petlje da meritorno presude. Od tada izdešavale su se brojne afere u pravosuđu. Ono samo je na najnižem nivou povjerenja javnosti, a to nije smetalo da se Medenica izabere i za treći mandat na čelu Vrhovnog suda.

Vrhovni sud je na odluku Ustavnog suda kojom je usvojena žalba sutkinje Bošković i kojom je ukinuta presuda Vrhovnog suda iz 2016, ovog septembra donio presudu u kojoj se ,,zahtjev za ispitivanje sudske odluke odbija kao neosnovan”. Presudu su donijeli Vesna Vučković, predsjednica vijeća, Nikola Filipović i Hasnija Simanović.

Presuda je skoro prepisana kao ona iz 2016, i očigledno nije ispoštovana obaveza da su sudovi ,,dužni da poštuju pravne razloge Ustavnog suda”.

A Ustavni sud je ocijenio da je ,,Vrhovni sud arbitrerno i proizvoljno tumačio i primjenjivao relevantne odredbe materijalnog prava, na štetu podnositeljke ustavne žalbe i da osporena presuda ne sadrži obrazloženje razloga na kojima se temelji. Stoga je osporenom presudom podnosiocu ustavne žalbe povrijeđeno pravo na pravično suđenje”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo