Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ NOVINARA JOVA MARTINOVIĆA: Robija zbog Vibera

Objavljeno prije

na

U Višem sudu 27. oktobra, dok ovaj broj bude u štampi, treba da počne suđenje novinaru Jovu Martinoviću.

Martinović je, zajedno sa još 17 osumnjičenih za međunarodni šverc droge, uhapšen tačno prije godinu dana tokom policijske akcije Mak. On je mjesece proveo u zatvoru a da nije uopšte znao zašto ga otužuju. Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Martinovića i ostalih optuženih tek u aprilu ove godine. A nedavno, pola godine nakon podizanja optužnice, Martinoviću i ostalima je omogućen uvid u spise predmeta.

U optužnici se navodi da je okrivljeni Jovo Martinović umrežio kriminalce i ,,posredovao” u prodaji droge – da je iskorišćavajući svoja znanja iz novinarske profesije, instalirao Viber preko interneta na telefonu okrivljenog Duška Martinovića, vođe uhapšene kriminalne gupe, kako bi ovaj tajno kontaktirao sa svojim saradnicima i razvijao posao sa drogom.

Novinar otpočetka ističe da je sa Duškom Martinovićem i drugim kriminalcima bio u kontaktu isključivo zbog istraživanja u vezi sa Pink Panterima. Martinović je u više navrata istraživao Pink Pantere – kao producent saradnik na dokumentarcu iz 2013. godine Smash and Grab (Razbij i zgrabi), a godinu kasnije sa medijskom grupom Vice radio je na produkciji dokumentarnog serijala o Pink Panterima i sarađivao je sa Duškom Martinovićem, koji je jedan od glavnih sagovornika u seriji i koji je odležao više godina u zatvoru zbog pljačke dragulja na Azurnoj obali. Tokom 2015. godine sa Martinovićem je pregovarao o planiranom holivudskom filmu o njegovom životu.

Za austrijski medij Der Standard Martinović je nedavno saopštio da je Viber instalirao zbog intervjua koji je britanski Skaj Atlantik vodio sa Duškom Martinovićem, jer je time konverzacija prosto bila jeftinija.

Četrdesetdvogodišnji Martinović je u posljednjih 15 godina istraživao slučajeve organizovanog kriminala – švercera oružja i kradljivaca dijamanata, ali i slučajeve ratnih zločina na Balkanu. Neka od njegovih istraživanja pomogla su i Haškom tribunalu za dokumentovanje albanskih i srpskih zločina na Kosovu.

Kako je Martinović poznat po svom radu na istraživačkim pričama za mnoge međunarodne medije kao što su The Economist, Newsday, Global Post, The Financial Times, Die Siiddeutsche Zeitung, BIRN i VICE medijska grupa, mnoga međunarodna novinarska udruženja izrazile su protest i zabrinutost zbog hapšenja Martinovića. Međunarodne organizacije su ponavljale da Martinović demantuje optužbe i kaže da je njegov kontakt sa šefom bande isključivo bio u funkciji njegovog novinarskog posla, bezuspješno od crnogorskih institucija tražeći informacije o ovom slučaju. Dva zahtjeva Martinovićevih advokata da ga do početka procesa puste da se brani sa slobode, uz kauciju, odbijena su.

Martinović smatra da su optužbe protiv njega inskonstruisane a da je sami proces namješten jer je ,,godinama odbijao da ‘podijeli’ svoje znanje o organizovanom kriminalu sa tajnim i bezbjednosnim službama”.

U međuvremenu, nekoliko optuženih u ovom slučaju potpisalo je sporazume o priznanju krivice sa Specijalnim tužilaštvom. Sporazum je potpisan sa Željkom Vujovićem, a status svjedoka saradnika dobili su i Marija Milovanović i Nenik Selmanović. Tužilaštvo se u avgustu nagodilo i sa Maljotom Đuraševićem, koji je priznao da je početkom maja 2015. godine u Crnoj Gori pristupio kriminalnoj grupi koju je organizovao Duško Martinović. Đurašević koji je označen kao jedno od lica koje je imalo ključnu ulogu u švercu više vrsta narkotika, nagodio se sa tužiocem da odleži godinu zatvora i da na ime troškova postupka plati 200 eura.

Vijesti su nedavno pisale da je Specijalna tužiteljka Mira Samardžić ucjenjivala osumnjičenog za šverc droge Duška Martinovića da u sporazumu o priznanju krivice optuži novinara Jova Martinovića da je član te narkogrupe. Tužilaštvu je izjava Duška Martinovića koja bi teretila Jova Martinovića navodno neophodna jer nemaju dovoljno dokaza koje bi pred sudom iznijeli protiv novinara. Iz tužilaštva su ove navode demantovali.

Monitoru je iz više izvora potvrđeno da je i novinaru Martinoviću nuđen sporazum o priznanju krivice, te da je bilo i pritisaka da se on potpiše. Martinović je sporazum odbio.

Mediji su pisali da Martinoviću, ukoliko bude pravosnažno osuđen, prijeti kazna od dvije do četiri godine zatvora. Ranije je Vrhovni sud odbio zahtjev branioca optuženih za međunarodni šverc da se njihovi klijenti brane sa slobode. Vrhovni sud je odbio taj zahtjev uz obrazloženje da optuženi imaju rodbinu i prijatelje van Crne Gore koji im mogu pomoći prilikom bjekstva, a da im prijete kazne do 10 godina zatvora.

Porodica Jova Martinovića i njegov advokat Mitar Mugoša nijesu htjeli prije početka suđenja da komentarišu slučaj za Monitor.

Brojne međunarodne organizacije, povodom ovog slučaja, upozorile su crnogorske zvaničnike da u skladu sa međunarodnim standardima Savjeta Evrope sudovi moraju uzeti u obzir Martinovićev status novinara. Precizirano je da kriminalizacija novinara koji se specijalizuju u osjetljivim pitanjima predstavlja neposrednu opasnost za slobodu štampe.

Uzalud.

Brojni protesti

Crnogorske institucije su ostale nijeme na upozorenje Savjeta Evrope o slučaju Martinović upućeno još u aprilu, kao i na pozive Komiteta za zaštitu novinara (CPJ), Reportera bez granica (RWB) i Međunarodne i Evropske federacije novinara (IFJ i EFJ). U septembru su IFJ i EFJ uputile crnogorskim zvaničnicima pismo, u kojem traže da se Martinoviću omogući fer suđenje i da se brani sa slobode. Pozvali su crnogorske vlasti da razmotre njegov novinarski rad kao moguće objašnjenje za njegove navodne kontakte sa krijumčarima droge, s obzirom da je mnogo uglednih novinara širom svijeta dalo iskaz u njegovu korist. Đukanoviću su potom pisale i Human Rights Watch, CPJ i RWB i izrazili protest zbog, kako su naveli, ,,produženog pritvora protiv novinara Jova Martinovića”. Odgovorio im je savjetnik predsjednika Vlade Srđan Kusovac tvrdnjom da ono za šta je Martinović optužen nema nikakve veze sa novinarstvom, te da će Vlada svoju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije pojačati.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo