Propisi prema kojima povjerilac plaća troškove pokretanja postupka izvršenja, tvrde advokati, mnoge građane slabijeg imovinskog stanja sprječavaju da dobiju ono što im pripada prema pravosnažnim sudskim odlukama. Da bi se, recimo, pokrenuo postupak prodaje imovine dužnika, to jest da bi se povjerilac naplatio, neophodno je prvo procijeniti nekretninu, a zatim i oglasiti prodaju. To košta, tvrdi kolašinski advokat Branislav Grujić, najmanje 400 eura.
,,Za procjenu određene vrste nekretnina potrebno je ponekad više vještaka različitih struka, pa to znatno uvećava troškove. Oglašavanje u dnevnoj štampi staje više od par stotina eura. Prema mom iskustvu, nije malo onih koji zbog toga prolongiraju pokretanje postupka izvršenja ili ga, čak, nikada ne započnu”, kaže Grujić. „Obično, prvo oglašavanje prodaje ne da rezultate, pa se to ponavlja. Jasno je da je to za mnoge prevelik trošak, posebno ako još i ne rade. S druge strane, upravo takvim ljudima je najpotrebnije da se postupak izvršenja što prije završi”.
Slaba je utjeha što se nakon okončanja izvršnog postupka taj novac vrati povjeriocima.
Slikovit primjer za njegove tvrdnje je priča starice Kate Todorović (81), koja nakon razvoda četiri decenije dugog braka, živi na granici bijede od 60 eura socijalne pomoći. Ona nekoliko godina ne može da nađe način da obezbijedi oko 550 eura, kako bi od muža naplatila svoj dio zajedno sticane imovine.
Kata se, kako priča, udala u Gornjoj Morači u selu Starče, za udovca Momčila Vilotijevića, koji je iz prvog braka imao šestoro maloljetne djece.
„Moj brak su obilježile godine napornog rada, sticanja imovine i gajenja djece. Sve sam to podnosila, dok na kraju nijesam dovedena u poziciju kućne pomoćnice za mnogobrojnu familiju. Sve naše komšije znaju koliko sam radila, koliko stoke držala, koliko sam sticala. Na kraju sve se završilo razvodom i rečenicom mojeg bivšeg muža ‘Ti ovdje ništa nemaš’. Zbog toga što mi je tokom brakorazvodne parnice branio da ulazim u zajedničku kuću, intervenisala je i policija”, priča starica.
Brakorazvodna parnica je okončana, a podjela imovine završena je na način što, kako Kata priča, bivši muž treba da joj do 2018. godine, isplati u ratama, 20.000 eura. To je odlučeno, kako tvrdi, 2014. godine, poravnanjem. Međutim, prema njenim riječima, više je to bio rezultat dogovora advokata dviju strana nego njena odluka.
„Slabo čujem, pa sam, iskreno vam pričam, propustila veći dio njihovih pregovora. Tek, na kraju sam potpisala to i pristala da mi bivši muž odmah uplati 1.500, a potom u ratama po 3.000 eura. Toliko se sjećam. Mnogi su mi govorili da je glupo to što sam učinila, ali ja bolje nijesam znala i advokat Miško Popović, koji me zastupao tako je dogovorio”, kaže Kata.
Do dana današnjeg, kako tvrdi, ona nije dobila ni eura od bivšeg muža. Za iniciranje postupka izvršenja pred kolašinskim sudom, s obzirom na to da nije imala novca, država joj je dodijelila advokata Zorana Rakočevića. On je inicirao izvršenje, a u međuvremenu se zakon promijenio pa je predmet poslat javnom izvršitelju. Vilotijević je svu pokretnu imovinu prepisao u vlasništvo svom sinu, pa su za naplatu ostale samo nekretnine.
„Ljuta sam i na advokate i na izvršitelje. Do dana današnjega nijesu uspjeli da natjeraju mojeg bivšeg muža da mi uplati bar jednu ratu. Ne znam kako preživljavam, a čovjek u čijem stanu živim, pušta me da besplatno stanujem, sve u nadi da će neko nešto učiniti da se postupi po odluci suda. Meni zemlja u Gornjoj Morači ne treba jer ja više ne mogu da radim. Tražim samo svoje, ono što je dogovreno pred sudom”, kaže ona.
Advokat Rakočević potvrdio je da je bio po službenoj dužnosti angažovan da zastupa Katu Todorović, odnosno inicira izvršenje poravnjanja, koje su supružnici postigli. On je, tvrdi, taj postupak priveo kraju, ali se u međuvremenu zakon promijenio pa je trenutno kod javnog izvršitelja Dejana Čogurića iz Bijelog Polja.
Javni izvršitelj Čogurić, podsjećajući da je Vilotijević pokretnu imovinu prepisao još tokom postupka pred sudom, kazao je da postupak izvršenja podneskom treba da inicira Todorović. Izvršitelj je, kako tvrdi, odmah blokirao žiro račun Vilotijevića na dospjela potraživanja, zatim i obezbijedio da se nekretnine ne mogu otuđiti, upisom tereta u kolašinskom katastru.
„Prije svega, s obzirom na to da je riječ o nekretninama koje se sastoje od poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, treba angažovati vještake tih struka za procjenu vrijednosti. Izlazak na teren svakog od njih košta po 150 eura. Nakon toga, treba u dnevnim novinama oglasiti prodaju, za šta treba izdvojiti još oko 250 eura. Naravno, prema zakonu, sve to treba da plati povjerilac”, objašnjava Čogurić.
On je, tvrdi, objasnio starici na koji način i uz koliko novca se pokreće postupak. Svjestan je da mnogi povjerioci ne mogu odmah da obezbijede potreban novac, ali drugog načina, prema crnogorskim zakonima, nema.
„Ja nemam novca za taj postupak niti ću ga skoro moći pribaviti. To je za mene sa 60 eura mjesečnih primanja nemoguće. Zar je moguće da ću poslije 40 godina krvničkog rada i sticanja, ostati na ulici, a da niko ne može da mi pomogne”, kaže starica, koja nema od koga da pozajmi novac.
Katin primjer jasno pokazuje koliko činjeničnom stanju ne odgovora ocjena predstavnika Savjeta Evrope, prema kojoj visine dažbina koje građani Crne Gore plaćaju za pristup pravdi nijesu ometajuće.
U kolašinskom Osnovnom sudu, ipak, podsjećaju na prava koja građani slabog imovnog stanja mogu ostvariti u skladu za zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. Ta prava, kažu u Osnovnom sudu, iskoristili su mnogi. Prema tom zakonu, osoba slabog imovnog stanja nema imovinu, a mjesečni prihod i ukupan mjesečni prihod članova porodice ne prelazi iznos od 30 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori za jednog člana i po 15 odsto prosječne zarade za svakog narednog člana.
,,Dok su postupci izvršenja bili nadležnost sudova, svako rješenje o besplatnoj pravnoj pomoći, obuhvatalo je i troškove pokretanja izvršenja. Naravno svi ti troškovi pokrivani su iz sredstava budžeta. Od kada su ti postupci pred javnim izvršiteljima, nijesmo imali sličnih zahtjeva”, kažu u kacelariji za besplatnu pravnu pomoć u kolašinskom Osnovnom sudu.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice