Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJEVI ŠĆEKIĆ I SPLENDID: Ko u pravosuđu štiti nalogodavce i izvršioce

Objavljeno prije

na

,,Nijesu me još kontaktirali iz tužilaštva u vezi mojih optužbi da je Ljubo Bigović planirao otmicu sina Žarka Radulovića prije napada na hotel Splendid. Čekam i spreman sam da iznesem sve što znam o tim napadima, kao i događajima i slučajevima povezanim sa njima. I da to sve potvrdim na poligrafu”, kaže za Monitor Predrag Vučinić, bivši policajac i pripadnik obezbjeđenja Splendida u vrijeme bombaških napada na taj elitni hotel, u ljeto 2005. godine.

Dan je u utorak objavio da je vrhovno državno tužilaštvo formiralo predmet povodom nedavnih Vučinićevih objava na FB profilu o planiranju otmice sina Žarka Radulovića, direktora hotela Splendid. Prema Vučinićevim tvrdnjama Raduloviću je planove Bigovića da izvrši otmicu njegovog sina prenio Ljubiša Mijatović, bivši šef obezbjeđenja premijera Mila Đukanovića. Nakon toga Radulović je pojačao obezbjeđenje porodice. Kasnije su uslijedili napadi na Splendid i ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića, koji je radio na slučaju. Bigović je jedan od okrivljenih za bombaške napade i ubistvo Šćekića, u procesu koji je već devet godina bez sudskog epiloga.

Vučinić je na svom FB profilu saopštio i da ima saznanja da je jedan bivši predsjednik Višeg suda potplaćen sa 300 hiljada eura kako bi stopirao proces protiv okrivljenih za napade na Splendid i ubistvo Slavoljuba Šćekića. Da li i te optužbe istražuje tužilaštvo, za sada nije poznato. ,,O svemu sam spreman da govorim u istrazi, pa i o kome se sudiji radi i otkud mi ta saznanja”, kaže Vučinić.

Nova svjedočenja Vučinića, ko je sudija koji je primio novac, te otkud Mijatoviću saznanje o planiranju otmice od strane kriminalnih grupa, pitanja su kojima bi se svako ozbiljno tužilaštvo odmah pozabavilo. Tim prije što su ta svjedočenja djelovi velike priče – o motivima, nalogodavcima i izvršiocima napada na Splendid u ljeto 2005. i ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića koji je istraživao napade. Upravo saznanja do kojih je došao tokom istrage, prema optužnici, bila su razlog njegovog ubistva. Informaciju Dana da je istraga pokrenuta i predmet formiran, tužilaštvo nije zvanično potvrdilo, niti se oglasilo tim povodom.

Podatak da se praktično nanovo formira istraga o slučaju Splendid, a tako posredno i ubistvu Slavoljuba Šćekića, nema ni Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora i zastupnica porodice Šćekić.

,,Saznala sam to iz štampe. Ukoliko je ta informacija tačna, to znači da se pruža mogućnost tužilaštvu, ako budu htjeli ili smjeli, da istraže sve pojedinosti u vezi podmetanja eksplozija na hotel Splendid. Sigurna sam da bi tokom te istrage otkrili mnogo novih detalja koji bi potvrdili krivicu optuženih za ubistvo mog brata”, kaže ona za Monitor. Po njenom sudu tu istragu je trebalo voditi prije podizanja optužnice protiv okrivljenih za ubistvo inspektora Šćekića, ali ni sada nije kasno. ,,Nije kasno ako će istraga biti sprovedena pravilno i zakonito, bez pritiska od strane mafijaškog bosa i ostalih moćnika kojima nije u interesu da se rasvijetli u potpunosti ubistvo mog brata”

Beogradske Večernje novosti objavile su, pozivajući se na anonimne izvore u tužilaštvu, da taj predmet nije formiran, te da tužilaštvo nije otvorilo istragu povodom najnovijih Vučinićevih optužbi.

Od ranije je mnogo pokazatelja da crnogorsko pravosuđe nije spremno da se na pravi način uhvati u koštac sa slučajevima Splendid i Šćekić, koji precizno oslikavaju crnogorsko društvo: integraciju mafije i države, korumpirane bezbjednosne službe, sumnjivi kapital i zarobljene institucije.

,,Moj utisak je da je priča o pretkrivičnom postupku i novoj istrazi slučaja samo patka”, kaže za Monitor advokat koji dobro poznaje situaciju u pravosuđu. ,,Posebno imajući u vidu da se proces okrivljenim za ubistvo inspektora Šćekića ne samo vraća na niže instance po ko zna koji put, nego da se iz njega praktično uklanjaju svi važni dokazi i tako ruši slučaj”, kaže naš sagovornik. On kaže da je, što se procedure tiče, novi predmet morao biti formiran odvojeno od slučaja ubistva Slavoljuba Šćekić, pošto je taj slučaj pred sudom, ali da bi nova saznanja mogla uticati na njegov sudski epilog.

Vrhovni sud nedavno je ukinuo presudu Apelacionog suda, kojom je, u jesen prošle godine, potvrđena osuđujuća presuda sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković. To je ujedno bila i prva presuda optuženima za ubistvo inspektora Šćekića koja je prošla više sudske instance. Apelacioni sud je ranije dva puta ukinuo osuđujuće presude nižih sudova. Sutkinja Uskoković je Sašu Boretu, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića i Milana Čilu Šćekića osudila na ukupno 120 godina zatvora. Za opstrukcije slučaja u pravosuđu, porodica Šćekić više puta je optužila predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i njene kadrove. Sudija za kog Predrag Vučinić tvrdi da ima saznanja da je korumpiran, i da je primio mito kako bi uticao na slučaj, bio je u sudskom vijeću koje je donijelo jednu od posljednjih ukidajućih odluka o ubistvu Slavoljuba Šćekića.

Da vrh pravosuđa nije zainteresovan da otkrije punu istinu o slučajevima Splendid i Šćekić, moglo se naslutiti i iz činjenica da je Vučinićevo svjedočenje od prije osam mjeseci i jedan od ključnih dokumenata za slučajeve Splendid i Šćekić, završilo u fioci osnovnog tužioca u Kotoru, umjesto u specijalnom tužilaštvu. Vučinić je, o čemu je Monitor već pisao, objavio policijsku zabilješku inspektora Vukote Kartala koji je prije Šćekića radio na slučaju napada na Splendid, u kom se kao nalogodavac i izvršioci tih napada označavaju ,,Brano Mićunović i njegovi”. U istoj zabilješci, Kartal od tadašnjeg ministra policije Dragana Đurovića traži zaštitu od svojih pretpostavljenih koji mu, kako piše, ne daju da istražuje Mićunovića. Kartal je tužilaštvu potvrdio da je to njegova zabilješka.

Ukoliko je državno tužilaštvo zaista namjerilo da otvori istragu o novim svjedočenjima i dokumentima povezanim sa napadima na Splendid i ubistvom Slavoljuba Šćekića, onda bi se svi novi dokazi o tim slučajevima morali podvesti pod isti predmet.

,,Bilo bi dobro da tužiocu ispričam sve što znam o toj priči koja ima puno detalja i likova i pobočnih priča”, kaže Predrag Vučinić. Trenutno, čini se kao da se važni dokazi i svjedočenja o slučajevima Splendid i Šćekić namjerno drže odvojeni jedni od drugih kako se ne bi sklopila šira slika.

Ta slika kaže da su napadi na Splendid i ubistvo Šćekića povezani sa poslovima crnogorskog podzemlja i nadzemlja i ruskim KGB-om. I da su ti zločini morali biti naloženi s vrha kada je posao bio ugrožen, te da nijesu mogli biti tek hir kriminalaca.

U ljeto 2005. godine Splendid je bio tek privatizovan. Od javnosti se krilo da je pravi vlasnik hotela u stvari bivši KGB-ovac Viktor Ivanjenko, a da je Žarko Radulović paravan za ruski kapital, što je Monitor još tada objavio.

Ivanjenko je hotel preuzeo od kompanije Splendid Montenegro stars, čiji su vlasnici bili sakriveni od javnosti, i koji su već bili uložili kapital u hotel, kao njegovi zakupci. Ta kompanija se ugovorom o zakupu obavezala na višemilionska ulaganja u hotel, a iznos ukupnih investicija se poklapao sa iznosom koji se u tužilačkoj istrazi pominji kao onaj koji su bombaši na Splendid tražili od novih vlasnika. U zabilješci koju je Predrag Vučinić objavio prije osam mjeseci inspektor Kartal tvrdi da mu je tadašnji načelnik Željko Vorotović, kada je čuo da je istraga stigla do Brana Mićunovića, sugerisao: ,,Nemoj njega da spominješ, on je mnogo dobar sa Milom i Svetom… To su neki dugovi koje Žarko Radulović ima prema Branu, a Radulović je član SDP-a pa nas to ne treba mnogo interesovati”.

Reketaškim napadima na Splendid, prema sadašnjim svjedočenjima Vučinića, prethodili su pritisci na Radulovića, pa i već pominjana najava otmice njegovog sina. Tokom napada na Splendid zakazali su i djelovi obezbjeđenja hotela, pa se desilo da su tokom jednog od više udara na hotel, bili isključeni svi video nadzori. I to je ukazivalo da podzemlje i nadzemlje djeluju udruženo.

Nakon napada, svjedoci tvrde, Mićunović se praktično uselio u hotel. Ostalo je logična posljedica: Žarko Radulović je naprasno „zaboravio” šta je na početku svjedočio u tužilaštvu, pravosuđe je napravilo toliko „slučajnih” grešaka da su osuđujuće presude padale jedna za drugom, kao i važni dokazi.

U svakoj državi u kojoj mafija i vlast nijesu „integrisani”, svjedočenja Predraga Vučinića odavno bi bila u fokusu tužilaštva. Kod nas on piše po Fejsbuku.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo