Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ SVETOZARA SAVIĆA: (Ne) ovlašćeni degustator Trinaestojulske nagrade

Objavljeno prije

na

Šta Crnogorac prvo uradi kada se probudi? Prebaci ordenje sa pidžame na kaput!

I bez ovog vica nadaleko je poznato da su Crnogorcima nagrade, pa ma kakve bile, najznačajnija potvrda sopstvenog uspjeha i razlog za hvalisanje. Zbog toga su nerijetko oko priznanja izbijale žestoke polemike u kojima su zasluge nagrađenog nemilosrdno osporavane. Jedna je, po drugi put, započeta ovih dana oko Trinaestojulske nagrade. Glavni junak polemike je jedan od ovogodišnjih lauerata dr Svetozar Savić. Žiri je saopštio da su Savića za ovu nagradu preporučila trojica ,,istaknutih naučnika iz oblasti biotehnologije i monografija Crnogorska ampelografija, u izdanju CANU”.

Savić je, prema zvaničnoj biografiji, degustator šire i vina. Autor je Programa obrazovanja za sticanje znanja i vještina iz somelijerstva u Crnoj Gori. Član je CANU, profesionalni član Međunarodne asocijacije enologa i vinogradara (ASEV), objavio je preko stotinu naučnih i popularno-stručnih radova, roman Vajar, knjigu priča Ljetopis jednog badanja…

Prije nekoliko dana grupa stručnjaka za vino i vinogradarstvo obratila se pismom žiriju za dodjelu Trinaestojuske nagrade tvrdeći da je Saviću to priznanje dodijeljeno – nezasluženo.

Prof. dr Predrag Vuksanović, mr Đorđije Rajković, Danilo Spaić, prof. dr Vesna Maraš, Svetozar Pejović, Danijela Radeč i Ana Hajduković kažu da su Savićeve stručne reference diskutabilne, da je on samoproglašeni „ekspert za vino”, da nikad nije učestvovao u nekom nacionalnom ili međunarodnom naučno-istraživačkom projektu iz vinogradarsko-vinarske oblasti, da nema nijedan objavljeni rad u značajnijem međunarodnom časopisu, kao ni u časopisu koji je na SCI listi.

Podsjećaju i da je Savić čak falsifikovao recenziju i potpis za izbor u naučno zvanje.

Potpisnici pisma navode da Savića nisu za ovu prestižnu nagradu predložili kompanija 13. jul Plantaže, u kojoj je zaposlen, niti Biotehnički fakultet, Nacionalno udruženje vinogradara i vinara, Nacionalno udruženje somelijera, Vinska akademija Crne Gore, niti neki domaći ugledni stručnjak u ovoj oblasti.

,,Kao predlagači za nagradu našla su se dva recenzenta i urednik Savićeve knjige Crnogorska ampleografija u izdanju CANU, za koju je dobio ovu nagradu. To su prof. dr Vukić Pulević (botaničar) i dva recenzenta – predlagača van Crne Gore, koji su slabo upoznati sa prilikama i dostignućima u crnogorskom vinogradarstvu i vinarstvu, a bogami i sa stručnim i naučnim djelom laureta”, navode u pismu.

Osvrćući se na važnost poglavlja Rejonizacija vinogradarstva Crne Gore u „naučnoj monografiji”, na što su oni koji su kandidovali dr Savića posebno ukazali, potpisnici pisma objašnjavaju da je to državni projekat koji je realizovalo Ministarstvo poljoprivrede, uz angažovanje regionalnih stručnjake, uključujući i crnogorske, ali bez učešća dr Savića.

Autori pisma demantuju i navode predlagača za nagradu Saviću da amplegografska istraživanje do sada nisu obrađivana u Crnoj Gori, podsjećajući da ih je uradio akademik Marko Ulićević 1966. godine u doktorskoj disertaciji. Ističu i da to što Savić posjeduje sertifikat WSET ne opravdava njegovo samoproglašenje „eksperta za vino”, napominjući da se taj sertifikat može dobiti na osnovu završenih kurseva (obuka za somelijere) koje organizuje Vinska akademija Crne Gore, kao i zvanje „ovlašćeni degustator”, koje posjeduju brojne kolege iz vinogradarske i vinarske struke i nauke.

,,Knjiga laureta Sto jedanaest vina iz crnogorskih porodičnih vinarija nije naučno djelo, već spada u informativne publikacije namijenjene opštoj javnosti”, navodi se u pismu.

Demantovali su i navode predlagača koji su posebno istakli Savićev doprinos za rad na sortama i genetičkim resursima vinove loze u Crnoj Gori. ,,Upravo se završavaju najobimnija istraživanja ikada rađena u Crnoj Gori na ispitivanju sorti vinove loze (ampelografska i genetička identifikacija) gdje je obuhvaćeno oko 500 čokota vinove loze, uključujući i divlje lozne vrste širom Crne Gore”, ali, ističe sedmoro stručnjaka, Savić nije učestvovao ni u tom projektu.

Kategorički tvrde da Savić nije učestvovao ni u jednom naučno-istraživačkom projektu kompanije 13. jul Plantaže, zaključujući da vinogradarska struka i nauka Crne Gore imaju puno zaslužnijih ljudi za ovo priznanje.

Laureat Savić je reagovao na ovu ,,recenziju” svoje profesionalne biografije, ali nije demantovao nijednu tvdnju iz nje.

,,Polemisati sa ovom grupom stručnjaka, koju po pitanju donošenja suda o bilo kojoj knjizi, pa i mojoj, smatram neumjesnim. Oni su za takvo nešto nekvalifikovani jer, makar do sada, nisu uspjeli da objave niti jednu jedinu. Što je, međutim, grupu natjeralo da se, šoferskim rječnikom rečeno, uz dosta šlajfovanja (prošlo je gotovo četiri nedjelje od objave dobitnika), zbrdazdola organizuju. Da bi čitaoci imali jasniji uvid u njihove stvarne motive, iznijeću nekoliko fenomena u tom famoznom tekstu, a koji bi za brucoše Filozofskog fakulteta, na Odsjeku za psihologiju ili sociologiju, bili prava poslastica”, napisao je akademik Savić, za kojeg bi neupućeni, kada pročitaju njegovo reagovanje, zaključili da je ne samo ,,stručnjak za vino i širu” nego i ekspert za sociologiju i psihologiju.

Komentarišući, kako kaže, ,,noseću rečenicu u njihovom tekstu ‘vinogradarska struka u Crnoj Gori ima mnogo zaslužnijih za Trinaestojulsku nagradu’, Savić kaže: ,,Ko je ta zaslužna tajanstvena ličnost ili više njih iz grupe, koja je nepravedno preskočena u sistemu crnogorskog nagrađivanja? Da li je njima ko branio da se kandiduju? Možda ih je prepoznavanje sopstvenih vrijednosti u tome spriječilo. Do tada, toplo im savjetujem da se strpe i da se već sljedeće ili neke naredne godine kandiduju za Trinaestojulsku. Mogu da se prijave kao pojedinici ili kao grupa, zašto ne, a prijedloge mogu upućivati jedni drugima. To, na neki način, može predstavljati ljekovitu grupnu terapiju. Vjerujte, da su imali što i s čim, kandidovali bi se”.

Samokandidovanje za nagradu kao grupna terapija!?

Savić se nedavno našao u žiži javnosti i zbog recenzije kada je 2009. izabran za višeg naučnog saradnika na Univerzitetu Crne Gore uz recenziju profesorice Slavice Todić sa beogradskog Poljoprivrednog fakulteta. Profesorica Todić izjavila je Vijestima da je 2010. uputila pismo Senatu UCG, odnosno tadašnjem rektoru Predragu Miranoviću, nakon što je u elektronskoj formi Biltena UCG vidjela tekst referata u kome je, u svojstvu recenzenta, navedeno i njeno ime, da nije učestvovala u navedenoj izbornoj proceduri. Profesorica Todić kazala je da je niko iz Senata UCG nije kontaktirao povodom njenog dopisa.

Savić je izjavio Vijestima da se u vezi recenzije profesorice Todić radilo o nesporazumu, koji je brzo razriješen.

Da li je nesporazum i to što je dobio Trinaestojulsku nagradu?

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo