Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ ZORANA PAŽINA: Tihi koordinator vlasti

Objavljeno prije

7 godina

na

zoran_pazin

Goran Đurović, svježe razriješeni član Savjeta RTCG, optužio je ministra pravde Zorana Pažina da je upravljao akcijom uklanjanja nezavisnih članova iz najvišeg upravljačkog tijela Javnog servisa. Smjene u Savjetu RTCG, ali i ulazak partijskih vojnika u to tijelo, dio civilnog sektora, opozicije i relevantne međunarodne adrese vide kao politički pritisak DPS-a na bivšu državnu televiziju i pokušaj da se ona pred predstojeće izbore stavi pred punu političku kontrolu.

Đurović je kazao da ne može da otkrije svoje izvore, ali da su to informacije sa kojima raspolaže civilni sektor.

Pažin nije odgovorio na optužbe da je navodni koordinator desanta vladajuće partije na RTCG. Nije se oglasio ni kao potpredsjednik Vlade kojoj se sa visokih međunarodnih adresa šalju poruke da zaustavi pritisak na RTCG. Možda se drži one premijera Markovića – nijesam u toku.

Nije ovo prvi put da se čuju optužbe na račun potpredsjednika Pažina, da upravlja tajnim operacijama vlasti. Predsjedništvo Demokratskog fronta (DF) tvrdilo je svojevremeno da Pažin, skupa sa premijerom Duškom Markovićem i državnim tužiocem Ivicom Stankovićem stoji iza ugrožavanja bezbjednosti lidera DF u slučaju državni udar.

,,Ocjenjujemo veoma zabrinjavajućom namjeru Duška Markovića, Zorana Pažina i Ivice Stankovića da se kroz instruiranje svjedoka saradnika Saše Sinđelića, pokušaju kriminalizovati lideri DF, kao navodni naručioci njegovog atentata, čime nam se crta meta na grudima i ugrožava naša bezbjednost”, saopštilo je Predsjedništvo DF-a u novembru prošle godine. Sinđelić je u sudnici kazao da su lideri DF-a naručili njegovo ubistvo.

Nakon što ga je poslanik DF-a Milan Knežević u parlamentu, u okviru premijerskog sata, pitao „kako je moguće da se 125,5 hiljada eura kojim je planirano najveće krvoproliće u istoriji Crne Gore ne nalazi u spisima predmeta i kako je moguće da nema ni oružja”, Pažin je odgovorio da neće komentarisati sudski proces koji je u toku, a da je u Kneževićevom pitanju, kako je kazao, sadržana ,,pogrešna pretpostavka koja nužno vodi i pogrešnom zaključku – da on ima bilo kakve veze sa navodnim montiranjem državnog udara”.

Lider DF-a Andrija Mandić optužio je Pažina da je sakrio međunarodnu potjernicu Interpola protiv Saše Sinđelića, što je on nazvao besmislicom.

Za tajne operacije progona politički nepodobnih Pažina je optužio i SDP. Potpredsjednica SDP-a Mirel Radić-Ljubisavljević tvrdila je da je Pažin direktan sudionik ,,besprizorne i sramne” smjene glavne upravne inspektorke Dragice Anđelić. Ona je kazala da je Pažin bio ,,jedan od izvođača te operacije u tajnom postupku”. I lider SDP-a Ranko Krivokapić optužio ga je da „vrši progon po Ministarstvu po političkom osnovu”, nakon čega je Pažin tražio da Krivokapić javno objavi koga je to i kada progonio.

Dok ga optužuju da koordinira tajne operacije režima i obračunava se sa kritičarima vlasti, Pažin je postao koordinator više javnih resora izvršne vlasti. Osim potpredsjedničkog mjesta u Vladi, on je do nedavnog izbora novog ministra rukovodio Ministarstvom kulture, a nakon što je ostavku na to mjesto podnio Janko Ljumović, poslije smjene bivše rektorke Radmile Vojvodić i njenog sukoba sa premijerom. Tokom 2016. godine Pažin je obavljao devet funkcija, po¬red mi¬ni¬star¬ske. Prošle godine prijavio je Agenciji za sprečavanje korupcije da obavlja čak 15 funkcija.

Neke od njih su: član Savjeta za vladavinu prava, Savjeta za zaštitu od diskriminacije, Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta, Državnog savjeta za sprečavanje zloupotrebe droga, Savjeta za članstvo u NATO, Kolegijuma za pregovore o pristupanju EU, Nacionalne investicione komisije, Komisije za raspodjelu dijela sredstava tekuće budžetske godine, Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, Koordinacionog tima za upravljanje u vanrednim situacijama i Vijeća za nacionalnu bezbjednost, predsjedovanje Komisijom za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i Savjetom za praćenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa.

Čime je Pažin zavrijedio povjerenje, nije sigurno, s obzirom na to da njegov resor, koji se tiče pravosuđa trpi najveće kritike Brisela na putu evropskih integracija. Posljednji non paper izvještaj za poglavlja 23, 24, koja se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, jedan je od najoštrijih izvještaja Evropske komisije tokom proteklih godina. U njemu se jasno kaže da nedostaju rezultati, politička volja i da ima političkih pritisaka na institucije. Takođe, EK je konstatovala odlaganja u sprovođenju reformi u pravosuđu.

Bez obzira, Pažin je optimistično nedavno kazao da će Crna Gora sljedeće godine ispuniti sva privremena mjerila iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, i da će u partnerstvu sa Evropskom komisijom dobiti završna mjerila za ova dva poglavlja. Kako će to Vlada izvesti, nije objašnjavao.

Ministar pravde se rijetko obraća puku. Voli da se pojavi na skupovima koje upriliči vrh pravosuđa, ne odbija poziv ni civilnom sektoru kad iza skupa stoji neki međunarodni logo, ali ne voli naročito da komuniciara sa javnošću. Ne računajući nedavno gostovanje kod Ivane Šebek na Pinku. Valjda mu se dopada njen rezon. A i tamo ne mora da odgovara na pitanja tipa – zašto Svetozara Marovića ne možemo natjerati da odsluži kaznu u Spužu. I hoće li možda on snositi odgovornost što nije ispunio obećanje da će – „Svetozar i Miloš Marović kaznu zatvora na koju su osuđeni izvršiti u Crnoj Gori” i da ,,da neće dozvoliti zloupotrebu prava”.

Iako je dugo godina bio zastupnik Crne Gore u Strazburu, Pažin nije previše bolećiv ni na ljudska prava na terenu. O policijskoj torturi i neefikasnoj istrazi ovdašnjih organa koju je utvrdio Ustavni sud nije, recimo, još rekao ni slovo. Češće se javno zabrine nad ugroženom državom. A posebno mu leže naučne visine i teme o kodifikaciji građanskog prava i zarezima u ustavu.

Ipak, pokazao je razumijevanje za ljudska prava bivšeg premijera Mila Đukanovića. On je prije nego što je 2009. godine izabran za zastupnika u Strazburu presudio u korist Đukanovića, a protiv dnevnog lista Dan, dodijelivši lideru DPS-a 15 hiljada eura. Đukanović je tada tužio Dan zbog prenošenja tekstova iz zagrebačkog nedjeljnika Nacional o balkanskoj duvanskoj mafiji.

Dovoljno za koordinaciju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo