Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ PLANERA MIODRAGA RALEVIĆA: Of-šor profesor

Objavljeno prije

na

Profesor beogradskog Arhitektonskog fakulteta, arhitekta Miodrag Ralević jedinstvena je pojava u oblasti planiranja i uređenja prostora u Crnoj Gori, čovjek čije je (ne)djelo ostavilo neizbrisiv trag na najatraktivnijoj rivijeri Crnogorskog primorja, na priobalnom dijelu Opštine Budva.

Tokom minulog investicionog buma koji je zadesio područje budvanske rivijere i naglog skoka cijena nekretnina, lokalna uprava je požurila da urbanizuje svaki pedalj svog atara, od vrijednog obalnog pojasa do poslјednjeg sela, šume i vrleti. Vrijedni odbornici usvojili su od 2007. do danas oko 70 planskih dokumenata, sa isto toliko njihovih izmjena i dopuna, kako bi udovoljili širokom spektru želja vlasnika zemljišta za gradnjom objekata.

Posao izrade tri najvrednija planska dokumenta, detaljnih urbanističkih planova za uže gradsko jezgro Budve, Bečića i Petrovca dobio je Arhitektonski fakultet, odnosno Miodrag Ralević kao šef tima od 40-ak saradnika. Oni su oblikovali ova tri turistička mjesta i ekstremnim urbanističkim rješenjima odredili budući život njihovih stanovnika.

Planer Ralević je za kratko vrijeme postao sinonim za koruptivno planiranje, za izradu planova čiji je jedini cilj zadovoljavanje potreba građevinskog lobija, ucrtavanje objekata tajkunima, političarima, kontroverznim biznismenima ali i običnim građanima, bez ikakvih kriterijuma i poštovanja normi prostornog planiranja. Geslo kojim se beogradski profesor rukovodio prilikom urbanizacije jedne od najljepših rivijera, na potezu od Budve do Buljarice, bilo je ispunjavanje političke volje vlasti na lokalnom i državnom nivou uz zadovoljenje ličnih interesa.

Urbanistički planovi Budva-centar, Bečići i Petrovac predstavljaju dokumente vidljive korupcije i organizovanog urbanističkog kriminala izvršenog na štetu javnog interesa. Ova turistička mjesta trajno su devastirana što su i nedavne poplave u Petrovcu ubjedljivo pokazale. Nepoštovanje prirodnih karakteristika prostora u procesu izrade plana bilo je pogubno za Petrovac. Soliteri i stambene grdosije uzdižu se uz petrovačku plažu, građevine su poklopile sve potoke i kanale kojima voda teče ka moru. Prepoznatljivi pejzaž Petrovca zauvijek je izgubljen. Istovjetna je situacija u Budvi.

Paralelno sa izradom planova Ralević je razvijao i sopstveni biznis. Radio je istovremeno idejne i glavne projekte za objekte koje je ucrtavao. Našao se u svojevrsnom konfliktu interesa širokih razmjera u kome je, po nekim procjenama, zaradio milione eura. Budva je za Ralevića postala neiscrpna fabrika novca.

Posao koji je profesor realizovao u Budvi, u uređenoj zemlji bio bi predmet pažnje državnih organa nadležnih za suzbijanje korupcije. Bio je u prilici da se dogovara sa vlasnicima zemljišta o veličini i broju objekata koje će na njihovim parcelama ucrtavati.

I da postavlja uslove i ucjenjuje projektovanjem.

Za potrebe crnogorskog biznisa osnovao je u Podgorici biro DEA HOME Doo, sa većinskim udjelom od 60 odsto dok 40 odsto vlasništva pripada njegovoj koleginici Dejani Šavija. Biro DEA HOM izradio je brojne projekte u Budvi, među kojima i stambeni kompleks sa pet zgrada i oko 20.000 kvadrata u centru Budve, kompanije ICL Inženjering iz Podgorice. Zatim kompleks na mjestu Zeta filma od 23.000 kvadrata. Samo na ove dvije lokacije profesor je zaradio preko pola miliona eura, kada se ima u vidu da kvadrat projektovanja ugovara za 12 eura.

Ralević dvostruko potpisuje i skandalozni toranj na magistralnom putu za Kotor, koji svojim izgledom sablažnjava sve one koji tim putem prolaze. Ugurao je osmospratnicu na parceli od šezdesetak kvadrata između dvije javne saobraćajnice i potom za nju izradio idejni i glavni projekat.

Toranj-zgrada postala je znak prepoznavanja budvanske urbanističke tragedije. Ona je jedinstveni profesionalni pečat morala jednog univerzitetskog profesora i njegovog poimanja etičkog kodeksa planera i arhitekata.

Profesor je otišao korak dalje, osnovao je firmu u američkoj of-šor državi Delaver, pod nazivom DEA CODE LLC, preko koje ugovara unosne budvanske poslove izbjegavajući plaćanje poreza u Crnoj Gori.

Osmislio je fantastičnu formulu finansijskog uspjeha. Ucrtava solitere po dogovoru, za njih pravi idejne i glavne projekte koje naplaćuje preko of šor računa. Što više zgrada, spratova i kvadrata, to više eura. Čovjek svjesno degradira dragocjeni prostor u najpoznatijoj turističkoj opštini bez ikakve odgovornosti i za to uzima ogroman novac.

Profesor Ralević postao je i član crnogorske Inženjerske komore od koje je dobio licencu za rad u Crnoj Gori.

U novoj sredini nastoji da nametne neka drugačija pravila planiranja prostora i urbanizma.

Otkrio je dobitnu kombinaciju po kojoj spratnost objekata ne treba da bude precizno određena planom. Patentirao je novi pojam – peporučena spratnost. Investitor sam odlučuje koliko će spratova podići, 5, 10 ili 25, svejedno. „Može više ali i manje od onih propisanih urbanističkim uslovima”, često naglašava Ralević. Njegove teorije, poput papagaja, prenosili su resorni crnogorski ministri.

Uveo je novi urbanistički parametar, prosječnu gustinu stanovanja, tako što u nekom primorskom naselju sa srednjom gustinom stanovanja povlašćenima ucrtava solitere, drugima daje 3-4 sprata, da bi na nivou naselja prosjek bio SS, srednja gustina naseljenosti.

Ralević i saradnici usavršili su posao ucrtavanja spratova i povećanja gabarita objekata nakon izlaganja planova na javni uvid. Zainteresovani bi na javnom izlaganju plana vidjeli jednu situaciju, dok bi verzija usvojenog plana bila posve drugačija. Na taj su način građani grubo varani bez mogućnosti da reaguju.

On promoviše takozvani otvoreni detaljni urbanistički plan na kome se može intervenisati adhok, po potrebi i u svakoj prilici. Mijenja namjene objekata iz važećeg plana prema željama investitora koji na svojoj parceli istovremeno mogu graditi hotel, poslovni objekat, školu ili bolnicu, ili stambenu zgradu. Šta zatreba.

Zbog mahinacija oko promjene namjene objekta na lokaciji u Bečićima, iz hotelske u stambenu, za koji je radio idejni i glavni projekat, republička urbanistička inspekcija podnijela je početkom ove godine predlog Inženjerskoj komori da Raleviću oduzme licencu za rad. Komora je osnovala komisiju koja će ispitati navode iz prijave urbanističke inspekcije.

Mnogi građani Budve podnosili su Osnovnom tužilaštvu u Kotoru krivične prijave protiv Ralevića kao odgovornog planera. Sve su odbijene i pored dostavljanja čvrste argumentacije o zloupotrebama. Stotine građana Budve, Rafailovića i Petrovca potpisali su peticije za poništenje Ralevićevih DUP-ova, ali uzalud. Lokalna uprava ostala je gluva i nijema za njihove zahtjeve.

Poslovi Miodraga Ralevića u Budvi napreduju. Dobio je posao izrade određenog broja državnih studija lokacije za zone morske obale u kojoj je interesovanje pojedinih kontroverznih biznismena povećano. Angažovan je i na poslu izrade izmjena i dopuna Prostornog plana Opštine, da udjene gradnju u zoni Miločera, Svetog Stefana, te da poveća kapacitete na brdu Spas iznad Budve. Ko će bolje od profesora Ralevića odgovoriti izazovu i udovoljiti svakom prohtjevu vlasti i investitora?

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo