Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ PREDRAGA BOŠKOVIĆA: Ministar za sve

Objavljeno prije

7 godina

na

predrag-boskovic

Ministar odbrane Predrag Bošković ima, pored ministrice javne uprave Suzane Pribilović, najlošiji učinak među ministrima u ostvarivanju obaveza u drugom kvartalu ove godine. Bošković je uspio da u tom periodu uradi – nula zadatog posla. U Izvještaju o realizaciji programa rada Vlade piše da je procenat izvršenja aktivnosti Ministarstva odbrane u drugom kvartalu ove godine iznosio – nula procenata. Bošković je u istom periodu medijima dao tone ružičastih izjava o sjajnom stanju u resoru koji vidi. Kao niko se napričao i o bezbjednosti, ratu, istoriji, spomenicima i naravno Alijansi. Istina, kad se pažljivije izanalizira, govorio je uglavnom u futuru.

,,Na državnom nivou nastavićemo ažuriranje strateških bezbjednosnih i odbrambenih dokumenata, koji će izražavati novu realnost – članstvo Crne Gore u NATO i biti osnova za planiranje i razvoj sistema bezbjednosti i odbrane. Prvi korak predstavljaće izmjene Strategije nacionalne bezbjednosti i Strategije odbrane Crne Gore. Radićemo kontinuirano na usavršavanju našeg kadra u saradnji sa saveznicima, u cilju kontinuiranog usvajanja neophodnih vještina i znanja definisanih NATO standardima za postizanje najvišeg nivoa interoperabilnosti, odnosno sposobnosti da odgovorimo aktuelnim bezbjednosnim izazovima, rizicima i prijetnjama na nacionalnom nivou i u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti”, informisao je Bošković nedavno princa Nikolu Petrovića o tome šta sve planira da uradi kao ministar odbrane. Samo da uhvati zalet, da se makne s nule, posle je lako.

Nego, važno da je o svojim aktivnostima ministar Bošković u kraljevini Crnoj Gori informisao princa. Za razliku, predsjedniku države Filipu Vujanoviću pismeno je poručio da ne mora da brine zbog apela iz Sindikata vojske da ih Bošković teroriše, da je otpustio trideset vojnika, da će novim izmjenama zakona dati sebi ogromne ingrencije i postati vrhovni komandant VCG, odnosno da će oduzeti posao Vujanoviću. Predsjedniku države je laknulo kad je čuo da se ministar kune da je sve u redu, i saopštio da sad eto nema nikakve potrebe da saziva sjednicu Savjeta za bezbjednost, što je od njega tražio Nenad Čobeljić, predsjednik Sindikata. A ko ne bi vjerovao na riječ čovjeku koji je kao ministar rada govorio da je ,,više puta razgovarao sa radnicima Željezare i da su, iskazivali zadovoljstvo trenutnim vlasnikom Željezare, kompanijom Toščelik”. Bošković je to kazao da kontrolonom saslušanju u parlamentu povodom učestalih povreda radnika u Željezari, u kojoj je samo u dvije i po godine povrijeđeno 40, a dva radnika izgubila život na radu. Istovremeno radnici su se gotovo svakodnevno u medijima žalili na loše uslove. Bošković je tada kazao i da je ,,Crna Gora prepoznata kao država koja u regionu najbolje štiti prava radnika i ima najbolje radno zakonodavstvo”. U istom periodu je, komentarišući nalaz Državne revizorske institucije (DRI) – da se više od pola novca koji roditelji plate za ishranu djeteta potroši na plate zaposlenih i održavanje vrtića – rekao da nijedan euro državnog, ili novca roditelja, u predškolskim ustanovama nije zloupotrijebljen. Zna Filip.

Načelnik hiruškog odjeljenja u cetinjskoj bolnici „Danilo I” Predrag Milošević tokom jedne od predizbornih posjeta depeesovaca Cetinju, kazao je da je ,,posao kojom se bavi predsjednički kandidat DPS-a Filip Vujanović mnogo teži posao od hirurgije”. Ima eto ko i da ga zamijeni. Bošković je sve resore prošao, mogao bi i u hirurge. Bio je ministar rada i socijalnog staranja, ministar ekonomije, prosvjete, vodio sport.

Bošković je inače, komentarišući svoj učinak od nula posto tokom proteklih mjeseci, kazao da će tek sad da se zalaufa, nakon izmjena zakona. Odnosno, kako su saopštili iz tog ministarstva, ,,obaveze nijesu ispunili jer je za određena rješenja bilo potrebno stvoriti pravni osnov kroz Zakon o vojsci”. Skupština je Zakon o vojsci usvojila prije odlaska na ljetnje ferije. Sad kad su stvoreni uslovi da Bošković radi, predsjednik Sindikata vojske tvrdi da građani treba da se plaše. Od novih ovlašćenja ministra. Ne daj Bože da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić znao za Boškovićeva ovlašćenja kad je ovaj vješto saopštio ,,da bi vojska Crne Gore ratovala protiv Srba na Kosovu ako bi to NATO tražio.” Sreća pa u svojoj dugogodišnjoj karijeri profesionalnog ministra Bošković nije vodio ministarstvo vanjskih poslova. Istina, bio je zamjenik u mnistarstvu vanjskih poslova SCG. Doduše, čovjek se u politici na Balkanu diplomatskom govoru uči dok je živ. Ko bi rekao devedesetih i da će Vučić pričati ove lijepe priče o demokratiji i toleranciji.

Bošković je naknadno saopštio da je ta izjava istrgnuta iz konteksta. ,,Mislim da je crnogorski zvaničnik Predrag Bošković pozvao Vulina da mu kaže da je ta izjava izvučena iz konteksta ili tako nešto. Svakako, to što se Srbima dogodilo devedesetih neće se ponoviti i to sam rekao i u Jasenovcu i svuda. To sada govorim i kao vrhovni komadant. Nikoga da napadamo nećemo, ali nećemo dozvoliti ni protjerivanje i ubijanje našeg naroda”, poručio je Vučić.

Kao ministar odbrane izdvojio se po još jednoj izjavi: ,,Naš interes je da se pridružimo tom krugu, neki bi rekli, najrazvijenijih država. Uvijek smo bili na pravoj strani istorije”, istakao je Bošković na konferenciji Može li Crna Gora dostići stabilnost i rast, u organizaciji magazina Ekonomist u Podgorici. Izgleda je smetnuo s uma Dubrovnik.

No, samo da sad ne traži da mu kupe tenk. Dok je bio predsjednik Odbor direktora Rudnika uglja, Boškoviću je ta komanija, u vrijeme kad je bila u višmilionskim gubicima, kupila džipa od 50 hljada eura. Znaju se prioriteti. A zna ih i ministar. Dok je bio čelnik Rudnika, član Glavnog odbora DPS-a, vodio Rukometni savez Crne Gore i predsjednik ŽRK Budućnost, Bošković je u Baru izgubio novčanik, u kojem je bilo 7.500 eura i zlatna bankovna kartica.

Zlatni dani. Kao ministar odbrane ne stoji loše, al od onog što je prijavio teško da u novčaniku sada može imati četvoromjesečnu platu. Osim mjesečne plate od 1.700 eura, Bošković prima i 5.000 eura od Evropske rukometne organizacije godišne. I gotovina mu se sa 75 hiljada eura istopila na 48.000. Tu je i 650 eura mjesečna rata za kredit.

Nije ni čudo što ne može da se skoncentriše na zadatke u Ministarstvu. Plus što non-stop briži oće li nas Rusi opet napasti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo