Fljorim Krasnići je uz pomoć svoje advokatice, sestre Mila Đukanovića, Ane Kolarević, tužio državu Crnu Goru za izgubljenu dobit u iznosu od 21, 5 miliona eura. Koncesije mu je Vlada Duška Markovića dala 2016. godine na trideset godina, za gradnju MHE na tri rijeke koje izviru u u NP Prokletije
Državljanin Sjedinjenih Američkih Država, porijeklom sa Kosova, Fljorin Krasnići, nema nikakvog osnova da od države Crne Gore traži 21,5 miliona eura odštete za navodnu izgubljenu dobit zbog toga što su mu građani 2016. godine onemogućili da u Plavu izgradi malu hidroelektranu, tvrde u plavskom pokretu građana „Ne damo rijeke“.
„Tom gospodinu smo te godine lijepo pokušali da objasnimo da ne može praviti hidroelektranu na Đuričkoj rijeci, iznad koje je Jasenička rijeka, sa koje sa grad napaja vodom. Taj koji mu je obećao da može da gradi, u tadašnjoj Vladi i tadašnjoj lokalnoj upravi u Plavu, neka mu sada da odštetu iz svog džepa“ – kaže za Monitor građanski aktivista i član pokreta „Ne damo rijeke“ Rašit Marković.
Marković objašnjava da je Fljorinova elektrana trebalo da ima vodozahvat duboko u zoni Nacionalnog parka Prokletije i sasvim je siguran da bi bio ugrožen vodozahvat i izvorište plavskog vodovoda.
„Molili smo ga da to ne čini. Ja sam gandijevski kleknuo pred njim. Rekao mi je da ne moram to da radim. Tada je u Plavu bio, i pritisak vršio, i kum Mila Đukanovića, Vuk Rajković. Rajković nam je i prijetio, i bilo je vrlo zategnuto, na granici fizičkog obračuna“ – prisjeća se Marković.
Pa ipak, osam godina kasnije, Fljorim je uz pomoć svoje advokatice, sestre Mila Đukanovića, Ane Kolarević, tužio državu Crnu Goru za izgubljenu dobit. Koncesije mu je Vlada Duška Markovića dala na trideset godina, a vještak je prošle sedmice izračunao u prvostepenom postupku da država treba Krasnićiju da isplati čak 21,5 miliona eura.
Osnovni sud u Podgorici je, potom, prihvatio predlog zaštitnika državnih interesa da se vještačenje ponovi, ali je Fljorin kao američki državljanin zatražio zaštitu i Sjedinjenih Američkih Država jer mu je, kako tvrdi, Crna Gora, aktivirala garancije i ugrozila biznis.
Rašit Marković podsjeća da je te godine trebalo da se gradi više elektrana na području plavske opštine, ali da je tadašnjim tajkunima uspjelo da izgrade „samo“ dvije, baš u srcu Nacionalnog parka „Prokletije“.
„Neko je , kršeći Ustav, omogućio tadašnjim tajkunima da pljačkaju građane preko OIE 1 i OIE 2. I danas EPCG od njih po tom osnovu kupuje struju kao da je uvozi. Svim građanima zavlače ruku u džep i tjeraju nas da budemo saučesnici ekocida. Zavlače ruku u džep i meni i vama“ – kaže Marković.
Njih u pokretu „Ne damo rijeke“, kako ističu, zanima ko je stavio potpis na elaborat o zaštiti životne sredine i svjesno počinio krivično djelo.
„Ko je potpisao eleborat da se u srcu Nacionalnog parka Prokletije baci atomska bomba?To su razmjere štete koja je ovdje napravljena izgrdnjom te dvije male hidroelektrane. Ljude kažnjavaju ako uzmu drvo iz nacionalnog parka, a oni su u srce nacionalnog parka uveli teške mašine, kopali kanale, postavljali stubove, prizveli nepopravljivu štetu“ – kaže Marković
On dodaje da je spreman da sva svoja saznanja podijeli sa tužilaštvom, ali poziva specijalnog državnog tužioca da i on zatraži elaborat o zaštiti životne sredine i stavljanju tri rijeke pitke vode u nacionalnom parku u cijevi.
„Taj dokument do sada nismo vidjeli “, kaže Marković.
Građanski aktivisti iz Plava su ranije saopštili da izgradnja malih hidroelektrana u srcu Nacionalnog parka prokletije 2016. godine predstavlja organizovani kriminal, na koji već sedam godina niko nije reagovao i pokušava da se prepusti zaboravu.Oni ističu da od kada su ovaj problem javno iznijeli, nijedna ni lokalna ni državna institucija nije reagovala..
Firmi „Kronor“ iz Podgorice 2016. godine data je koncesija za gradnju MHE na tri rijeke koje izviru u u NP Prokletije. To su rijeke Hridska i Babinopoljska iz kojih je voda dovedena do jedne hidrocentrale, kao i treća rijeka, Treskavička, na čijim vodama je izgrađena druga hidrocentrala.
Vodozahvati su u strogoj zoni Nacionalnog parka Prokletije, a zatim su te rijeke cijevima u dužini od više kilometara dovedene do mašinskih postrojenja, odnosno malih hidrocentrala, koje se nalaze u takozvanoj zoni zaštite nacionalnog parka.
Prema nešto ranijim podacima iz centralnog registra, vlasnik firme „Kronor“, koja je tada dobila koncesije za izgradnju malih hidroelektrana u NP Prokletije, je kompanija „Kroling“. Vlasnik te kompanije bio je Željko Mišković, dok su po deset procenata imali „Normal kompani“ i „Mont hidro“. Vlasnik „Normala“ je bio Željko Burić, a „Mont Hidra“ Predrag Bajović, šura nekadašnjeg premijera Igora Lukšića.
Monitor je više puta pisao o tome da poslovi izgradnje i gazdovanja malim hidroelektranama na sjeveru Crne Gore predstavljaju najlakšu dobit za vlasnike, dok lokalno stanovništvo na čijim teritorijama su male hidrolektrane izgrađene ima najmanje koristi.
“Mi smo tada spriječili da se izgrade još tri male elektrane, na Đuričkoj rijeci gdje je koncesionar bio Fljorin Krasnići, kao i na Komarači i Murinskoj rijeci. Sada su se svi podigli da traže nekakvu izgubljenu dobit. Zašta? Zato što im je neko obećao iz bivših vlasti. Neka im taj neko sada nadoknadi, drugog osnova nemaju, ni Fljorim, ni bilo ko drugi. Znate šta je slučaj ‘Zavala’ za ovo. Jedna velika nula. Ovo je posao kojim će specijalno tužilaštvo morati jednom da se bavi” – smatraju u plavskom pokretu građana “Ne damo rijeke”.
Izvjesno je da Fljorim Krasnići, kosovski državljanin, stavljajući ispred sebe pasoš Sjedinjenih Američkih država, pokušava da zaplaši pravosudne organe u Crnoj Gori. Ako je Fljorim u pravu, onda je definitivno došlo vrijeme da se preispita šta je sve radila Vlada Duška Markovića, koja je, između ostalog, kada se o malim elektranama radi, samo mjesec prije avgustovkih izbora, na nekim rijekama koncesionarima produžila rokove za po deset godina.
I omogućila im da sjutra, kao Fljorin, svi odreda tuže Crnu Goru. Ovaj pravosudni proces zato je i test za pravusuđe u Crnoj Gori i mogući prilog borbi za zaštitu crnogorskih nacionalnih interesa.
Tufik SOFTIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice