Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ DRŽAVNI UDAR, NOVA EPIZODA : Predizborni terorizam

Objavljeno prije

na

Mihailo Čađenović, vozač jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića, uhapšen je početkom sedmice po nalogu Specijalnog tužilaštva, pod optužbom da je učestvovao u stvaranju kriminalne organizacije koja je u oktobru prošle godine, na dan izbora, navodno planirala terorističke akcije u Crnoj Gori. Cilj tih akcija, objasnili su tužioci ranije, navodno je bio nasilno rušenje crnogorske vlasti.

Specijalni tužilac Milivoje Katnić je u oktobru prošle godine saopštio da postoje dokazi da je ,,jedna politička struktura bila involvirana” u slučaj i da je jedan od njenih lidera trebalo da se pojavi na bini i ,,preuzme komandu”. Već više mjeseci režimski mediji slikaju lidere DF-a kao moguće političare o kojima je govorio tužilac, a u tim su medijima najavljivana i hapšenja „crnogorskih plaćenika”.

Katnić drugi put proširuje optužnicu u ovom slučaju. Najprije je u oktobru prošle godine za neodržani terorizam optužio 18 državljana Srbije, od kojih su neki kasnije sklopli sporazume sa tužilaštvom. Optužnica je potom proširena na dva ruska državljanina – Vladimira Popova i Eduarda Širokova, za kojima je raspisana Interpolova međunarodna potjernica, jer se ne zna gdje su. Čađenović je dvadeset treća osoba i jedini crnogorski državljanin koji je uhapšen u okviru ovog slučaja. Njemu je, nakon 72-časovnog pritvora, sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović, odredio pritvor do 30 dana. Čađenović je na saslušanju negirao to što mu se stavlja na teret.

Pored Čađenovića, Specijalno tužilaštvo je ove sedmice izdalo nalog i za hapšenje izvjesnog Ananija Nina Nikića, ali se on, kako je saopšteno, nalazi van Crne Gore. U šturom saopštenju Specijalnog tužilaštva ne navodi se međutim koji su to dokazi bili inkriminišući za Čađenovića i Nikića.

Da će Ananije Nikić biti sledeći na listi tužilaštva u ovom slučaju, najavljivali su već neko vrijeme crnogorski mediji bliski režimu, pozivajući se na nedavne tvrdnje bivšeg srpskog obavještajca Slavka Nikića u srbijanskim medijima, koje je on naknadno navodno, prema pisanju medija, i ponovio pred beogradskim istražnim organima. Slavko Nikić je u dva televizijska intervjua, u decembru i januaru ove godine, saopštio da je u proljeće prošle godine dobio ponudu od Ananija i još jedne osobe, koji su ga posjetili, da bude dio oktobarskog scenarija u Crnoj Gori. Prorežimski mediji tvrde da je ,,upravo iskaz bivšeg obavještajca bio od koristi crnogorskim istražiteljima da prošire istragu na Nikića i Čađenovića”. Ako je to jedini dokaz kojim barata tužilaštvo, onda nije najjasnije na osnovu čega je uhapšen Čađenović, pošto ga Nikić nijednom nije pomenuo u tim intervjuima. Čađenović, kako nakon njegovog hapšenja tvrde lideri DF-a, ne vozi ni autobomil sa registarskim tablama koje je u svojim intervjuima pomenuo biši srpski obavještajac.

Pri tom, Nikić je u tim intervjuima dao dvije drugačije verzije ponude koju je, kako tvrdi, dobio prošle godine. On je najprije u intervjuu za internet TV Balkan info 18. decembra 2016. saopštio da su ga posjetili Ananije Nikić i još jedna osoba koju je on označio kao ,,lažni Rus” a koji su, kako je tada kazao ,,Milovi ljudi” , koji su mu ponudili da ,,odradi ono za šta su kasnije zloupotrebili Dikića”. U tom intervjuu, Nikić, dakle, posjetioce predstavlja kao Milove ljude koji ne uspijevaju da ga zloupotrijebe za izvedbu lažnog državnog udara, pa odlaze automobilom marke ,,renault fluence, registarske tablice podgoričke PG TE508, boja crna”.

,,Po mojim saznanjima, vlasnik renault fluence-a je neka građevinska firma iz Podgorice… Imam saznanje da je riječ o Milovim ljudima koji su trebali da mi namjeste hapšenje. Imam i dokaze za te tvrdnje”, kaže tada Nikić.

U kasnijem intervjuu, na TV HAPPY u emijisiji Miomira Marića, bivši srpski obavještajac o posjetiocima ne govori više kao o Milovim ljudima, a državni udar više nije lažni. U drugom intervjuu, od 21. januara ove godine, on Ananija Nikića, odnosno automobil kojim je Ananije Nikić navodno došao u pratnji ,,lažnog Rusa”, sada povezuje sa liderom DF-a Andrijom Mandićem. On je u tom intervjuu rekao da mu je tokom druge provjere rečeno da je to zapravo vozilo Andrije Mandića, te da misli da je Mandića neko prevario. ,,Neko je tog čovjeka prevario i na taj način htio da ugrozi opoziciju u Crnoj Gori”, kazao je Nikić.

Automobil koji u intervjuima pominje Nikić nije automobil koji vozi Čađenović, tvrde u DF-u. Iako je marka automobila ista, nijesu iste registarske tablice.

,,Mihailo Čađenović po mom odobrenju upravlja vozilom marke reno fluens PG CG 8**, vlasništvo Skupštine Crne Gore, i nikada ni na jedan put ne kreće bez mog ili odobrenja nekoga iz rukovodstva DF-a”, saopštio je nakon hapšenja Milutin Đukanović, šef poslaničkog kluba DF. ,,Vozilo koje je pominjao izvjesni Slavko Nikić, i čiji je broj registarske tablice pažljivo iščitao novinaru u svom prvom oglašavanju kao veoma važan i ključni podatak sa kojim raspolaže, nema registarske tablice PG CG 8**”, kazao je Đukanović. On je podsjetio da je Nikić rekao da su registarske tablice toga vozila PG TE 5**, „a to vozilo nema nikakve veze sa onim koje koristi DF”.

,,Milomir Marić, bliski Milov i Vučićev prijatelj pokušava da pokupi perje iz Katnićevog pocijepanog jastuka i reciklira događaje od prije godinu dana. Kada su Milo i Katnić shvatili da ne mogu da skrpe ozbiljniju optužnicu, posegnuli su za problematičnim tipovima i istim takvim novinarima. Marićeva emisija je imala jedan jedini cilj – da se izgovori javno Mandićevo ime u cilju povezivanja sa ,,državnim udarom”, ustvrdila je radnije poslanica DF-a Marina Jočić. Ona je kazala da je jedina činjenica to da je optuženi Nikić bio prevodilac ruskog jezika čije su usluge koristili nerijetko lideri opozicije.

DF je nakon hapšenja Čađenovića pozvao VDT Ivicu Stankovića da što prije smijeni Katnića.

,,Pozivamo vrhovnog državnog tužioca da pod hitno smijeni Katnića, jer se on najviše trudio da Katnić bude izabran za specijalnog tužioca. Katnić je postao opasnost za sve u Crnoj Gori, jer je izgubio poslovnu sposobnost. On može da bude problem njegove porodice, ali ne smije da bude problem čitave Crne Gore, zato je dužan Stanković da što prije razriješi dužnosti Katnića, opasnog i sumnjivog tipa”, kazao je na vanrednoj konferenciji za štampu lider DF-a Andrija Mandić.

,,U svojoj biografiji Čađenović nema ni prekršajnu prijavu. On je priveden kako bi se montirala nova optužnica protiv DF-a jer je očigledno da je državni udar s jeseni doživio propast. Sad se pribjegava novoj instalaciji. Znamo da to Katnić radi u susret izborima u Nikšiću, u susret narodnom referendumu o NATO-a i nakon naše snažne međunarodne akcije od Moskve do Vašingtona”, kazao je Mandić.

Lider DF-a je na kraju konferencije zaprijetio: ,,Batina ima dva kraja… Za svačiju glavu iz DF-a koja odleti, odletjeće još nečija”. Ta izjava Mandića poslužila je bivšem premijeru Milu Đukanoviću da na skupu DPS-a u Nikšiću, gdje se uskoro održavaju izbori, ukaže kako je Crnu Goru potrebno spašavati od takve politike. Sam Đukanović je inače prvo tvrdio da ne zna ništa o pokušaju udara, u oktobru prošle godine, da bi nedavno saopštio da je znao da se taj udar sprema, kao i njegovo ubistvo.

Vijesti su objavile da im je u tužilaštvu nezvanično rečeno da tužilac ima dokaze koji ukazuju da su Čađenović i Ananije Nikić više desetina puta komunicirali telefonom i da su putovali zajedno u martu prošle godine u Beograd. Da li se taj navodni put, može dovesti sa iskazom srpskog obavještajca, ne zna se.

Cijeli slučaj navodnog pripremanja terorizma na izborni dan, bar koliko je do sada predočeno javnosti, bazira se uglavnom na iskazima osoba koje su sumnjičene za terorizam u oktobru, a koje su najprije negirale bilo kakvu vezu sa pokušajem terorizma. Kao i na sumnjivim iskazima bivših obavještajaca.

Tako je status svjedoka saradnika, na čijem iskazu u najvećem i počiva slučaj, dobio Aleksandar Sinđelić, koji je nakon hapšenja u oktobru i pominjanja njegovog imena tvrdio da ,,za ovo što se dešava po medijima tek ćemo da se tužimo i da vidimo šta će da bude, s obzirom na to da ja iz Srbije nisam odlazio, niti znam o čemu se radi”. Kasnije je priznao učešće. Tu je i svjedočenje Mirka Velimirovića sa kojim je tužilaštvo sklopilo nagodbu i koji je navodno istražnim organima i ukazao na ,,teroriste”.

Sada imamo i dva iskaza Slavka Nikića. I usijanje na političkoj sceni.

,,Svaki građanin Crne Gore može biti uhapšen i proglašen zavjerenikom, ukoliko je za to dovoljna tvrdnja nekog bivšeg pripadnika tajne službe. To je uvod u otvorenu diktaturu, širenje straha i progon oponenata”, ocijenio je nakon hapšenja funkcioner pokreta URA Neđeljko Rudović.

Odgovornost je na Katniću.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo