Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ DOMEN: Presudi.me

Objavljeno prije

na

Vlada i kompanija sa većinskim američkim kapitalom DoMEn ušle su u sukob oko kontrole nad poslom registracije crnogorskog internet domena .me. Čeka se odluka Prvrednog suda na koji pritisak vrše obje strane u sporu

 

Početkom mjeseca Privredni sud je usvojio prigovor države Crne Gore i ukinuo odluku kojom je bilo zabranjeno spovođenje Javnog poziva za izbor Agenta registracije domena u okviru nacionalnog internet domena Crne Gore. Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje.

Čeka se nova odluka Privrednog suda oko sukoba u koji su ušle Vlada i kompanija sa većinskim američkim kapitalom DoMEn oko kontrole nad poslom registracije crnogorskog internet domena .me. Ovaj domen je  internacionalno atraktivan zbog njegovog značenja na engleskom jeziku (me – ja, meni: love.me, buy.me…), kao i sličnog značenja na nekim drugim svjetskim jezicima a i regionalnim – voli.me, vidi.me…

Posljednja odluka je suprotna od one koju je isti sud donio u julu, a kojom se Crnoj Gori i Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma zabranjuje spovođenje pomenutog Javnog poziva. Privredni sud je tada ekspresno donio odluku o zabrani, a iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma su oštro reagovali prozivajući predstavnike pravosuđa koji se ,,bez griže savjesti stavljaju na raspolaganje zastupnicima privatnog interesa nasuprot javnom, a to je da bez pravnog osnova na neodređeno vrijeme, dok se vode beskrajni parnični postupci, raspolažu imovinom građana Crne Gore i od te imovine ubiraju prihode”.

U suštini spora je osam miliona eura koliko se godišnje prihoduje iz ovog rastućeg biznisa. Kompanija DoMEn ima namjeru da i nakon 15 godina nastavi da upravlja ovim resursom  još 10 godina.

Cijela priča je počela kada je nakon sticanja nezavisnosti Crnoj Gori dodijeljen internet domen .me. U početku, glavni registrator ovog domena bio je Univerzitet Crne Gore  koji je uspostavio rad domena i registrovao nekoliko domena od državnog značaja za Crnu Goru. I pored toga što mnoge države ovaj profitabilan i siguran posao zadržavaju za sebe, Crna Gora se tada odlučila da izabere agenta, koji će ubirati prihode od registracije i procenat plaćati državi.

Ugovor o Agentu registracije domena „me“ je u ime tadašnje vlade novembra 2007. godine potpisao njen potpredsjednik Vujica Lazović. Jedan od potpisnika bio je i Oleg Obradović, kao  suosnivač firme Me-net, koja je sa renomiranim kompanijama u ovoj oblasti Godaddy i Afilias Limited osnivač firme DoMEn, sa kojom je zaključen Ugovor o Agentu registracije domena me.

Obradoviću se, inače, sudi pred Višim sudom u Podgorici pod optužbom da je kao jedan od čelnika Telekoma zloupotrijebio službeni položaj prilikom njegove prodaje.

Prvi ugovor je glasio na pet godina, da bi Lazović juna 2012. godine sa kompanijom potpisao novi aneks, kojim je produžen rok trajanja ugovora za punih deset godina, odnosno do kraja marta ove godine.

Da je država u ovom poslu pretrpjela višemilionsku štetu tvrdili su 2016. Demokrate, pa su podnijeli prijavu Vrhovnom državnom tužiocu zbog sumnji da je ova firma bila privilegovana, jer je unaprijed bila upoznata sa uslovima tendera.

Ugovorom je predviđeno da  Vlada dobije 33 odsto od osnovnih i 70 odsto od, znatno rjeđih, premijum registracija i razvojnih projekata.

Od 2008. godine, zaključno sa prethodnom, od domena “ME” Vlada Crne Gore je prihodovala 36.907.262 eura. U Crnoj Gori je na kraju prethodne godine bilo aktivno 1.144.455 domena, od čega je od redovne registracije prihodovano 2.697.569 eura, dok je od premijum registracije prihodovano 438.552 eura.

Prema podacima Akcije za socijalnu pravdu za posljednjih sedam godina prihod države od redovnih registracija bio je 16,7 miliona eura, a od premium registracija 1,9 miliona, što je nešto preko 10 odsto od ukupnog prikazanog prihoda od 18,7 miliona.

,,To znači da je u korist države bio da se ugovori što veći procenat od redovne registracije, a ne premium registracija (koje Agent očito nije uspio da razvije, a moguće da mu nije ni bilo u posebnom interesu, jer država od premium registracije dobija 70 odsto)”, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu.

Ugovor sa kompanijom Domen istekao je 31. marta ove godine. Vlada je odlučila da nakon 15 godina promijeni partnera i u junu je raspisala konkurs za novog agenta.

Međutim, iz kompanije DoMEn tvrde da su blagovremeno, devet mjeseci prije isteka ugovora, u maju prošle godine, dostavili Vladi obavještenje o namjeri da ga produže. Iz Vlade nije bio odgovora. ,,Ukoliko Vlada u roku od tri mjeseca od dostavljanja namjere o produženju roka ne dostavi Agentu odgovor, ugovor se produžava pod istim uslovima”, naveli su odredbe ugovora iz kompanije DoMEn.

Predstavnici američkih kompanija saopštili su početkom jula da smatraju da su, neodgovaranjem Vlade, osnovni ugovor i njegov aneks produženi za još 10 godina. Do 2033.

Vlada je sa svoje stane smatrala da je ugovor raskinut, pa su krenuli u proceduru traženja novog partnera. Namjeri Vlade ispriječila se odluka Privrednog suda iz jula. Prije nego što su objavili da će poštovati odluku Suda, u Ministarstvu ekonomskog razvoja su održali sastanak komisije koja je trebalo da sprovede otvaranje ponuda za izbor novog Agenta registracije domena ‘.me’. Sastanku su prisustvovali advokati firmi koje su konkurisale na poziv za izbor novog Agenta.

Iako je je komisija utvrdila da nema uslova za otvaranje ponuda, s obzirom na odluku Privrednog suda, prema tvrdnjama advokatske kancelarija Vujisić i Vukotić, na sastanku je došlo do grubog kršenja procedure i favorizovanja jednog učesnika u postupku.

Ova kancelarija, koja zastupa slovenačkog ponuđača Leonhardt, saopštila je da je tender namješten. Navode da je jedan od članova komisije, savjetnik Ministarstva Hajriz Adrović tražio da advokat ponuđača iz Dubaija dostavi ponudu ,,putem skena”.

,,Ovakvim nezakonitim postupkom iskazana je jasna namjera da se favorizuje jedan ponuđač – konzorcijum iz Dubaija”, naveli su iz kancelarije Vujisić i Vukotić. Oni su podnijeli krivičnu prijavu protiv Adrovića zbog neizvršenja odluke Privrednog suda i zloupotrebe službenog položaja.

Iako se u Ministarstvu erkonomskog razvoja, na čijem čelu je Goran Đurović, u kritici prvobitne odluke Privrednog suda svako malo pozivaju na javni resurs i interes, Vlada nije odlučila da se ovaj značajni resurs vrati državi. Kao i prije 15 godina traži se novi pogodniji agent koji bi raspolagao domenom .me.

A uz to, novom agentu se nude neznatno promijenjeni uslovi od onih koji sada postoje za kompaniju DoMEn. Naime, u javnom pozivu se navodi da je procenat Vlade Crne Gore u ukupnim prihodima od registracije premium domena u visini od najmanje 60 odsto, a da procenat Vlade Crne Gore u ukupnim prihodima od registracije domena koji nijesu premium ili rezervisani u visini od najmanje 35 odsto. Da ponovimo, sada je snazi ugovor kojim  Vlada dobije 33 odsto od osnovnih i 70 odsto od, znatno ređih, premijum registracija i razvojnih projekata.

O privremenoj mjeri kojom je osporen Vladin javni konkurs kao i o tužbenom zahtjevu, kojim kompanija Domen traži da sud potvrdi da je ugovor produžen za još 10 godina do 2023, Privredni sud je zakazao ročište krajem ovog mjeseca.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo