Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ DUŠANKE JEKNIĆ-PEŠIĆ: Oficirka veze ponovo na vezi

Objavljeno prije

na

Dok iščekuje nastavak suđenja za šverc cigareta (22. decembar, Italija, Bari) – koje je nakon tri godine dugih preliminarnih saslušanja počelo februara 2013. godine – Dušanka Jeknić-Pešić, istaknuta figura sa optužnice o međunarodnoj organizovanoj kriminalnoj grupi, napreduje. Promovisana je za direktoricu Generalnog direktorata za ekonomsku diplomatiju (i kulturnu saradnju), pri Minsitarstvu vanjskih poslova. Namještenje je obavljeno tiho, tek se u imovinskom kartonu pojavila nova funkcija. Valjda se u dijelu ekonomije – dok je bila šefica trgovinske misije – dobro pokazala u Milanu, kao konekcija crnogorskih i italijanskih lica sa optužnice, bolje: Đukanovićeva osoba za vezu.

Jeknić-Pešić je do decembra 2014, bila član borda direktora Budvanske rivijere. Prije toga bila je i direktorica predstavništva Nacionalne turističke organizacije u Sloveniji. Još ranije, nakon što je naprasno nestala iz Milana (izbjegavši da se, jula 2003. godine, u svom stanu sretne sa istraživačima iz italijanske Direkcije za antimafiju, koji su sa te lokacije otišli punih ruku spornih nalaza: telefonski imenici, dokumenta, fotografije…), poslata je takođe u Ljubljanu, gdje je bila prva savjetnica ambasadora Branka Perovića.

Lejdi Keš – kako su je prozvali milanski trgovci, zbog gotovinskog plaćanja u najskupljim buticima – uspon je počela s proljeća 1997. godine. Tada u Milanu, i počinje njena rola u švercerskom (Đukanović i ekipa mu tepaju: tranzitnom) duvanskom poslu, koji je intezivno trajao od 1994. do 2001. godine. Đuzepe Šelzi, tužilac koji je pokrenuo istragu (2011. godine iz tužilaštva u Bariju odlazi u Generalno tužilaštvo, nasleđuje ga tužiteljka Eugenija Pontisulja, a nju, nedavno, tužilac Karmelo Riko) ostavio je iza sebe gomilu dokaznog materijala o ulozi Jeknić-Pešić u kriminogenom kartelu.

Šelzijeva optužnica (u kojoj su i Veselin Barović, Branko Vujošević, Branislav Mićunović; Miroslav Ivanišević u odvojenom postupku oslobođen optužbi; ime Mila Đukanovića, prvog na listi, arhivirano zbog imuniteta ) je poput scenarija za Kum. Jeknić-Pešić, na osnovu prisluškivanih razgovora, imala je kontakt sa gotovo svim akterima duvanskog posla. Pričala je sa: Đukanovićem, njegovim tjelohraniteljem Zoranom Jovanovićem, Duškom Markovićem, Acom Đukanovićem, Veselinom Barovićem…

Inspektori su 2003. godine, ustanovili da je imala kontakte i sa stranim faktorom. Telefonski je bila na vezi sa izvjesnim Klementeom Biondijem. Taj čovjek bio je na liniji sa Rencom Galfetijem (advokat) i mafijašem Frankom dela Toreom. Šelzi, između ostaloga, notira u optužnici da su Jeknić-Pešić, Dela Toro, Biondi i Galfeti do 3. aprila 2001. ,,uz saglasnost Mila Đukanovića” izmijenili dokaznu dokumentaciju protiv Dela Torea u namjeri da opravdaju više sumnjivih finansijskih transakcija.

Šelzi piše i da je Pešićeva povremeno uzimala veće sume novca od Dela Torea. Zapisuje i da je kao njegova klijentkinja dobila audi A4 za koji je Dela Tore platio 44,6 miliona lira (1997. godine). Živjela je luksuzno, čak i za italijanske prilike, a kamoli ovdašnje, tada pod sankcijama(!): odsijedala u predsjedničkom apartmanu luksuznog hotela Principe di Savoja…

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac za naš list kaže da njeno imenovanje na novu funkciju ne predstavlja posebno iznenađenje imajući u vidu apsolutni nedostatak smislenih kriterijuma za odabir kadra koji će predstavljati zemlju.

,,Još su svježa sjećanja na imenovanje bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše za ambasadora u Sloveniji, u momentu dok Specijalno tužilaštvo vodi istragu protiv njega zbog slučaja Carine i sumnje da je budžet Podgorice oštećen za blizu 11 miliona eura. Slična je situacija i sa bivšim ministrom zdravlja Miodragom Radunovićem koji je ‘iz ličnih razloga’ podnio ostavku nakon smrti jedne od beba koje su se inficirale u bjelopoljskoj bolnici, da bi se nedugo nakon toga obreo na poziciji savjetnika premijera.”

Milovac kaže da je to dio principa kojim se rukovode visoki državni funkcioneri – „Sve za fotelju, fotelju nizašta”. „Upravo je to održanje na pozicijama za mnoge od njih i suštinsko pitanje fizičke slobode, a tome najbolje mogu da svjedoči prvo premijer Đukanović, ali i njegovi prvi saradnici Marović, Branimir Gvozdenović, Vujica Lazović, Marković i njima slični koji se već godinama sumnjiče za teška krivična djela, a koji se na slobodi nalaze ne zbog nedostatka dokaza, već prije svega zbog ogromnog političkog uticaja na tužilaštvo i policiju koji im njihove državne i političke funkcije omogućavaju.”

S druge strane, premijer demonstrira da se lojalnih saradnika teško odriče, bez obzira na količinu prljavog veša. Tako, navodi Milovac, pored pomenutih, dobar primjer je i Veselin Veljović, uz koga se vezuju brojne afere, a koji je novu funkciju ponovo našao u bezbjednosnom sektoru.

„Takođe, i pored činjenice da se ministar Petar Ivanović sumnjiči da je bio u komunikaciji sa članovima kriminalne organizacije narko bosa Darka Šarića, premijer nije uradio bilo šta po tom pitanju kako bi otklonio sumnje da njegova Vlada ima i više nego aktivne veze sa organizovanim kriminalom”.

„Bilo bi zanimljivo pročitati obrazloženje Ministarstva za imenovanje Jeknić, kao i šta je to nju preporučilo na novu državnu funkciju, nakon svih kontraverzi. Nema sumnje da je Jeknićeve, kao svi pomenuti javni funkcioneri, novu šansu zaslužila zbog dosadašnjeg rada i načina na koji je obavljala svoju ulogu u sistemu kojim upravlja Đukanović. Nema dokaza da je to bilo u javnom interesu. Ono za što postoje dokazi jeste da Đukanović ovakvim ‘zapošljavanjem’ učvršćuje svoju poziciju, nastavljajući da zarobljava institucije koje bi trebalo da služe građanima, a ne lično njemu i ekipi poltrona i kriminalaca koji mu gravitiraju,”

kaže Milovac. Sudbina (ili: majka i supruga?) je čudo: i porodica Jeknić Pešić se obrela u diplomatiji. Kćerka Ksenija Popović, 2006. godine odlazi u Madrid kao prvi sekretar u ambasadi Srbije i Crne Gore, da bi nakon referenduma postala diplomata u Ministarstvu vanjskih poslova. Nakon toga zatičemo je na poziciji prvog sekretara u ambasadi u Rimu. Ksenijin otac, Petar Popović, trenutno je ambasador Crne Gore u Grčkoj. Što bi kazao jedan naš diplomata: impresivna dijalektika nepotizma.

Đukanovićeva oficirka veze ne brine. Na sve optužbe kaže da je „potpuno mirna”. Ko ne bi bio kada je u hladovini Vođe, koji kontroliše sve (institucije).

,,Ekonomska diplomatija” – korumpirana rasprodaja crnogorskih bogatstava

,,Sadašnje Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore nije ništa drugo nego kriminogena jazbina za kadrove i kadrovkinje koji su od Crne Gore napravili privatnu državu služeći interesima jednog čovjeka i jedne familije. Bez obzira na lažnu i lažljivu evropsku retoriku kojom obasipaju ‘partnere’ iz Brisela i Vašingtona, oni su svi zajedno saradnici u dugogodišnjem zločinačkom poduhvatu protiv demokratije, vladavine prava, ljudskih sloboda i socijalne pravde u Crnoj Gori”, kaže za Monitor profesor UCG Filip Kovačević.

,,Crnogorska diplomatija je vođena od strane onih kojima je na prvom mjestu bilo staranje za političko ‘zdravlje’ Mila Đukanovića, a tek onda za sve ostalo što se podrazumijeva pod javnim interesom crnogorskih građana i građanki. Posljedice takvih diplomatskih vratolomija su vrlo vidljive i iznutra i iz vani, pa kredibilni stručnjaci za međunarodne odnose javno opisuju Crnu Goru kao ‘mafijašku državu’.

Zbog toga uopšte ne iznenađuje informacija da izvjesna Dušanka Jeknić-Pešić, totalni anonimus u svijetu diplomatije, ali zato jedna od glavnih aktera međunarodnog kriminalnog poduhvata šverca cigareta, obavlja funkciju direktorice Direktorata za ekonomsku diplomatiju i kulturnu saradnju. Jer što je postojeća crnogorska ‘ekonomska diplomatija’ nego bezočno korumpirana rasprodaja crnogorskih prirodnih i privrednih bogatstava, a ‘kulturna saradnja’ papagajsko ponavljanje klišea iz NATO-vskih propagandnih pamfleta?”

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo