Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ SRETENA RADONJIĆA : Džaba ste prijavljivali

Objavljeno prije

na

„Dobar sam poznavalac kriminalističkih disciplina, operativne taktike… Imam dobru saradnju sa državnim institucijama, znam kako sistem funkcioniše”, objašnjavao je Sreten Radonjić u jesen prošle godine, dok se, na tajnoj sjednici, preporučivao za mjesto direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Ispunio je obećano. Od kad je izabran do danas, Radonjić koristi sve operativne taktike i kriminalističke discipline koje je svještio tokom tri decenije u policiji, a i dobre odnose sa državnim institucijama i pojedincima u vlasti, da se izbori sa prijavljivačima korupcije Agenciji. Prosto, dok je Sretena, korupcija se džaba prijavljuje.

Ove sedmice Vanja Ćalović, direktoric MANS-a i članica Savjeta ASK, na sjednici tog tijela, pozvala je građane da ne prijavljuju Radonjiću korupciju. Ona je kazala da nikom ne bi savjetovala da prijavi neku vrstu zloupotreba Agenciji , tvrdeći da je Radonjić partijski činovnik, ,,koji ne postupa po zakonu”. Podsjetila je na slučaj Patricije Pobrić, menadžerke hotela Ramada, koja je prijavila zloupotrebu budžeta Željeznice u korist ministra saobraćaja Ivana Brajovića i njegove stranke.

Radonjić je, poznato je, odbio da Patriciji Pobrić, dodijeli status zviždača. Uz to, on je, iako je od početka mandata insistirao na tajnosti sjednica Agencije i njenih dokumenata, otvorio za javnost zapisnik sa sastanka službenika ASK i Patricije Pobrić. On je njene lične podatke iz zahtjeva za zaštitu zviždača koji je uputila Agenciji dostavio Pozitivnoj Crnoj Gori. Dio javnosti zatražio je zbog toga njegovu ostavku, podsjećajući da Zakon o sprečavanju korupcije propisuje da se sa podacima o zviždaču postupa u skladu sa zakonom koji ure-đuje tajnost podataka. Radonjić nije smijenjen.

Rezultat prijave Patricije Pobrić: Ivanu Brajoviću ne fali dlaka s glave, Pobrićeva je izgubila posao i nije dobila status zviždača, a gubitkom posla i moguće još nečim platiće Brajovićev podređeni koji je slušao šefa. Pa nek neko opet prijavi korupciju.

Slučaj Ramada nije jedina sporna Radonjićeva odluka. Otkako je startovao sa mandatom, krenuo je tajno, i protiv onih koji korupciju prijavjuju. Po količini odluka koje su za manje od godinu proglašavane skandaloznim zaslužio je ako ne da ga pomenu u Ginisu, ono bar da ga stave na izbornu listu DPS. Platu u Agenciji i penziju, koju takođe prima, odradio je sto posto.

Svi pokušaji da se Radonjićeva pozicija uzdrma, uzaludni su. Da li zbog porodičnih odnosa sa potpredsjednikom Vlade Duškom Markovićem ili je neka druga viša sila u pitanju, tek taman koliko je uzaludno Sretenu prijavljuvati korupciju, toliko je uzalud i tražiti njegovu smjenu.

Čim je došao na mjesto direktora Agencije pokušao je donijeti statut kojim je predvidio da direktor, odnosno on, može ,,uskratiti davanje podataka ako oni predstavljaju tajnu ili ako bi davanje tih podataka i obavještenja štetilo interesu Agencije”. Šta je interes Agencije, naravno, određivao bi on. To podsjeća na nedavni Radonjićev pokušaj da donese interni prvilnik kojim bi zabranio ,,neprofesionalnim” medijima da prisustvuju sjednicama Agencije. Ko je profesionalan, a ko ne, opet, odlučivao bi Radonjić. Nije se obazirao na prozivke civilnog sektora i medija da je cenzura nedozvoljena. Poznaje čovjek sistem, fino je rekao.

Ubrzo potom Radonjić je donio odluku kojom je notare makao sa liste javnih funkcionera. Odluka je, pogađate, nazvana skandaloznom.

,,Zaključak Agencije za borbu protiv korupcije kojim je zauzet stav da notari nisu javni funkcioneri predstavlja još jednu u nizu skandaloznih odluka njenog direktora Sretena Radonjića koji svakim danom sve više dokazuje da je na to mjesto instaliran kako bi aktivno opstruirao svaki smisleni pokušaj borbe protiv korupcije u Crnoj Gori”, saopšteno je iz tada iz MANS-a.

Svejedno, Radonjić je nastavio da jaše, što bi rekli.

Sada korupciju traži u vrtićima i pjesničkim večerima. U dokumentu Agencije, Planu nadzora praćenja sprovođenja zakona o finansiranju partija i izbornih kampanja, Radonjić je najavio da će kontrolisati : Ljekarsku i Inženjersku komoru, predškolsku ustanovu Đina Vrbica, Ratkovićeve večeri poezije… Logično, te su ustanove najsumnjivije. Neko bi pomislio Vlada i partije, ali ne i Sreten. To su te decenije primjene kriminalističkih disciplina. Nije ni čudo da Radonjić tokom trideset godina rada u policiji, nije pronašao korupciju.

Ništa sporno nije našao ni u vezi sa nedavnim tivatskim izborima. ,,Sve prigovore Agencija je odbila , iako su i sami konstatovali da se radi o određenim kršenjima zakona, ali su pokušali naći obrazloženje da aboliraju svaku instituciju koja je prekršila zakon”, konstatovali su tada iz MANS-a.

Direktorica MANS-a optužila je ove sedmice Radonjića da korupciju namjerno traži tamo gdje zna da je neće naći. Radonjić je uzvratio novom prijetnjom Ćalovićevoj.

,,Ćalovićeva kontinuirano radi protiv Agencije, netačno informiše javnost, prije svega preko lista Dan i nekih drugih medija. Ona je u konfliktu interesa jer savjetuje određene političke subjekte. Prve informacije o slučaju Ramada imala je ona kao direktor MANS-a, ali su najprije pokušali da ostvare političke interese”, zaprijetio je Radonjić na sjednici Agencije.

,,Čik ako smijete podnesite prijavu protiv mene u ovom postupku, tako bitnom za Crnu Goru, a nemojte se baviti nezakonitim finansijama”, uzvratila je Ćalovićeva Radonjića. Ona ga je pozvala da je procesuira, odnosno da ,,radi svoj posao, umjesto da je optužuje bez dokaza”.

To je već stara priča. Prvi Radonjićev potez kao direktora Agencije, uz zatvaranje za javnost, bio je obračun sa Ćalovićevom. Na prvoj sjednici Agencije u novembru prošle godine Radonjić je najavio istragu protiv Vanje Ćalović zato što je na sajtu MANS-a bio objavljen tonski zapis sa sjednice na kojoj su se predstavljali kandidati za direktora Agencije, pa i Radonjić.

Da, to je ona sjednica na kojoj Radonjiću nije postavljeno pitanje o njegovim porodičnim vezama sa potpredsjednikom Vlade Duškom Markovićem (Markovićev sin i njegova ćerka su u braku). I ono kada je Radonjić uvjeravajući prisutne da može odraditi posao, kazao da nikada nije čuo za aferu Snimak.

Na pitanje šta bi radio da je kojim ludim slučajem saznao za Snimak, za koji zna cjelokupna crnogorska punoljetna javnost sem njega, kazao je da ne želi da govori ,,šta bi radio, kad bi radio i šta bi bilo kad bi bilo”.

Pa jeste. Ne može se ni pisati o tome šta bi bilo kad bi Radonjića smijenili sa mjesta direktora Agencije za sprečavanej korupcije. Iako je jasno da je to – nužno.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo