Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Iako sam sije, Kovačević ne voli da žanje. Pa je tako u martu prijavio 13 osoba, među kojima i novinare, da su komentarima o njegovom vođenju politike doprinijeli prijetnjama, koje dobija na društvenim mrežama.

Nakon najnovijeg ispada, Kovačević je sasut lavinom govora mržnje u medijima i na društvenim mrežama. Opet se žali da mu prijete i niko ne reaguje:  ,,Nadležni organi ne vode računa ni o tome što mi u neposrednu blizinu puštaju lice koje je uputilo prijetnje meni i mojoj porodici, koje je došlo iz dijaspore, a nije privedeno da se izjasni o prijetnjama koje mi je uputilo, nego se dovodi na Grahovac da bude u mojoj neposrednoj blizini, u kojoj možda i može ostvariti te prijetnje”, izjavio je Kovačević.

Optužuje i medije da namjerno izostavljaju ,,to što sam akcenat stavio na potrebu za pomirenjem i na strpljenje da se to pomirenje ostvari, na otvoreno srce i želju da budemo braća, ali sa jasnom naznakom da ćemo i dalje biti spremni da branimo naše svetinje od onih koji su već jednom pokušali da ih otuđe”.

Sličnost sa partijskom praksom političara iz Vučićeve partije je neodoljiva. Sve to naravno košta, pa je od Vučića pola godine nakon što je zauzeo vlast u Nikšiću dobio donaciju od dva miliona eura. Imao je priliku da se lično zahvali u decembru 2022. kada je sa kolegama iz Berana i Mojkovca podnio izvještaj o stanju u lokalnim zajednicama u Skupštini Srbije. Tom prilikom je kazao da je Srbija ,, matica svih Srba” i njegova država.

Da je Kovačević ,,veliki političar kojim će se ponositi Crna Gora i njegov narod”, prorokovao je njegov partijski lider  Mandić. Nakon najnovijeg skandala, Mandić tvrdi da su riječi najdarovitijeg političara svoje generacije izvučene iz konteksta: ,,Izjava Kovačevića nije uperena ni protiv savremene Turske, a ponajmanje protiv ‘naših rođaka Bošnjaka”.

U toj bratsko-rođačkoj idili, Mandić ipak zaključuje: ,,Razumijem potrebu da tako darovitog političara ekstremizuju politički oponenti i proglase fašistom. Naša stranka se izvinila i za ono što nije rečeno, to smo javno saopštili”.

Stranka, Nova srpska demokratija (NSD), je uputila izvinjenje svima koji su u riječima potpredsjednika partije i predsjednika Opštine Nikšić pronašli, kako su rekli, „ono čega nema, na šta on nije mislio i čega nije bilo“. Izvinjenje su uputili i onima ,,koji su u tim riječima upravo željeli da pronađu ono što žele da ospore i koje su te riječi, namjerene da ohrabre pomirenjem, donijele duševnu bol“. Ispada, po partiji, da je više hiljada žrtava na crnogorskoj i turskoj strani na Grahovcu bilo u svrhu ,,pomirenja”.

Jasno je da partija, pa ni Mandić, ne mogu ispeglati skandalozni izjavu, pa je ona izazvala brojne reakcije. Reagovali su predsjednik i premijer države, kao i ostali koalicioni partneri. ,,Gradonačalnik Nikšića je završio sa Turcima (čitaj: Turci, Bošnjaci, Albanci…) sada su na red došli Crnogorci”, konstatovao je  reis Islamske zajednice Rifat Fejzić.

Cijela stvar je dobila i međunarodnu dimenizuju u reagovanju Ambasade Turske: ,,Neprihvatljive su uvredljive opaske o Turcima i Crnogorcima, koje su nedavno objavljene u medijima. Negativna upotreba termina ‘Turci’, čak i sa istorijskim referencama, prilično je žalosna”.

Ista takva je i reakcija države na sve učestaliji govor mržnje. Kada je Kovačević na, nazovi mediju, TV Kurir negirao i ponovio da se u Srebrnici nije desio genocid, dio medija u Srbiji ga je slavio kao prvog Srbina protiv koga je podignut optužni prijedlog zbog negiranja genocida. Sam Kovačević je objašnjavao da je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Viši sud u Podgorici ga je oslobodio i utvrdio da time nije izazazivao nacionalnu i vjersku mržnju.

Kada je Kovačević tokom intoniranja himne pokazao srednji prst, navodno namještajući sat, nikšićko tužilaštvo je odbacilo prijavu policije. Nije bilo povrede ugleda države. Isto tužilaštvo je odbilo i prijavu zbog prozivanja poslanika DPS-a na osnovu porijekla.

Isti scenario se ponavlja i sada, Više državno tužilaštvo je povodom posljednjeg Kovačevićevog ispada formiralo predmet i dalo nalog policiji da prikupi potrebna obavještanja.

Kovačević je nakon saslušanja u policiji izjavio da nikog nije vrijeđao, niti prijetio: ,,Nadam se da će državni organi postupiti kako treba i kako je pravedno i da će se ovo vrlo brzo razriješiti i da će fokus javnosti biti na onim stvarima na kojima treba da bude”.

Zanimljivo je da je novinar pitao Kovačevića da li su u Crnoj Gori na snazi dvostruki aršini s obzirom na to da su problematične izjave nedavno imali bivši predsjednik države Milo Đukanović, a potom i predsjednik DPS-a Danijel Živković. Kovačević se izjasnio da to građani treba sami procijene, mada je više nego očigledno.

Svakako je očigledno da na govor mržnje političara pravosuđe nema odgovor. Ratoborne izjave Đukanovića, kao i Kovačevića, koje izazivaju buku i bijes u javnosti, tužilaštvo ispita i odluči da nema osnova za procesuiranje. Zato se i ponavljaju.

,,Državno tužilaštvo je dužno da suzbija govor mržnje, koji vodi u nova krvoprolića, umjesto što poziva na informativne razgovore kritičare govora mržnje gradonačelnika Nikšića kao u martu ove godine. Očekujemo od demokratskih partija koje vrše vlast u Nikšiću da podrže prijedlog Kluba odbornika za razrješenje Marka Kovačevića. U protivnom, afirmisaće retrogradnu politiku koja se suprotstavlja savremenom poimanju demokratije’, saopštili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Kovačevićevi koalicioni partneri na lokalnom, i državnom nivou, osudili su njegov najnoviji ispad. Klub odbornika „Evropski tim za Nikšić“ podnio je ove sedmice prijedlog za njegovo razrješenje zbog izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, kao i širenja nacionalne i vjerske mržnje u kontinuitetu. Čeka se reakcija Pokreta URA i Demokrata, da sa verbalne osude, pređu i na konkretne poteze.

Sve ovo se dešava u sedmici kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje. ,,Vidjeli smo kako se to odvijalo od nacističke Nemačke do Ruande, Bosne i dalje. Ne postoji prihvatljiv nivo govora mržnje”, izjavio je generalni sekretar UN Antonio Guteraš.

Tužilaštvo, sudstvo i partije u Crnoj Gori imaju veliki prag tolerancije na ovaj govor, a na njega se i javnost sve više navikava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo