Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BELIVUK I  VEZE SA VLASTIMA U BEOGRADU I PODGORICI: OKG ili produžena ruka država

Objavljeno prije

na

Policijska odjeljenja zapadnih zemalja dala su Crnoj Gori i Srbiji mnoštvo dokaza protiv kriminalnih grupa u njihovim državama, koje su godinama važile za bliske vlastima

 

Balkanski političari i zvaničnici u posljednje vrijeme često koriste poštapalice „uvezeni kriminal“. Tako žele da speru odgovornost za jačanje organizovanog kriminala u svojoj zemlji.

Crnu Goru kao izvoznicu kriminala označili su nedavno čelnici Srbije nakon hapšenja beogradskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, vođe navijačke grupe Principi i jednog od šefova organizovane kriminalne grupe koja je činila zločine u Beogradu i Pančevu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upotrijebio je izraz „uvezena mafija“ u danima nakon što je uhapšen Belivuk sa još 21 osobom koje su označene kao njegovi saradnici. Srbijanski ministar policije Aleksandar Vulin kazao je da je vođa grupe, optužene za otmice, ubistva, distribuciju narkotika i oružja, pripadnik takozvanog kavačkog  klana. Premijerka Srbije Ana Brnabić kazala je da je Belivukov šef Kotoranin Radoje Zvicer, za kojim je Crna Gora raspisala međunarodnu potjernicu, a važi za jednog od vođa kavačkog klana.

Međutim, na 300 strana optužnice srbijanskog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića, kojom je obuhvaćena Belivukova grupa od 30 osoba, nema ni riječi o Zviceru kao nalogodavcu ili osumnjičenom za neko krivično djelo.  Kavački klan se pominje samo na par mjesta. Iako su prije podizanja optužnice zvaničnici Srbije govorili o Belivukovim šefovima iz kavačkog klana i zaštiti koju je uživao u djelovima državnih struktura, niko drugi se ne pominje u optužnici. Sa kavačkim klanom ih očigledno povezuje to što je  većina žrtava, za čija ubistva optužuju Belivukovu grupu,  bila bliska rivalskom škaljarskom klanu. Na primjer, Nišliju Milana Lepoju, bivšeg pripadnika pljačkaške grupe Pink Panteri, prema optužnici, ubili su zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju Zvicerovog ubistva u Ukrajini. I dalje je nejasno da li je Belivuk bio podređen Kotoranima, ili su bili saradnici u poslu. Pitanje je kada će se to saznati, pošto se tužilaštvo Srbije u ovoj optužnici ne bavi eventualnim nalogodavcima.

„Balkanski organizovani kriminal nikada nije imao bosa svih bosova kao italijanska mafija. To su nezavisne ćelije, koje se brzo razvijaju, unutar grupa koje se same dijele i ponovo spajaju. Na Balkanu postoji oko 300 kriminalnih grupa“, kaže za Le Mond urednik istraživačke mreže KRIK Stevan Dojčinović.

U optužnicu nije ušao iskaz svjedoka saradnika da je Belivuk govorio da im nema spasa ukoliko Nebojša Stefanović (aktuelni ministar odbrane) ne bude više ministar policije.  No, Belivuk i Miljković su o svojim vezama sa političarima govorili u tužilaštvu. Belivuk je ispričao da je činio različite usluge koje mu je tražio Vučić. Rekao je da se i lično vidio nekoliko puta sa Vučićem, što je predsjednik Srbije demantovao. Miljković je ispričao da se, osim sa Vučićem, sastajao i sa  ministrom policije Aleksandrom Vulinom, koji je to, takođe, demantovao. Kako bi izazvali tužilaštvo da utvrdi da je ono što su Belivuk i Miljković ispričali laž potpredsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević i član Pokreta socijalista Đorđe Komlenski prije nekoliko dana su podnijeli krivičnu prijavu protiv Vučića i Vulina.

Većinu dokaza tužilac Nenadović prikupio je iz prepiske između Belivukove grupe putem kriptovane aplikacije Sky, koju su uspjele da dešifruju zapadne bezbjednosne službe. Preko te aplikacije, Belivuk i njegova ekipa su komunicirali oko pripreme otmica i ubistava, poslova sa drogom, dok se na toj aplikaciji nalazi i komunikacija sa visokopozicioniranim pripadnicima kavačkog klana. Zvicer je navodno koristio nadimak Born, dok je njegov rođak Radoje Živković bio Best. Milan Vujotić na toj aplikaciji navodno je imao nadimak Amico. Uz ime drugog navodnog vođe kavačkog klana, Slobodana Kašćelana, stoje dva nadimka – Fidel i Stari, a uz ime Dragana Škurog Kneževića nadimak Brzi. Igor Božović navodno je koristio nadimak Don. Uz svako ime i nadimak istražitelji imaju upisane šifre.

Ta prepiska pokazuje da su kavčani znali da pohvale svirepost i nemilosrdnost, po kojoj su bili prepoznati Belivukovi kriminalci. „Kako nam kažu braća iz Crne Gore: ‘Ovo nijesmo ni u Meksiko viđali što vi činite tu’“, piše Miljković u prepisci. Istražni organi sumnjaju da su brojne fotografije unakaženih tijela žrtava na Sky aplikaciji, koje su dokazi u postupku, slali upravo kavčanima.

Eksperti belgijske, holandske i francuske policije dešifrovali su prepisku Belivukove kriminalne bande, ali je na državama – Srbiji i Crnoj  Gori – čiji su istražni organi dobili tu prepisku, da svaka ,,počisti” svoje dvorište. Dok je u Srbiji podignuta optužnica protiv Belivuka, u Crnoj Gori se vodi nekoliko postupaka protiv kavačkog klana.

Hapšenje kavčana, na čelu sa Kašćelanom, koje je vicepremijer Dritan Abazović nazvao „velikim udarcem“ organizovanom kriminalu, poklapa se sa periodom u kojem su crnogorski istražni organi dobili dešifrovanu prepisku. Protiv četrnaestočlane grupe policija je tada podnijela krivičnu prijavu za stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo i pokušaj ubistva.

Šira crnogorska javnost za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića čula je kada je u Crnoj Gori spriječeno njihovo ubistvo. Po nalogu osuđenika Janka Vukadinovića, koji važi za bliskog škaljarskom klanu, planirana je i likvidacija navodnog šefa kavčana Slobodana Kašćelana. Specijalno državno tužilaštvo za pokušaj trostrukog ubistva sumnjiči Vukadinovića, Mileta Jovanovića (34), Radovana Stanišića (35), Almira Mujahodžića (21), Momčila Milića (40) i Dušana Ivanovića (41). Belivuk i Miljković, koji su saslušani kao svjedoci oštećeni, ispričali su da ne znaju nikoga od ekipe koja je planirala njihovo ubistvo. Rekli su da su u Crnu Goru došli na babine kod Radoja Zvicera, a potom produžili par dana kako bi ostali da sa njim proslave i slavu. Zvicer je nakon tog incidenta napustio Crnu Goru, a prema operativnim policijskim podacima nalazi se u Latinskoj Americi, odakle je nastavio šverc kokaina. Od hapšenja Kašćelana i drugih pripadnika kavačkog klana, za Zvicerom je raspisana međunarodna potjernica.

Kavački klan je do skoro bio najjača kriminalna organizacija u Crnoj Gori, koja se bavila krijumčarenjem i distribucijom kokaina, nakon što je većina vođa suprotstavljenog škaljarskog klana ubijena. Braća Jovan i Igor Vukotić, koji važe za vođe škaljarskog klana, preživjeli su rat i, prema operativnim podacima policije, i dalje se bave krijumčarenjem narkotika. Međutim, prije dvije godine u Kotoru je ubijen njihov otac Veselin Vukotić. Pored njega, živote su izgubili visokopozicionirani škaljarci kao što su Goran Đuričković, Stevan Stamatović, Igor Dedović, Alan Kožar, Damir Hodžić…

U javnosti se spekulisalo da su kavčani preživjeli zato što su povezani sa pojedinim državnim strukturama. Poslanici današnje vladajuće koalicije, dok su bili u opoziciji, često su govorili o povezanosti kavačkog klana sa pojedinim službenicima policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Nazivali su ih i „klanom pod zaštitom države“. Francuski časopis Le Monde objavio je da su kavčani pali zbog promjene vlasti u Crnoj Gori.

Izvori Monitora, dobro upućeni u kretanja organiozovanog kriminala na Balkanu, smatraju da je sudbina kavačkog klana zapečaćena u Sloveniji, gdje su policajci gotovo godinu bili infiltrirani u slovenačkoj ćeliji kotorske kriminalne grupe.  Akcija je rezultirala krivičnom prijavom protiv 48 poznatih i više neidentifikovanih članova tog klana, za koji je kokain navodno nabavljao Podgoričanin Milan Vujotić (39). Policija je došla u posjed cijele prepiske na Sky mreži, odakle je prikupljena većina dokaza protiv ove grupe. Rat dva crnogorska klana odavno se sa Balkana proširio na Evropu, što se više nije moglo tolerisati.

Pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević kazao je ranije da su „zapadni partneri“ tek kada je rat  preseljen u region i Zapadnu Evropu, shvatili ozbiljnost ovih kriminalnih grupa.

„Moja je  procjena da je od tog perioda do danas bilo oko 50 žrtava obračuna kriminalnih grupa“, kaže Knežević. Naravno rezlutat je i to što je Crna Gora stekla reputaciju izvoznice krminala.

 

Istraga stigla do ANB-a

Nakon hapšenja Belivokove grupe u Srbiji i kavačkog klana u Crnoj Gori, još  nije utvrđeno  da li su te kriminalne bande imale podršku u određenim djelovima državnih službi. Obje države navodno istražuju moguće veze. U Srbiji je pokrenuta istraga protiv nekoliko policijskih službenika, ali još nije poznato da li istraga vodi u pravcu bivše državne sekretarke u srbijanskom MUP-u Dijane Hrkalović i ministra Nebojše Stefanovića.

U Crnoj Gori je nedavno pokrenuta istraga o povezanosti službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića sa pripadnicima kavačkog klana. On je sin bivšeg rukovodioca Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zorana Lazovića.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je za Monitor da je u toku šira akcija u kojoj ispituju veze policijskih službenika sa organizovanim kriminalnim grupama, zbog čega ne može komentarisati ove informacije. On je Monitoru kazao da se ispitivanjem ovih veza bavi nedavno osnovani Biro za operativnu komunikaciju (BOK).

Izvori Monitora tvrde da je, navodno,  zahvaljući Lazovićima krajem januara ukinuta zabrana ulaska u Crnu Goru Zvicerovim saradnicima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, o čemu se raspravljalo i na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost.

Tu je informaciju početkom maja na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu saopštio i Abazović.

,,Belivuku je stavljena zabrana 2018. godine skinuta je u januaru 2020. godine. Pretpostavljamo ko je skinuo zabranu, mislim da vi manje – više znate ko se bavio tim, pominjali ste te ljude”, rekao je tada potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti.

Abazović je tada potvrdio i informacije da su mlađi Lazović i Zvicer održavali kontakt, ali da se ispituju sve okolnosti vezane za tu komunikaciju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo