Pogled na Prokletije iz Plava sada je idiličan. Snijeg je, a potkornjak miruje na niskim temperaturama, sakriven od očiju. Ekocid u NP Prokletije je toga obima da će sasvim sigurno doći dan kada nadležne državne institucije neće moći nikoga da zaštite. Proći će zimska idila,a neke bajke imaju i ružan kraj
Snijeg na Prokletijama prikriva štetu koju je napravila invazija štetočine potkornjaka koji uništava šume u ovom nacionalnom parku, a lagano se širi i na šume koje su pod zaštitom države. Snijeg još neko vrijeme može sakriti ekocid izavan ljudskim faktorom, odnosno neblagovremenim činjenjem nadležnih državnih institucija.
Poslednje procjene iskusnih šumarskih inženjera govore da se u Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka u ovom trenutku proširila u odnosu na period kada je utvrđeno da je stradalo oko trista hiljada kubika četinara, što je najmanje sto hiljada stabala.
„Ovo je katastrofa. Mogu oni sakrivati stanje koliko god hoće, ali to će na proljeće biti vidljivo i golim okom. Znam i ko je kriv za takvo stanje. I to je vidljivo golim okom, koliko god ih državne instucije štitile od odgovornosti. Stvar je jednostavna – moglo je da se blagovremeno spriječi širenje, ali oni koji su trebali i morali to da rade nisu prstom mrdnuli“ – kazao je jedan od inženjera koji nije želio da mu se pominje ime.
U nevladinoj asocijaciji Udruženje drvoprerađivača Plav pozvalli su tužilaštvo da reaguje i ubrza postupak procjene štete. „Za ovo neko mora da odgovara“, kažu u tom udruženju.
Njihova računica materijalne štete je jasna. Trista hiljada kubika osušenih stabala bi moglo u ovakvom stanju da se iskoristi samo za proizvodnju peleta, i to je naminimalnije dvadeset eura po kubiku – to znači šest miliona eura. Da je sječa oboljelih stabala izvršena ranije, kada je mogla iz njih da se izvuče oblovina i daska, šteta se penje na preko pedeset miliona eura.
„Na proljeće, kada nastupi lijepo vrijeme i temperature pređu petnaest stepeni, potkornjak prelazi iz larve u letećeg štetočinu, a u stanju je da preleti i do četirili ili pet kilometara. Tada će se na udaru naći državne šume prema Čakoru, kao i šume prema području beranskog šumskog prostranstva Šekular ili šuma na teritoriji Andrijevice“ – tvrde drvoprerađivači.
Prema njihovim riječima nadležne institucije su trebale da naprave akcioni plan koji bi podrazumijevao premjeravanje površine i količine šume koja je zaražena, ali to nisu učinili, osim što su postavljali takozvane feromonske klopke.
„I sada neki tamo aktivisti koji su lovci na grantove, a koji nisu iz Plava, pokušavaju nas iz Plava da predstave kao šumsku mafiju koja preuveličava problem da bi se domogla drvne mase. Mi im poručujemo – spriječite širenje bolesti, a sa posječenim drvetom radite šta hoćete, ne možete vi više da se brinete za Plav i da volite ovaj grad, nego mi koji ovdje živimo“ – poručuju u Udruženju drvoprerađivača Plav.
Pošto su sve institucije u Crnoj Gori do sada ostale nijeme na ovaj problem, NVO Udruženje drvoprerađivača Plava obratilo se javno predsjedniku države i svim nadležnim državnim instucijama.
Oni su ovu situaciju uporedili sa „ubijanjem Plava bez ijednog ispaljenog metka“, jer ovo, kako kažu, „ni jedan okupator ne bi mogao ovako da uradi šta je neko nečinjenjem uradio“.
Priča o bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvu put je pokrenuta u ljeto 2022. godine.
Zatim je dobila na težini u nobembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara ekpanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, dostavio još u aprilu 2022. godine u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Kada je u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.
Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru prošle godine oboljelo je od 50 do 60 hiljada kubika šume u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije ljeta ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.
U poslednjoj provjeri u kasnu jesen, prije snjegova, svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, kažu inženjeri 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika najkvalitetnijeg drveta.
Osnovno državno tužilaštvo je krivičnu prijavu ovog inspektora proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali je SDT vratio na postupanje ODT Plav.
Prema saznanjima Monitora tužilaštvo je zatražilo da se procijeni šteta koja je pričinjena, ali to ide presporo.
Umjesto da nešto preduzimaju, bivši menadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je od inspektora da Hakija Jasavića isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Prokletije. Udovoljeno im je. Ovaj inspektor kaže da stoji iza svega što je rekao i iza krivične prijave koju je podnio, ali mu je zabranjeno da istupa u medijima.
„Neko će zbog ovoga kad-tad morati da odgovara“ – kažu u plavskom Udruženju drvoprerađivača.
Oni su dodali da ove podatke koje iznose u javnost još niko nije pobio, i zatražili da to neko slobodno pokuša da učini.
„Evo, mi u našem udruženju kažemo da je ekonomska šteta dvocifreno milionska. Neka neko napravi drugu računicu i neka nas demantuje, a mi ćemo nastaviti da javnosti ako treba i svakodnevno putem medija i društevenih mreža šaljemo fotografije i video snimke koji govore više od bilo čega“ – kazali su u udruženju.
Pogled na Prokletije iz Plava sada je idiličan. Snijeg je, a potkornjak miruje na niskim temperaturama, sakriven od očiju. Ekocid u NP Prokletije je toga obima da će sasvim sigurno doći dan kada nadležne državne institucije neće moći nikoga da zaštite. Proći će zimska idila,a neke bajke imaju i ružan kraj.
Tufik SOFTIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
SVIJET3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice