Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ DUŠKA KNEŽEVIĆA: Bankareva treća lična

Objavljeno prije

na

I u biznisu se može zaraditi treća lična greška. Čudno da je to previdio bivši košarkaški sudija, danas jedan od, kako kažu, najuspješnijih crnogorskih biznismena. Ili je Duško Knežević umislio da i na tuđem terenu može da radi to što radi po Crnoj Gori pod pokroviteljstvom svog prijatelja Mila Đukanovića.

No, pošto moć nije što i svemoć, nedavno je Centralna banka Ruske federacije (CBRF) oduzela licencu za rad Kneževićevoj Atlas banci u Moskvi. I to ne zbog bilo čega – nepoštovanje odredaba zakona te države o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, ali i sumnje da je tokom prošle godine bila uključena u nezakonite operacije prenošenja novčanih sredstava van granica Ruske Federacije. Iznos nije za bacanje – oko devet milijardi rubalja, odnosno oko 180 miliona eura.

Ruska agencija Itar-Tass javlja da je odluka CBRF uslijedila nakon ponovljenog kršenja zakona u roku od jedne godine. Po naredbi ruske banke u moskovskoj Atlas banci zavedena je privremena uprava do imenovanja privremenog upravnika ili – likvidatora.

Atlasmont banka Moskva otvorena je aprila 2008. godine. Bila je to prva banka iz regiona koja je dobila dozvolu ruskih monetarnih vlasti da posluje u Rusiji. Taj događaj uveličao je i premijer Crne Gore Milo Đukanović, Kneževićev prijatelj.

Đukanović se pohvalio da je otvaranje prve crnogorske banke u Moskvi važan doprinos unapređenju ekonomske saradnje Crne Gore i Rusije. ,,Ovo je i šansa da se, kroz saradnju poslovnih subjekata dvije države, obezbijedi izlazak biznismenima i investitorima na ostala tržišta”.

Sad, na šestu godišnjicu poslovanja banke, sve je to pod velikim upitnikom.

Je li iznenađenje ovo što se desilo sa Kneževićevom bankom? Ne bar za one koji su koliko toliko upućeni u njegove biznise.

Uostalom, u prošlom broju Monitora to smo i najavili. Kada su se prošlog mjeseca pojavile informacije da se Atlas banci u Moskvi ne piše dobro, Atlas grupa je tvrdila da se protiv nje vodi ,,zlonamjerna prljava medijska kampanja”.

U srijedu je Knežević izjavio da je odluka CBRF da suspenduje licencu Atlas banci u Moskvi suprotna bankarskoj praksi u cijelom svijetu i ne može biti objašnjena razlozima koji su navedeni. Po njegovim riječima odluka CBRF je veliko iznenađenje za Atlas grupu.

U međuvremenu su ruski mediji najavili da ,,Moskva sprema odgovor” na odluku Crne Gore da podrži sankcije EU prema Rusiji.

Imajući vjerovatno to u vidu, iz Atlas banke su saopštili da se opravdano plaše da je oduzimanje licence rezultat drugih razloga koji nisu u ,,direktnoj vezi sa pomenutom problematikom”.

Moguće da je odluci Ruske banke doprinijelo i pridruživanje Crne Gore sankcijama protiv Rusije, ali ne treba zaboraviti ni ovo: Atlas banka Moskva je ponovila kršenje propisa Centralne banke Rusije, zatim je iz te zemlje, kako se sumnja, nezakonito preko nje izneseno devet milijardi rubalja i treća stvar – licence su oduzete još jednom broju stranih banaka.

U ovom trenutku je, možda, i važnije: Kneževiću, prema našim izvorima, Đukanovićev režim ovog puta neće priskočiti u pomoć. Razlog – otrgao se kontroli. Jeste li primijetili da iz vlasti niko nije stao u Kneževićevu odbranu.

Knežević je stigao i do Amerike. Od aprila 2010. član je Globalne inicijative Bila Klintona, koja okuplja bivše državnike, biznismene i „filantrope” iz čitavog svijeta. Jednu od svojih estradnih sesija bivši američki predsjednik održao je prije tri godine u Budvi. Pokrovitelji su bili Vlada Crne Gore i Kneževićeva Atlas fondacija.

Klinton je prije četiri godine uručio Kneževiću „sertifikat” za projekat ,,privatno-javnog partnerstva u Meljinama”. Taj bivši Vojno-medicinski centar kupio je Kneževićev konzorcijum Atlas grupa na tenderu od Vlade Crne Gore. Tvrdili su da će u Meljine i izgradnju Atlas kapital centar u Podgorici uložiti oko 300 miliona eura.

U utorak je Vladina Komisija za ekonomska pitanja, na čijem je čelu Vujica Lazović, odbila zahtjev Kneževićeve Atlas grupe za izmjene Ugovora o kupoprodaji zdravstveno-turističkog centra u Meljinama i prolongiranje roka za investicije. Donedavno to se nije moglo desiti, ali očigledno je da Knežević više nije miljenik vlasti.

Koliko je poznato, ranije se samo jednom Knežević zamjerio crnogorskim vlastima. Početkom 2011. prodao je kupcu sa Kipra akcije iz plužinske Fabrike elektroda, na šta je tadašnji premijer Igor Lukšić zaprijetio da će predložiti Savjetu za privatizaciju da prekine pregovore o privatizaciji Monte Pranca, gdje je Atlas grupa vodeći član konzorcijuma sa Piterom Mankom, kanadskim milijarderom. Bio je to, izjavio je Lukšić, „prst u oko Vladi”. Knežević je hitro odgovorio da je „možda napravio grešku”, pa je akcije prodao jednom državnom fondu i tako izgladio odnose sa Lukšićem.

Stečaj u KAP-u ozbiljno je uzdrmao višegodišnje prijateljstvo političkih i ekonomskih moćnika dvije zemlje. I još će više ukoliko Oleg Deripaska uspije da naplati od Crne Gore 700 miliona eura na ime potraživanja i gubitaka iz partnerstva sa Đukanovićem.

A kad smo već kod Đukanovića, recimo da Kneževića odavno zovu ,,Milov tajkun”. On je tvrdio da je ,,prvi milion” zaradio uvozom robe široke potrošnje. ,,U Beograd sam iz Singapura i Bangkoka uvozio odjeću, a iz Italije obuću”. U Beogradu je još 1995. osnovana Atlas banka, a za njenog predsjednika je imenovan Knežević. Banka je 2005. prodata grčkoj Pireus banci, čija je filijala 2007. iz Londona odobrila kredit od 1,5 miliona eura Kapital investu Mila Đukanovića. Tim kreditom Đukanović je, prema medijskim napisima, postao i zakoniti akcionar bratovljeve Prve banke.

Knežević je u Beogradu vlasnik koječega. Na Kipru posluje od ranih devedesetih.

Od druge polovine 1990-ih Knežević je počeo da ubrzano razvija biznis u Crnoj Gori. Prvo je kupio Jadranski sajam u Budvi, potom u Podgorici osniva Atlas mont banku, pa Atlas Mont, Atlas centar…

Njegova Atlas grupa je jedan od većih zemljoposjednika u Budvi. Ukoliko uspije da u Budvi podigne sve planirane hotelske i druge objekte, očekuje ga profit od nekoliko stotina miliona eura.

No, sreća ga nije poslužila sa Atlas capital centrom u Podgorici. Zdanje od planiranih 90.000 metara kvadratnih trebalo je, prema Kneževićevoj tvrdnji, da bude završeno do kraja 2009. Radovi su u toku.

Kada je 10. septembra 2010. Đukanović, sa Kneževićem i Miomirom Mugošom, obišao gradilište Atlas kapital centra, u svojstvu premijera, obratio se novinarima: „Želio sam i da na ovaj način odam priznanje investitorima, i domaćim i njihovim partnerima iz Abu Dabija, na istrajnosti da ovu investiciju održe u životu”.

Da bi se Atlas kapital centar „održao u životu” dovođeni su glumica Pamela Anderson, pjevačica Severina Vučkovića i Bil Klinton. Ni to nije pomoglo da ta ogromna investicija bude završena, i što je važnije – Centar nije prodat.

Knežević je, kako je nedavno opširno pisao Monitor, upleten u aferu Telekom. Vidjećemo kako će se iz nje izvući.

Za sada običnim smrtnicima ostaje da se čude što se on čudi mjerama Ruske banke, a još više kako je uspio da stvori toliku imperiju, koja je, po svoj prilici, počela da se urušava.

Bez posljedica kroz aferu Nacional

Srećno se Knežević izvukao i kada ga je zagrebački Nacional 2001. godine optuživao za sumnjive finansijske transakcije: ,,Velik dio novca opran je putem Atlas banke u Podgorici, gdje kao nominalni vlasnik figurira Knežević, bivši prodavač palačinki na beogradskom sajmu. Istu takvu banku Knežević je pod pokroviteljstvom srpskog SDB-a oformio u Beogradu, a poslovnice te banke ima u Engleskoj i na Cipru…” I Srećko Kestner je tvrdio da se dio novca zarađen na švercu duvana pere ,,preko Atlas banke u Podgorici”.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo