Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ MOŽURA: Potrebna  parlamentarna istraga

Objavljeno prije

na

Ovaj slučaj se već neko vrijeme nalazi pod lupom crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva, ali za sada nije poznato ko je sve saslušan i da li ima osumnjičenih

 

Vlada Crne Gore u radnim dokumentima potpuno je prećutala postojanje građevinarske of-šor kompanije Cifidex sa Sejšela koja je preuzela projekat od španske Ferse i podgoričke firme Čelebić za 3,55 miliona eura, da bi ga nakon dvije sedmice  preprodala Enemalti skoro tri puta više od 10 miliona i 300 hiljada eura.

To je samo jedan od razloga zbog kojih, kako smatra istraživački novinar Jovo Martinović, nova većina u Skupštini Crne Gore  mora da pokrene parlamentarnu istragu o slučaju  poznatom kao Možur, kako bi javnost imala jasnu sliku o ovoj višemilionskog malverzaciji.

Obećanje da će to i uraditi, i sprovesti istragu o sumnjivom milionskom poslu – gradnji vjetroelektrane na brdu Možura, između Bara i Ulcinja, nedavno je stiglo i od nove većine u Skupštini Crne Gore.

Ovaj slučaj se već neko vrijeme nalazi pod lupom crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva, ali za sada nije poznato ko je sve saslušan i da li ima osumnjičenih.

Sredinom avgusta  zvanično je saopšteno iz SDT-a da se vode  dvije istrage.

„Specijalno državno tužilaštvo je 2017. godine započelo sa provjerama sumnjivih novčanih transakcija pravnih lica T.U. DOO Podgorica i B.W.P M. DOO Podgorica. Prikupljeni dokazi i podaci ukazali su na dalju potrebu provjere poslovanja više pravnih lica uključenih u postupak realizacije projekta izgradnje vjetroelektrana na Možuri. S tim u vezi, sprovodi se izviđaj kako bi se provjerila zakonitost ovog pravnog posla, pri čemu je dio dokumentacije već izuzet i vrši se njegova analiza, dok službenici policije po nalogu  tužioca i dalje vrše provjere i izuzimaju dokaze, koji se odnose na poslovanje M.W.P. DOO, kao i na statusne promjene, promjene u vlasničkoj strukturi i finansijske transakcije ovog pravnog lica od osnivanja do danas“, naveli su.

Takođe, u Specijalnom državnom tužilaštvu, u aprilu 2020. godine, je formiran predmet radi provjere poslovanja M.W.P. koji se odnosi na pravilnost obračuna, prijavljivanja, plaćanja i povraćaja PDV-a, kao i provjeru zakonitosti konsultantskih usluga.

Tada su, ne saopštavajući imena, iz Specijalnog tužilaštva saopštili i da se „pored već više saslušanih lica, i preduzetih dokaznih radnji, aktivno preduzimaju sve mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja navedenih činjenica i okolnosti,  pa će između ostalih izviđajnih radnji u narednom periodu SDT preduzeti i radnje saslušanja svih lica koja mogu pružiti relevantna obavještenja vezana za navedene krivičnopravne događaje“. Dokle se s ovim istragama stiglo nije poznato, kao ni ko su osobe koje treba da budu saslušane.

Metju Karuana Galicija, sin poznate malteške istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije, koji je nastavio istraživanje o korupcionaškim poslovima koji su njegovu majku koštali života,  za Monitor je kazao da ga niko od crnogorskih istražitelja nije kontaktirao niti tražio bilo kakvu dokumentaciju od njega.

No, crnogorski istražitelji nijesu jedini koji detaljno ispituju ovaj slučaj. Spisi predmeta nalaze se kako na stolu evropske policijske službe Europol,  tako i policijskih organa države Malte. Oni detaljno ispituju koruptivne šeme vezene za izgradnju vjetroelektrane, kao i ubistvo istraživačke novinarke.

Njen kolega Martinović, koji je među prvima u crnogorskim medijima pisao o slučaju Možura, za Monitor naglašava da je potrebna puna transparentnost u ovom slučaju jer Vlada građanima Crne Gore nikada nije odgovorila na osnovu kojih referenci je of-šor firma sa osnivačkim kapitalom od jednog dolara dobila posao izgradnje vjetroelektrane.

,,Ono što je tek apsurd, Ministrastvo ekonomije je ljetos otišlo toliko daleko da demantuje da je Cifideks imao ikakve veze sa Možurom uprkos objavi u Službenom listu Crne Gore i obimnoj dokumentaciji Ministarstva finansija koja je dostupna online“, ističe Martinović.

Novinarka Vijesti Biljana Matijašević ističe da se u slučaju Možura odavno ukazuje na moguću visoku korupciju, ali tužilaštvo nikako da dovede taj predmet do kraja, a već je otvoren novi i to zahvaljujući međunarodnoj istrazi ubistva novinarke sa Malte.

,,Ovim slučajem se bave i evropski parlamentarci, dok je naš prethodni saziv parlamenta odbio da o tome raspravlja. Jedna od prvih odluka nove parlamentarne većine treba da bude odluka o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o davanju u zakup, izgradnji i radu Vjetroelektrane Možura“, ističe ona.

Ona dodaje da nova Vlada, takođe, treba da objavi ko stoji iza firmi koje se pojavljuju kao vlasnici VE, posebno onih registrovanih na of-šor destinacijama kao što je Cifidex.

Novinarka Vijesti Matijašević dodaje da tužilaštvo treba da ispita da li su sa vlasnicima povezani visoki funkcioneri iz Crne Gore i da obavijesti domaću i međunarodnu javnost o tome, kako bi konačno Crna Gora poslala svijetu poruku da je počela borbu sa endemskom korupcijom, nepotizmom, organizovanim kriminalom.

,,Oblast energetike, posebno obnovljivi izvori energije, podložni su za razvoj korupcije prvenstveno zbog milionskih podsticaja koje država iz budžeta izdvaja vlasnicima vjetroelektrana, malih elektrana. To je potrebno hitno riješiti prelaskom na transparentniji sistem podrške obnovljivim izvorima kao što se radi u razvijenom svijetu. Prije toga neophodno je obustaviti izdavanje dozvola za gradnju VE i HE i preispitati sve ranije ugovore i objaviti imena svih krajnjih vlasnika koji se kriju iza of-šor firmi“, ističe Matijašević.

 

U papirima Đukanović,

Gvozdenović, Popović…

Na osnovu zvaničnih podataka crnogorskih državnih organa može se zaključiti da su o ključnim pitanjima vezanim za projekat Možura odlučivali tadašnji premijer Milo Đukanović, koji je danas predsjednik države, i tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, dok je pravni zastupnik Cifidexa bio njegov rođak.

,,Cifidexov direktor Možure je bila osoba koja nam je rekla da je ona tu samo fiktivno postojala. Dalje, imate paralelno računovodstvo na Malti i Crnoj Gori gdje su za iste poslove prikazivane drastično različite cifre. Imate priznanje Enemalte da su različito informisali državne organe Malte i Crne Gore o transakcijama sa Cifidexom.  U Centralnom registru privrednih subjekata može se vidjeti da je 30. marta 2007. godine u Podgorici osnovana kompanija BWP Montenegro. Kao osnivač te firme upisan je Alex Requesens Pallerola, a ovlašćeni zastupnik bila je Milena Popović, kćerka Danila Popovića. Radi se o kompaniji preko koje su, navodno, izvršena sumnjiva plaćanja u projektu Možura“, pojašnjava novinar Jovo Martinović.

Dodaje i da se mnoštvo dokaza o ovom korupcionaškom poslu može  naći u panamskim papirima.

,,Na kraju ispada da će građani Crne Gore pokriti sve te ugradnje kroz račune za struju jer se Vlada obavezala da subvencionira investitora za 115,2 miliona eura tokom 12 godina. Ono što je najavljivano kao investicija iz EU, ispalo da je zapravo investicija Narodne Republike Kine koja je završila u njihovim rukama preko Maltežana i azerbejdžanskih of-šor kompanija ljudi bliskih Alijevu, a time i našem vrhu. Uvjeren sam da cijela priča zaslužuje parlamentarnu istragu i u Crnoj Gori i na Malti“, dodaje Martinović.

 

Četiri miliona za Popovića?

Španski preduzetnik i specijalista za poslovnu administraciju i upravljanje Karles Palou Kol, jedan od aktera ove afere nedavno je u razgovoru za Dan kazao da je španska kompanija Fersa Energias Renovables trebalo da isplati četiri miliona eura sadašnjem direktoru Crnogorskog fonda za stambenu solidarnu izgradnju (CFSSI) Danilu Popoviću u okviru posla oko gradnje vjetroelektrane Možura iako on nije bio u tom poslu.

Istakao je da ne zna kome je, da li, i kako Popović trebalo da odnese novac, „ali je očigledno da je Fersa djelovala izvan zakona, radeći protiv svojih dioničara, slobodnog tržišta i svih zvaničnih regulatornih institucija i Španije i Crne Gore, kao i da je za tako nešto bilo apsolutno neophodno sudjelovanje i/ili saradnja sa ljudima u državnom vrhu Crne Gore“. Danilo Popović je sve negirao ističući da će dokazati svoju nevinost.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo