Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUČAJ MLADENA GRDINIĆA, SUDIJE OSNOVNOG SUDA U PODGORICI: Štiteći interes Žugića i Medenice do unaprjeđenja i privilegija 

Objavljeno prije

na

Poslije sumnjivih postupanja u predmetima za koje su zainteresovani Vesna Medenica, Radoje Žugić i DPS, sudija Grdinić munjevito napreduje i stiče privilegije. Grdinićeva imovina je, prema podacima Agencije za sprječavanje korupcije, tokom samo jedne godine višestruko uvećana

 

,,Moj tužbeni zahtjev za diskriminaciju protiv Centralne banke Crne Gore (CBCG) i guvernera Radoja Žugića sudija Mladen Grdinić je u cjelosti odbio kao neosnovan. Takvom presudom Grdinić je dao guverneru, ali i svakom drugom poslodavcu u Crnoj Gori, odriješene ruke da sprovodi nepotizam i zapošljava samo po njemu znanim kriterijumima. Viši i Vrhovni sud ukinuli su tu presudu i slučaj je vraćen na ponovno suđenje nakon skoro četiri godine”, kaže za Monitor Ivan Jović, nekadašnji zaposleni u CBCG.

Ove sedmice održava se Jovićevo ponovno suđenje pred podgoričkim Osnovnim sudom i sudijom Grdinićem protiv CBCG i guvernera Žugića kao poslodavca.

Prvu tužbu je, kako objašnjava, podnio još u oktobru 2017. godine, nakon niza neuspjelih pokušaja da se spor riješi dogovorom unutar CBCG. ,,Nakon 13 godina predanog rada u Sektoru za FBO – Odjeljenju za platni promet i korespondentske odnose sa inostranstvom, dolaskom Radoja Žugića na mjesto guvernera u drugom mandatu, moje radno mjesto se preko noći briše, bez ikakve najave, obrazloženja i najvažnije – potrebe. Nisam imao nijednu zamjerku nadređenih, a posjedujem preko 20 sertifikata sa obuka u centralnim bankama u Evropskoj uniji, na koje me je  CBCG slala, uloživši značajna sredstva u moj profesionalni razvoj”, kaže Jović.

Pored te osnovne tužbe, on je istovremeno podnio i dvije inicijative prema Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u CBCG, koje je donio guverner Žugić. Te inicijative su odbačene, a Ustavni sud nikada nije uzeo u razmatranje ustavnost i zakonitost guvernerovih činjenja. Ubrzo nakon toga, Žugić je zaposlio sina ,,predsjedavajuće” sutkinje Ustavnog suda Desanke LopičićJanka Lopičića.

U svom iskazu pred sudijom Grdinićem, Jović je objasnio da je brisanje njegovog radnog mjesta i premještaj na drugo, u sektoru koji je nevezan za prethodni profesionalni angažman, uz značajno umanjenje zarade, čin samovolje guvernera Žugića. ,,Predstavljao sam samo kolateralnu štetu sukoba guvernera s tadašnjim direktorom Sektora za finansijske i banakrske operacije (FBO) Idriza Ćetkovića. Direktor je odlukom guvernera Žugića smijenjen preko noći i maltene otjeran u penziju, a ja sam, kao najbliži saradnik direktora, degradiran”, ističe Jović.

Prema tvrdnjama nekadašnjeg radnika CBCG, sudija Grdinić na glavnom ročištu nije dozvolio raspravu o identitetima zaposlenih, odnosno o njihovim prijateljskim i rođačkim vezama sa guvernerom i rukovodstvom CBCG. Time su, napominje Jović, zaštićeni interesi guvernera i onemogućeno pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja. U presudi Vrhovnog suda, u koju je Monitor imao uvid, se još konstatuje da je sudija Grdinić prvostepenu presudu donio uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka i izostanka razloga o odlučujućim činjenicama.

Sudiji Grdiniću je ovo treći slučaj koji se odnosi na guvernera Žugića i CBCG, dodijeljen u periodu od svega dvije godine.

U maju 2016. godine on je odbacio tužbu Žugića protiv lista Dan, za duševne patnje nastale povredom ugleda, kojom je tražio 15 hiljada eura na ime naknade nematerijalne štete zbog teksta čiji je naslov Žugić doktorirao na nepostojećem studiju. Iako je presudom odbio tužbeni zahtjev Žugića, Grdinić ga je ipak zaštitio, na način što je iz presude izopštio i u cjelosti marginalizovao u sudskom postupku pojedine pribavljene materijalne dokaze. Slučaj o spornom doktoratu Grdinić dalje nije uputio tužilaštvu na postupanje po službenoj dužnosti. ,,Zbog insistiranja na elementima krivičnog djela u radnjama koje okružuju nevažeći Žugićev doktorat, advokat Nebojša Asanović je javno uhapšen, sproveden sa sve lisicama i pritvoren zbog navodne utaje poreza, na osnovu krivične prijave Siniše Kovačevića, glavnog poreskog inspektora kojeg je imenovao Žugić s pozicije ministra finansija. Radi se o šuri Žugića, rođenom bratu supruge Milanke-Mire Žugić”, objašnjava Monitorov dobro upućen izvor.

Valja podsjetiti: sudija Grdinić je prije samo tri mjeseca takođe u cjelosti odbacio tužbeni zahtjev i bivše viceguvernerke CBCG Irene Radović kao – neosnovan. Ona je, o čemu je Monitor ranije pisao, mjesecima prije razrješenja u Skupštini, tokom 2018. godine, podnijela tužbu protiv guvernera i CBCG za diskriminaciju i mobing. Tokom dvije godine i četiri mjeseca koliko je trajao spor na prvoj instanci kod Grdinića, punomoćnici Radovićeve su tražili njegovo izuzeće, zbog pristrasnosti. Predsjednica suda Željka Jovović, prema Monitorovim izvorima, kuma predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, odbila je zahtjev za izuzeće.

Poslije ovakvih postupanja, sudija Grdinić je u junu 2019. postao potpredsjednik Osnovnog suda u Podgorici, iako je sudsku togu, odlukom Medenice i Sudskog savjeta, prvi put obukao tek krajem 2015. godine. Paralelno, Željka Jovović, izabrana je za predsjednicu Osnovnog suda.

U kratkom roku od izbora i ostvarujući dobre rezultate u predmetima za koje su zainteresovani Medenica, Žugić i DPS, Grdinić munjevito napreduje i stiče privilegije.

Prema podacima Agencije za sprječavanje korupcije, u koje je Monitor imao uvidGrdinićeva imovina je tokom samo jedne godine višestruko uvećana.

Prema imovinskom kartonu prijavljenom ASK-u 2018. godine, Grdinić je imao svega 1.100 eura na tekućem računu i bio bez nepokretnosti. Samo godinu kasnije, sudijin imovinski karton ukazuje na mjesečni prihod od rente u Kolašinu u iznosu od tri hiljade eura godišnje, bez prethodne prijave nepokretnosti, odnosno po kom osnovu ostvaruje prihod od zakupa. Prema imovinskom kartonu iz 2019. godine,   Grdinić stiče 31. 300 eura, takođe bez prijavljivanja odakle taj prihod. Dva mjeseca kasnije, kao uvećanje imovine veće od pet hiljada eura, prijavljuje vozilo, pežo 508 1.6. HDI, ponovo bez objašnjenja.

Grdinić je u maju 2020. preuzeo i ključeve od stana dobijenog po povoljnim uslovima. U imovinskom kartonu prijavljenom ASK-u 10. marta 2020. navodi stan od 48 m2 uz stambeni kredit od 16. 000 eura. Samo dan kasnije, prijavio je i članstvo u Upravnom odboru(UO) Komisije za implementaciju Projekta promocije instituta pružanja pravne pomoći po mjeri djeteta s apanažom od 375 eura. U međuvremenu, u avgustu 2020. godine, samo devet dana nakon presude u korist Žugića/CBCG u slučaju Radovićeve, Odlukom Vlade Crne Gore Grdinić je imenovan u četvoročlani UO Centra za posredovanje ispred Osnovnog suda u Podgorici, s mjesečnom apanažom koja još nije prijavljena ASK-u, iako su od imenovanja na novu funkciju protekla 4 mjeseca.

Uspjeh Grdinića u pravosudnim krugovima vezuju za Medenicu. Prema navodima bliskih sudiji Grdiniću, Medenica je pripravnički staž odradila kod oca sudije Grdinića u Kolašinu. Sa njim je blisko sarađivala godinama tokom karijere u kolašinskom sudstvu i tužilaštvu. Prvo kao sa sudijom, potom kao sa advokatom.

Bliskost Žugića i Medenice javnosti nije nepoznata. Otkriveno je da imaju vile jednu do druge na pjeni od mora u Krašićima. Pažnju međunarodne javnosti privukao je pravni stav Medenice da funkcioneri razriješeni u parlamentu nemaju pravo na sudsku zaštitu pred redovnim sudovima, čime je doprinijela zaštiti interesa tadašnje vladajuće DPS većine i guvernera Žugića. Žugić je pomogao i djeci predsjednice Vrhovnog suda.  Miloš Medenica je prve poslove za trgovinu naftnim derivatima, posredstvom kompanije Timi, dobio 2013. godine, dok je Žugić bio ministar finansija. Investiciono-razvojni fond (IRF), koji kontrolišu CBCG i guverner Žugić, je u međuvremenu odobrio i posredstvom Prve banke realizovao dva povoljna kreditna aranžmana od skoro 400 hiljada eura istoimenoj kompaniji u vlasništvu sina Medenice. Medenica je i kao VDT u dva mandata osujetila podizanje optužnica protiv Žugića dok je bio na mjestu direktora Fonda PIO, uključujući i onu za spornu privatizaciju Pomorskog saobraćaja 2004.

Šta Ivan Jović može da očekuje od novog suđenja u četvrtak, kad ovaj broj Monitora ide u štampu?

 

KAKO ŽUGIĆ I CBCG ZBRINJAVAJU I DJECU SUDIJA UZ RODBINU, PRIJATELJE, KUMOVE

,,Značajan broj djece crnogorskih sudija zaposleno je CBCG”, napominje Monitorov izvor.

U CBCG, u kontroli banaka, radi i sin sutkinje Vrhovnog suda Radojke NikolićMarko Nikolić. Žugić je dodijelio direktorska mjesta i kćerki i zetu sutkinje Vrhovnog suda Dušanke Radović, Mariji i Rajku Sekuloviću. Kako objašnjava Monitorov izvor, Žugić je sa sutkinjom Radović u direktnoj srodničkoj vezi. I suprug sutkinje Vrhovnog suda Nataše BožovićSrđa Božović danas sjedi u Savjetodavnom odboru guvernera CBCG uz apanažu. Prethodno je punih osam godina bio član Savjeta CBCG, uz mjesečnu naknadu od hiljadu eura u neto iznosu.

U CBCG rade i obje kćerke sutkinje Vrhovnog suda Svetlane Vujanović i Filipa Vujanovića bivšeg trostrukog predsjednika Crne Gore, premijera i nekadašnjeg ministra pravde  Nina Vujanović i Tatjana Vujanović -Vuksanović.

Nakon nezakonite smjene viceguvernerke Irene Radović, Tatjana Vujanović – Vuksanović, ali i ćerka premijera Duška MarkovićaValentina Marković, su unaprijeđene. Markovićeva je unaprijeđena u glavnog kontrolora, a Vujanović-Vuksanović u specijalnu savjetnicu guvernera za zastupanje CBCG u teškim sporovima pred sudovima. Njena sestra Nina Vujanović je takođe, nakon razrješenja Radovićeve, unaprijeđena u savjetnicu viceguvernera Nikole Fabrisa.

Zgodna je i slučajnost da je Tatjana Vujanović -Vuksanović pravno zastupala Žugića u sporu Radovićeve protiv njega i CBCG kod sudije Grdinića. Pored nje, zastupnik Žugića u istom sporu je i Ana Đukanović, sestra predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koja je interese CBCG i Žugića protiv Radovićeve prvo štitila otvoreno i samostalno u junu i julu 2018. To se vidi iz dokumentacije koja nosi potpis sestre predsjednika, dok je u sporu pred Osnovnim sudom formalno pored Vujanović -Vuksanović interese CBCG i Žugića zastupao Miroslav Adžić advokat ponikao iz kancelarije Đukanovićeve,

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo