Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ RAŠA ČIVOVIĆA, RADNIKA RUDNIKA BOKSITA: Kazna za zviždača

Objavljeno prije

na

Rašo Čivović, invalid treće kategorije, otac četvoro djece, jedini je od 960 radnika Rudnika boksita koji je ostao bez otpremnine. On već pet godina uporno obilazi sudove i institucije ne bi li konačno izdejstvovao svoje pravo.

Čivović se kao i ostali radnici Boksita 2010. prijavio za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine, koja je iznosila oko 30.000 eura.

Međutim, te 2010. tokom štrajka radnika, Čivović je na jednom od protesta iznio podatke o krađi nafte iz magacija za koji je on bio zadužen. Javno je za to optužio pojedine članove menadžmenta.

,,Pitao sam poslodavca koja je količina nafte dovoljna da se skine menadžment. Rekao je pet litara, a ja sam mu pokazao dokaze za pet tona”, kazao je Čivović ruskim poslodavcima kada su ga pozvali na razgovor nakon protesta. Boksitima i Kombinatom aluminijuma tada je gazdovala CEAC, kompanija Olega Deripaske.

Umjesto da ga nagrade jer je progovorio o krađi i korupciji, Ćivović je disciplinski kažnjen zbog ,,neovlašćenog davanja informacija drugim licima ili sredstvima javnog informisanja u vezi tehnoloških procesa u preduzeću”, pa mu je zbog toga što je ,,nanio štetu preduzeću” smanjena plata. Samo zbog loše materijalne situacije i činjenice da od plate izdržava šest osoba prošao je sa smanjenjem plate, iako je bilo predloga da mu se da otkaz.

Upravnik sektora Transporta Milenko Vukmir, za koga je tvrdio da je novcem od ukradene nafte pravio kuću na primorju, tužio je Čivovića za duševne bolove. To što je na nivou Rudnika boksita utvrđeno da Vukmir nije poštovao proceduru prilikom izdavanja goriva i evidencije njegove potrošnje, pa je zbog toga i raspoređen na drugo radno mjesto, Čivoviću na sudu nije pomoglo. Čivović je jedan od rijetkih radnik koji je pravosnažno osuđen za klevetu.

Čim je progovorio o krađi uslijedile su sankcije. Brava na magacinu koji je dužio promijenjena je, a onda mu je obezbjeđenje zabranilo ulazak u firmu.

,,Kada nijesam mogao izdržati pritisak prijavljujem se za socijalni program, ali tek tada počinju problemi sa mobingom i osvetom što sam prijavio nadležne za korupciju”, kaže Čivović za Monitor.

Kako mu je onemogućen pristup preduzeću, on se žali inspekcijama. Iako su mu i u inspekciji znali kazati: Rašo previše pričaš, nakon upornog obraćanja u januaru 2011. raspoređuju ga na mjesto referenta za dokumentaciju. To što je ranije kažnjen zbog navodnog ,,iznošenja dokumentacije” nije bio problem.

,,Izoluju me u posebnu prostoriju, tako da nijesam za šest mjeseci

moga rada na tom mjestu imao s kim progovoriti, niti sam dobijao ikakav posao, što je i psihički uticalo na mene”, kaže Čivović.

Od tada je, kaže, ni na nebu ni na zemlji: ,,Ni dan danas ne znam svoj status u Boksitima, vodim se da radim, ali ne smijem tražiti nikakva prava, jer mi odmah prijete disciplinskom”.

No najveći problem je što ne može ostvariti pravo na otpremninu koju su svi ostali dobili. Za dobijanje otpremnine ostalim radnicima bio je potreban samo potpis izvršnog direktora. Za Čivovića su predviđena druga pravila i čak osam potpisa.

Na Sporazumu iz oktobra 2011, kojim se previđa da Čivoviću za sporazumni prestanak radnog odnosa poslodavac isplati 18.0000, a Samostalni sindikat Rudnika boksita 11.900 eura, bilo je neophodan i potpis Odbora direktora Rudnika boksita.

Čivović se javno pitao gdje treba da ide da dobije pet potpisa članova Odbora direktora, koji su činili uglavnom Rusi iz kompanija Olega Deripaske koja je tada gazdovala Boksitima, u Moskvu. Protestovao je ispred ruske ambasade, KAP-a, Vlade, tražio savjet od svih zvaničnika. Džabe.

Pored direktorskih, bio mu je potreban i potpis tadašnjeg izvršnog direktora Iljdara Ginijatulina, koji je dobio, kao i potpisi predsjednika dva sindikata u Boksitima. Predsjednik Samostalnog sindikata Borislav Bojanović je potpisao Čivovićev Sporazum, ali predsjednik drugog sindikata Ratko Radulović nije.

,,U oktobru 2011. tadašnji izvršni direktor Ginjijatulin shvativši da je napravljena namjerna greška sačinjava Sporazum o ispalati Čivoviću pripadajućeg socijalnog programa”, navodi se u dokumentu koji je Samostalni sindikat Boksita sredinom prošle godine dostavio skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Oni u njemu navode da je mogući razlog nepotpisivanja Sporazuma od strane Radulovića ,,osveta dijela menadžmenta koji je Čivović prozivao za nečasne radnje”.

I pored ovako jasnih tvrdnji, Čivović još ne dobija jasne odgovore od Odbora, ombudsmana, predsjednika Vlade, ministara… svih relevantnih institucija kojima se obraćao proteklih godina.

,,Ispratio sam do sada, od kad se tužim i obilazim sve institucije, tri ministra rada i socijalnog staranja. Bošković je nešto obećavao, Numanović nije htio ni da me primi, nova ministarka Kovačević uzela je broj telefona rekla da će me primiti”, priča Čivović.

Protestovao je sa svojom djecom ispred Skupštine i Vlade, molbu sa opisom svog slučaja uručio je svim poslanicima i poslaničkim klubova, ali bez efekta. Uredno su mu odgovarali jedino iz Delegacije EU i kazali mu da prate njegov slučaj.

Prije par mjeseci Viši sud je potvrdio djelimično usvojenu prvostepenu presudu Čivoviću koji je tužio Samostalni sindikat Boksita, koji predvodi Borislav Bojanović. Naloženo je da mu ta organizacija isplati 14,9 hiljada eura na ime nerealizovanog socijalnog programa iz 2010. godine koji je važio i za sve ostale radnike.

Kako Sindikat sada nema para, Čivović očekuje da će mu novac biti isplaćen kada se proda sindikalno zemljište u Nikšiću.

Tužbom u Privrednom sudu u Podgorici, Čivović od poslodavca potražuje 18.000 eura.

Iako se bori za otpremninu, tuži za mobing i diskriminaciju, Čivović nije odustao ni od toga da potvrdi svoje navode o korupciji. ,,Kažnjen sam pravosnažno za klevetu iako sam ukazivao na korupciju. To je jedinstven slučaj. Ustavni sud je odbio moju žalbu, ali nije važno ići ću dalje do Strazbura”.

Kada se jednom silna sudanija završi, Čivović se nada da će sa porodicom potražiti sreću u inostranstvu.

Tužio i Deripasku

Pored borbe za svoju otpremninu, Čivović pred Privrednim sudom pokušava da ospori i direktorska potraživanja prijavljena u stečajnom postupku. Osporava više hiljada eura koje potražuju bivši finansijski direktor Boksita Alekseja Agejeva, izvršni direktor Igor Kisenkov, drugi izvršni direktor Milorad Đurović… Čivović osporava i milione eura potraživanja koje su prijavile Deripaskine firme CEAC i Shasta. ,,Tužio sam i dvije Deripaskine firme, za mobing i diskriminaciju, prije pola godine. Nijesam naveo koji iznos tražim. Samo odštetu za dugogodišnje šikaniranje. Ako oni traže stotine miliona od Crne Gore, ja se neću smiriti dok Deripaski ne ‘ošišam’ bar gornji sprat jahte”, kroz osmijeh priča Čivović. Prije par mjeseci on je pismeno tražio od predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da mu bude svjedok u parnici pred Privrednim sudom protiv Deripaskinih kompanija. Krivokapić je, kaže Čivović, više puta isticao da ima svu dokumentaciju o bivšim vlasnicima KAP-a i Boksita. Tužbom osporava potraživanje firmi Shasta Universal i CEAC, koje od nikšićkih Boksita potražuju oko 22 miliona eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo