Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ OBRADA STANIŠIĆA, PREDSJEDNIKA SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU: Izmišljam, dakle postojim

Objavljeno prije

na

Univerzalnom depeesovom kadru Obradu Stanišiću uvažavanje činjenica nije baš jača strana. Pored ustaljenih bajkovitih hvalospjeva svom vođi Đukanoviću i prilikama u Crnoj Gori, na što je javnost odavno oguglala, Stanišić umije, kad pratijski interes nalaže, da vidi i čuje i ono što lako demantuju živi svjedoci.

Prije nekoliko dana kao predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu tvrdio je da je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) u prošloj godini radila u skladu sa Zakonom o ANB-u i odgovorila na sve bezbjednosne izazove u prošloj godini. To, kako je rekao, svjedoči Izvještaj generalnog inspektora ANB-a koji je iz opozicionih redova došao na tu funkciju kada je formirana tzv. Vlada izbornog povjerenja.

,,Generalni zaključak da je ANB u 2016. godini radila ili nije radila u skladu sa zakonom nikad nijesam saopštio ni usmeno ni u pisanoj formi”, kazao je za Monitor Gojko Pejović, koji je u ime opozicije bio taj generalni inspektor na kojeg se pozvao Stanišić.

Funkciju generalnog inspektora ANB-a sa ograničenim ovlašćenjem Pejović je obavljao svega četiri mjeseca – od 30. juna 2016. do 29. oktobra 2016. godine, kada je razriješen dužnosti.

,,Formalno-pravno poštovanje pojedinih pravilnika i procedura u radu bilo kojeg organa ili pojedinca, pa i ANB-a, samo po sebi nije dovoljno da bi se izveo objektivan zaključak da je nečiji rad opravdan i zakonit. Zaključci Odbora, posebno ovaj koji govori o zakonitosti u radu, neodoljivo su me podsjetili na nekadašnje zaključke Savjeta za zaštitu ustavog poretka Republike Crne Gore nakon kontrole SDB-a. Samo od tada je prošlo 30 godina i tada se nijesmo budili svako jutro sa eksplozijom ispod nekog vozila kao sada”, kaže Pejović.

On podsjeća da je Zakon o ANB donesen 2005. godine, ali bez potrebnih podzakonskih akata i pravilnika koji definišu način rada i preciziraju ovlašćenja generalnog inspektora ANB-a.

,,Time je generalni inspektor onemogućen da radi zakonito, profesionalno i efikasno. Zato je logično pitanje o kakvoj se onda kontroli radi. Nemam namjeru da se posebno bavim razlozima koji su motivisali Obrada Stanišića da mene pomene komentarišući Izvještaj direktora ANB za 2016. godinu, a da ne pomene aktuelnog generalnog inspektora čiji je izvještaj i sastavni dio izvještaja usvajanog na Odboru, što dovoljno govori koliko ozbiljno doživljava tu funkciju. I laiku se nameće utisak da je Stanišić svjestan nepovjerenja koje građani opravdano imaju u rad organa bezbjednosti. Zato je pokušao jeftinom političkom manipulacijom da bar da neku težinu zaključcima Odbora”, kaže Pejović.

U Staniševićevom slučaju ona slavna filozofska maksima glasi: Izmišljam, dakle postojim.

Možda Stanišiću i ne treba zamjeriti što je izjavio to što je izjavio, jer je od sredine devedesetih, kada je kao nastavnik srpskohrvatskog jezika u Loparama (BiH) stigao u Mojkovac, izmijenjao brojna partijska zaduženja pa prosto još nije stigao da savlada i lekcije o odbrani i bezbjednosti.

Povratkom u rodni Mojkovac jedno vrijeme radio je kao prosvjetni inspektor a nakon AB revolucije pliva u političkim vodama. Prvo kao predsjednik Skupštine opštine kada je naslijedio Duška Markovića. Dvije godine kasnije za Markovićem je stigao u Podgoricu. Poslije decenije provedene u ministarstvima inostranih poslova i za zaštitu životne sredine i uređenja prostora, karijeru nastavlja u DPS-u, u kojem je odmah zapažen kao bespogovorno lojalan lideru. Kako tada tako i danas.

Kao poslanik zapamćen je po oponašanju Mila Đukanovića. Pogotovo kad je trebalo napasti kolege iz opozicije.

A i fizički na njih nasrnuti. Kao što je to učinio krajem 2014. godine u skupštinskoj sali. Tada je poslanika Socijalističke narodne partije Velizara Kaluđerovića, tokom rasprave o slanju crnogorskih vojnika u misiju u Avganistanu, uličarski vrijeđao. Kada mu je Kaluđerović rekao da prestane da dobacuje, Stanišić mu je uzvratio: ,,Ustani, splačino jedna”. Fizički obračun između njih spriječili su ostali poslanici.

A imao je od koga da nauči kako se vrijeđaju opozicioni poslanici. Njegov šef je nešto ranije nazvao poslanika Dritana Abazovića – bitangom! Uz to, Stanišić je shvatio da se satanizovanjem opozicije napreduje u stranci, pa se tom gimnastikom bavi kad mu se god ukaže prilika.

U ljeto 2013. godine optužio je poslanika Demokratskog fronta Koču Pavlovića da je kao predsjednik Anketnog odbora za rasvjetljavanje afere Snimak zloupotrijebio položaj i pečat tog odbora.

,,Mada je i prvi put zloupotrijebio svoj položaj kada je, bez znanja ostalih članova Anketnog odbora, poslao zahtjev za dostavljanje informacija na preko 500 adresa, Pavlović drsko nastavlja da radi upravo ono za što uporno pokušava da optuži DPS – bez bilo čije saglasnosti koristi ime i pečat Anketnog odbora, tražeći informacije na koje, prema zakonu, nema pravo”, izdeklamovao je Stanišić.

Pavlović je na to odgovorio da je Stanišić, njegov kolega iz Anketnog odbora, opet neozbiljan i neinformisan: ,,Da je elementarno ozbiljan, poslanik Stanišić bi u Arhivi Skupštine pogledao i vidio da sam dostavio 105 zahtjeva za dostavljanje informacija, a ne 500 kako on tvrdi”.

Stanišić je tada tvrdio da je afera Snimak konstruisana bez osnova. Legendarna je i njegova izjava povodom te afere ,,Partija kojoj pripadam nikad nije donijela odluke koje se kose sa zakonima”.

I kad smo kod afere Snimak najnovija vijest glasi: pravosnažno osuđeni u aferi Snimak Joka Đačić i Sead Vesnić i dalje su na rukovodećim pozicijama u opštini Pljevlja! Svoje i Stanišićeve partijske drugove iz DPS-a štiti gradonačelnik Mirko Đačić, koji je nedavno nepravosnažno osuđen zbog toga što je prijetio ubistvom svom partijskom drugu Žarku Vukoviću.

Kada je krajem februara ove godine Dritan Abazović kazao da je Milo Đukanović, iako više nije premijer, osoba od koje u Crnoj Gori i dalje sve zavisi, koja sve pokreće ili sve zaustavlja, Stanišić je reagovao biranim riječima. ,,To su potpune nebuloze. Ti, koji hoće da zarobe Crnu Goru i da zarobe sve institucije u državi Crnoj Gori, imputiraju to DPS-u i predsjedniku Đukanoviću. To mogu samo oni kojima niti je stalo do demokratije niti do države Crne Gore. I koji ne priznaju ni Vladu ni Skupštinu, ni tužilaštvo, ni sudove. Na bilo koju instituciju sistema Demokratska partija socijalista nema uticaja, niti ima namjeru”.

Obratite pažnju na njegovu tvrdnju iz posljednje rečenice. Uzgred, Stanišić se, kažu upućeni, više boji Đukanovića nego što su se svojevremeno u njegovom zavičaju plašili pomračenja Sunca.

Stanišić je pokazao da nema respekta ni prema damama kada po svaku cijenu treba braniti partijske drugove. Prije dvije godine, za vrijeme rasprave na Odboru za antikorupciju o tajnom računu Svetozara Marovića u švajcarskoj filijali HSBC, žestoko se obrušio na Vanju Ćalović, direktoricu MANS-a.

Kao zamjenik predsjednika Odbora Stanišić je Vanju Ćalović, koja je prisustvovala sjednici, optužio da manipuliše netačnim podacima i da njena NVO pokušava da to skupštinsko tijelo pretvori u svoju ekspozituru. Začinio je tvrdnjom da se u dopisu te organizacije, u dijelu koji se odnosi na slučaj Marović, radi o insinuacijama i podmetanju.

Šta li Stanišić danas misli o Maroviću?

Krajem januara ove godine, Stanišić se kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu hvalio da je ,,bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna” i da je ,,država Crna Gora odlučna i dovoljno jaka da se suprotstavi kriminalcima i privede ih pravdi”.

Možda stvarno opozicija izmišlja učestala ubistva, eksplozije, organizovani kriminal, korupciju…

Za svoj trud, prema podacima iz njegovog imovinskog kartona, Stanišić mjesečno prima 2.000 eura. Ima stan, vikendicu, livadu, pašnjak… Mnogi mu sa društvenih mreža preporučuju da pričuva livade i pašnjake. Zlu ne trebalo.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo