Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ RADMILE VOJVODIĆ I JANKA LJUMOVIĆA: Dvorske spojene posude

Objavljeno prije

na

Osnovni sud u Nikšiću je protekle srijede presudom poništio odluku Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) o smjeni Radmile Vojvodić s mjesta rektorke.

Vojvodićeva je smjenjena u oktobru prošle godine, nakon sukoba sa Vladom Duška Markovića oko Više medicinske škole u Beranama. Izvođač proceduralnih radova bio je predsjednik UP UCG Duško Bjelica.

Deset mjeseci nakon smjene, sud je utvrdio da ,,nijesu bile ispunjene procesno-formalne pretpostavke za odlučivanje o razrješenju rektora UCG od strane UO UCG”. Naime, Upravni odbor UCG je donio odluku o smjeni bez izjašnjavanja Senata, što je suprotno proceduri. Utvrđeno je i da je Vojvodićeva odluke u vezi sa Visokom medicinskom školom u Beranama izvršavala u skladu sa obavezama propisanim Statutom UCG. Ona je mesecima zastupala stav da tu školu treba izmestiti iz Berana u Podgoricu, sa čime se Vlada nije saglasila.

,,Tužbom sam zajedno sa advokatom Nikolom Martinovićem štitila integritet institucije koju sam branila od totalitarističko-fašisoidnog postupanja Upravnog odbora i Vlade prema ustavno zaštićenoj kategoriji – autonomiji UCG”, izjavila je nakon odluke suda Vojvodićeva. Zatim je zatražila od Upravnog odbora UCG da podnese ostavku.

Iz Rektorata su odgovorili, kako tvrde, principijelno. Kažu da ne komentarišu odluke državnih organa, ali su uvjereni da je odluka o smjeni Vojvodićeve zakonita i opravdana. Pojasnili su i da je sud odbio tužbeni zahtjev da se Vojvodićeva vrati na mjesto rektora.

U presudi se odbija tužbeni zahtjev Vojvodićeve ,,kojim je traženo da se obaveže tuženi da u roku od osam dana od pravosnažnosti ove presude uspostavi stanje koje je bilo prije donošenja Odluke o razrješenju rektora Univerziteta od 3.10.2017. kao neosnovan”.

Iz Rektorata su naglasili i da će predati žalbu u zakonskom roku.

Pozivanje na zakon bi valjda trebalo da znači da će državni univerzitet početi da poštuje sopstvene procedure i pravila, nakon što je sudski utvrđeno sa je mimo njih, po prvi put u istoriji UCG smijenjen jedan rektor. To izbjegavanje procedura ustalilo se za mandata bivše rektorke. Samo što je došla na to mjesto, Vojvodićeva je, uz pomoć predsjednika UO Bjelice, smjenila dekana Ekonomskog fakulteta Milivoja Radovića. Uslijedila je smjena dekana Arhitektonskog fakulteta Dušana Vuksanovića. On je optužio Upravni odbor da su vodili proces disciplinovanja u maniru centralnog komiteta, te da odluke o razrješenju donose na osnovu Pravilnika kojim je UO dat mandat za uvođenje nezvaničnog vanrednog stanja na fakultetima, u svakoj prilici za koju oni tako procijene.

Krajem 2015. Ustavni sud Crne Gore donosi odluku o prestanku važenja Pravilnika o postupanju za utvrđivanje privremenih mjera za upravljanje i obezbjeđivanje funkcionisanja UCG, donesenog 2012, a na osnovu kojeg je UO godinama smjenjivao nepodobne rukovodioce fakulteta i na njima uvodio prinudne uprave.

Rektorkinoj ,,desnoj ruci” Bjelici, prilikom Vojvodićeve smjene nije bio potreban ni pravilnik, dovoljan je bio pritisak Vlade.

Nakon smjene Vojvodićeva je, radi mira na ,,dvoru”, govorila o ,,medijskom fabrikovanju sukoba između rektora i premijera, odnosno političke partije koju zastupa premijer”. Sada, nakon presude, tražeći smjenu UO UCG, kaže: ,,Tako bi najviše upravno tijelo UCG, koji se sramno služio silničkim političkim manipulacijama krašeći i zakon i akademaske etičke norme i čineći grubu povredu autonomije naše institucije, bilo sankcionisano”.

Da neko ne posumnja da je u pitanju politika, trudio se da pojasni i premijer Marković koji je prije Vojvodićeve smjene bio izričit da u tom slučaju ,,Nema nikakve politizacije”. Pokušao je da objasni i da Demokratska partija socijalista ni na koji način nije involvirana u tadašnji sukob Vlade i UCG, uz dodatak da u samoj partiji nema sukoba.

Premijer, kao i čelnici UCG, su svjesni da Vojvodićeva nije baš uobičajena rektorka. Veze sa Prvom bankom, braćom Đukanović, slikanje sa moćnim biznismenima tokom dočeka Nove godine, samo su neke od stavki u bogatoj pozorišno-akademsko-poslovnoj biografiji bivše rektorke. Da pomenemo i supruga, ambasadora Crne Gore u Srbiji Branislava Mićunovića, koji je nedavno bio gost na proslavi srpskog tabloida Informer, proslavljenog po pljuvačkim kampanjama protiv kritičara vlasti u Crnoj Gori i Srbiji i širenju nacionalne i vjerske mržnje. Pa otuda ne čudi što je smjena Vojvodićeve okarakterisana kao prvo otvoreno razmimoilaženje između Markovića i šefa partije Mila Đukanovića.

O tome je nedavno govoreno i u Skupštini, tokom rasprave o Predlogu zakonu o predsjedniku CG, kojim će se Đukanoviću omogućiti znatno šira ovlašćenja. Poslanik DF-a i čelnik Pokreta za promjene Nebojša Medojević istakao je da je sukob između Đukanovića i Markovića počeo kada je smijenjena rektorka UCG: ,,Đukanović sad formira paralelnu vladu. To je suština novog zakona. Novi ministar spoljnih poslova u toj paralelnoj vladi biće Milan Roćen, ministar kulture Radmila Vojović”, kazao je Medojević uz tvrdnju da je problem premijera Markovića što nema većinu u DPS-u.

Iz vladajuće stranke su odmah negirali da postoje ikakvi sukobi i struje unutar njihove partije.

Kako god bilo, državni univerzitet je dobar ogledni primjer akademskih i demokratskih kapaciteta različitih frakcija unutar ,,monolitne” partije.

Blokada za Ljumovića

Senat Univerziteta Crne Gore, početkom ovog mjeseca, nije izabrao Janka Ljumovića u zvanje redovnog profesora za oblast pozorišna produkcija na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, uprkos tome što je Naučni odbor dao pozitivno mišljenje za njegovu kandidaturu.

Ljumović, bivši direktor Crnogorskog narodnog pozorišta i ministar kulture, je prošle godine stao uz tadašnju rektorku Vojvodić kada je Vlada inicirala njenu smjenu. On je tada u znak protesta podnio ostavku na mjesto ministra kulture.

Vojvodić, koja je jedan od recenzenata u referatu za Ljumovićev izbor u zvanje redovnog profesora, nakon neizbora je izjavila da je ovaj potez nastavak odmazde i još jedna ,,u nizu čistki na UCG”.

Smjene najvližih saradnika Vojvodićeve – Živka Andrijaševića i Predraga Stanišića, prorektora i članova UO, ranije su obavljene.

Sadašnji neizbor Ljumovića navodno je uslijedio zbog dileme, koja je mučila senatore – da li je produkcija umjetnička ili naučna disciplina.

Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti pozvalo je rektora Univerziteta Cme Gore Gorana Nikolića da pokrene postupak razrešenja Nenada Šoskića iz Naučnog odbora. Šoškić, je kako tvrde, ,,doveo u zabludu članove i članice Senata, otvarajući dilemu o kategorizaciji predmeta u oblasti produkcije”.

Ljumović je u otvorenom pismu zaprijetio senatoru Nenadu Šoškiću da njegovo ponašanje ima ,,elemente etičke i krivične odgovornosti”.

Iz Centra za građansko obazovanje su ocjenili da je ova odluka Senata UCG osvetnička, te da se nastavlja sa pogubnom praksom da se podobni olako promovišu u akademska zvanja. Onima koji trenutno to nijesu slijedi blokada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo