Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUČAJ BELIVUK I TUŽILAŠTVO: I malo i kasno

Objavljeno prije

na

Tužilački savjet odložio je za narednu nedelju sjednicu na kojoj će razmatrati optužbe dvojice tužilaca iznijete u parlamentu, na račun rukovoditeljke Osnovnog tužilaštva Lepe Medenice, u slučaju Belivuk. Iako Tužilački savjet tvrdi da je o tim optužbama obaviješten tek nedavno, one i nijesu baš novina. Iznijete su u medijima prije ravno godinu i po

 

Sjednica Tužilačkog savjeta u vezi sa optužbama dvojice tužilaca, Vukasa Radonjića i Nikole Boričića iznijetim u parlamentu početkom mjeseca na račun rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva Lepe Medenice u slučaju Belivuk  – odgođena je za narednu sedmicu. Iz objektivnih razloga, saopštili su. Nakon toga će se, kako su kazali, razmatrati nedavna inicijativa ministra pravde Marka Kovača za razrešenje Medenice.

Radonjić, sada specijalni, a nekada osnovni tužilac u Podgorici, saopštio je u Skupštini da u noći 13. oktobra 2021. godine, iz Uprave policije nisu poslušali njegov usmeni nalog da se uhapse dva policijska službenika, nakon što je dozvoljen ulazak u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, protiv kojih je tužilaštvo Srbije podiglo dvije optužnice za likvidacije, ubistva, trgovinu drogom. Radonjić je saopštio da ga je, nakon što je dao i pisani nalog za njihovo lišenje slobode, oko ponoći nazvala Lepa Medenica, kao rukovoditeljka tužilaštva i tražila mu da pusti privedene službenike UP i optužila ga da postupa nezakonito.

“Policiji sam dao usmeni nalog da ta lica liše slobode, zbog bojazni da bi mogli uticati na postupak. Nisu htjeli da postupe po usmenom nalogu, a rekli su mi da to čine po nalogu svog šefa. Lično sam u 23 sata izdao pisani nalog da uhapse dvojicu službenika UP i rekao im da me obavijeste kada ih uhapse. Niko me nije zvao, osim oko ponoći rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva koja mi je tražila da pustim policajce i rekla da postupam nezakonito. To sam odbio. Nakon nje nazvao me tadašnji vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca (Dražen Burić) i rekao mi da predmet predam SDT-u”. kazao je Radonjić. Specijalnim tužilaštvom tada je rukovodio Milivoje Katnić.

Radonjićeve riječi na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu potvrdio je i tužilac Nikola Boričić, tadašnji šef Osnovnog državnog tužilaštva. On je saopštio da ga je Medenica „tri puta zvala bezuspješno tražeći istu stvar, a da se nakon njega okomila na Radonjića“.

Medenica dan nakon sjednice nije odgovorila da li je tražila da se na slobodu puste uhapšeni policajci, optuživši Boričića da je na toj sjednici izgovorio “notorne neistine”, a Radonjića da je pred poslanicima samo djelimično pričao istinu.

Nakon burne sjednice parlamentarnog odbora, članovi Tužilačkog savjeta  najavili su da će ubrzo pozvati tužioce da im objasne šta se sve dešavalo u predmetu otvaranja granica za Belivuka. No, TS se iz nekog razloga ne žuri. Od najave sjednice na kojoj bi bile razmotrene ove optužbe, prošlo je duže od deset dana, a sjednica je odložena.

Prethodno je, po nalogu TS, otkazano televizijsko sučeljavanje  Medenice i Boričića o optužbama u parlamentu. U Tužilačkom savjetu smatraju da to treba rješavati – unutar institucija.  Tačno.  Problem je, međutim, što takve stvari treba rješavati blagovremeno. Ukoliko se to ne učini, onda je to legitimna tema medija.

Tužilački savjet tvrdi da o optužbama koje su se čule u parlamentu, „nije bio obaviješten“, te da su sve saznali „tek na sjednici Odbora i posredstvom sredstava informisanja“. No kako je saopštio član Tužilačkog savjeta Filip Jovović, optužbe o pritisku Medenice na tužioce u slučaju Belivuk nijesu od juče.

U oktobru 2021. godine, dakle samo dva dana nakon navodne opstrukcije za koju  tužilac Radonjić optužuje Medenicu, Rade Milošević, tadašnji državni sekretar u Upravi policije je na vanrednoj sjednici povodom slučaja Belivuk, saopštio da je „rukovoditeljka Višeg tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica vršila pritisak na postupajućeg tužioca u slučaju hapšenja policijskih rukovodilaca Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića”.

“U noći kada je pokrenut postupak i kada su određena lica privedena, negdje poslije ponoći je rukovoditeljka Višeg tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica vršila pritisak na postupajućeg tužioca…Upućen je poziv, naređeno mu je kako da postupa, postupajući tužilac je to odbio”, kazao je Milošević na pres konferenciji.

U međuvremenu smo saznali štošta, Milošević je završio u Spužu zbog šverca cigareta, ali skoro godinu i po od njegove vanredne konferencije vrh tužilaštva nije utvrdio da li je u tom slučaju bilo pritisaka. Iako je u međuvremenu promijenjen sastav Tužilačkog savjeta, u decembru 2021, argumentacija da nije bilo povoda ranije da se to ispita, baš i ne stoji. Naprotiv, postojala je obaveza da se nakon Miloševićevih javnih tvrdnji utvrdi odgovornost u tužilaštvu u slučaju Belivuk. Dodatno i u svjetlu najavljene reforme tužilaštva nakon odlaska Milivoja Katnića.

Medenica je, međutim, nastavila da obavlja svoj posao. Samo petnaestak dana nakon Miloševićeve optužbe na njen račun, ona je krenula u provjeru i nadzor tužilaštava. Tada je, između ostalog, predložila da se pokrene disciplinski postupak protiv Nikole Boričića, tužioca koji je nedavno pred parlamentom potvrdio Radonjićeve optužbe na njen račun.

Disciplinski postupak protiv Boričića pokrenut je u aprilu 2022, godine, a na osnovu tvrdnje Medenice da je kontrola ODT “pronašla 13 predmeta u kojima je bio zadužen, ali bez opravdanih razloga nije postupao”. Boričić je odlukom Vrhovnog državnog tužilaštva smijenjen nekoliko mjeseci prije toga, u decembru 2021.

Boričić je na sjednici Tužilačkog savjeta u maju prošle godine optužio članicu tog tijela Đurđinu Ivanović da je pokušavala da osujeti njegov izbor za šefa ODT Podgorica i da je sa bivšim v. d. VDT-a Draženom Burićem u ljeto 2021, navodno, tražila njegovo hapšenje.

On je tvrdio da je tužiteljka Ivanović bila jedna od glavnih inicijatorki njegove smjene sa mjesta zamjenika ODT-a Podgorica krajem 2021, ali i pokušaja da se na Proširenoj sjednici VDT-a pokrene discisplinski postupak protiv njega. ”Kulminacija svega je nastupila 28. jula 2021. nakon što je tadašnji v.d. VDT-a Dražen Burić podnio krivičnu prijavu protiv mene, a Đurđina Ivanović zajedno sa njim tada otišla kod glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i zahtijevala moje hapšenje“, kazao je.

Mnogo je razloga da vrh tužilaštva utvrdi što hitnije, kad već nije blagovremeno, istinu u ovom, ali i u drugim slučajevima u kojima postoje kontroverze vezane za rad tužilaca.  Da ih o tome opet ne obavijeste iz medija.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo