Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Objavljeno prije

na

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000

 

Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.

Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.

Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.

Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.

Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada.  ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.

Sudski vještak finansijske struke utvrdio je da je za posmatrani period od sedam godina Kojović imao rješenje za godišnji odmor za ukupno 226 radnih dana, na pripravnosti je bio 122 dana, a nije iskoristio 104 radna dana. Vučinić je imala rješenje o odmoru za 259 radnih dana, u pripravnosti je bila 128 dana, a nije iskoristila 131 radni dan. Dok je Stojanović imao rješenje za 255 radnih dana, bio je u  pripravnosti 142, a nije iskoristio 92 radna dana. Kako je dobijao podatke vještak je povećavao broj neiskorištenih i dana u pripravnosti.

Bivši sudija Stojanović je nedjelju dana prije ove odluke, 9.novembra 2023, dobio odluku takođe Osnovnog suda u Podgorici kojom se usvaja tužbeni zahtjev protiv države-Sudskog savjeta o isplati neisplaćenih dodataka za pripravnost: za avgust 2020. – 203 eura, za januar 2021. -162, za april iste godine 37 eura, jul – 174, avgust – 87, sa zateznom kamatom.

Sudski savjet je sa Petrom Stojanovićem u junu 2022. preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova postigao dogovor o isplati tri hiljade eura zbog neiskorištenih 29 dana godišnjeg odmora za 2020. godinu.

Prema podacima MANS-a Stojanović je još 2009. godine dobio kredit na 20 godina čiji ukupan iznos nije naveo, ali jeste mjesečnu ratu od 75,75 eura, tako da se može zaključiti da je riječ o državnom kreditu po povoljnim uslovima. Prema podacima iz njegovog kartona, taj kredit je iskorišćen za kupovinu novog stana od 119 metara kvadratnih u Podgorici. Kada je dobio pomenuti kredit, Stojanović je već imao stan od 83 metra kvadratna u Podgorici, dodijeljen od strane Vlade Crne Gore. On je prijavio i ušteđevinu od 50.000 eura.

Kao i njegovom kolegi  Radulu Kojoviću povoljni kredit je odobren 2009. godine, sa ratom od 75 eura. Kupio je stan od 119 metara kvadratnih u podgoričkom naselju Stari aerodrom, a zahvaljujući povoljnom kreditu platiće za njega tek 18.000 eura. Mediji su već pisali da je sudija skuplje od stana 2014. platio auto škodu superb vrijednu 20.000 eura.

U Kojovićevom imovinskom kartonu po isteku funkcije navodi se da pored ovog ima i stan koji je dobio po osnovu radnog odnosa od 74 kvadrata, te stan u izgradnji od 70 kvadrata koji je kupio štednjom i prodajom kuće u Bijelom Polju.

Prema imovinskom kartonu koju je bivša sutkinja  Stanka  Vučinić prijavila u junu ove godine, ona prima penziju od 1.400 eura. Živi u stanu od 47 kvadrata i ima 15.000 ušteđevine.

I bivša sutkinja Višeg suda Dragica Vuković tužila je državu – Viši sud i dobila preko 30.000 eura, presudom Osnovnog suda iz jula ove godine. Na ime neiskorištenih godišnjih odmora, od 2008. do 2016 i za 2019. godinu, iznos od 5.941 eura, a na ime manje isplaćene naknade na ime specijalnog dodatka za period od 2011. do 2018. iznos od 27.511 eura. Specijalni dodatak je imala kao sudija u specijalnom odjeljenju u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina.

*Prva sutkinja koja je krenula u ovaj sukob sa državom je bivša Svetlana Vujanović,  prva dama Crne Gore i sutkinja Vrhovnog suda. Osnovni sud u Podgorici je u novembru 2021. godine  donio presudu kojom je Svetlani Vujanović Vrhovni sud dužan da isplati 12.797 eura, na osnovu 115 neiskorištenih dana odmora od 2013. do 2019. godine.

Vujanovićeva je tužila zato što nije uspjela da navedenih godina iskoristi godišnji odmor u  cjelini, jer je pojedinih dana bila određena za dežuranje.

Njen suprug, bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je vlasnik tri stana, a ona ima ušteđevinu od 82.000 eura i penziju od 1.200 eura.

Iskustvo sudija i praksa Osnovnog suda mogli bi da budu podsticaj mnogim radnicima kojima je manje od mjesec dana ostalo da naplate svoja potraživanja. Naime, za sva radnička potraživanja po osnovu rada – manje obračunata i isplaćena zarada, neisplaćeni godišnji odmori, manje obračunati startni dio zarade, neisplaćen regres, zimnica, noćni rad i slično, koja su nastala od 23. avgusta 2008. godine do 7. januara 2020. godine, osim doprinosa za penziono osiguranje, nastupiće zastara 7. januara 2024. godine.

 

Tužioci prvi tužili državu zbog godišnjih odmora

Osnovni sud u Podgorici je u junu 2020. donio rješenje da se Draženu Buriću, tužene Država i Vrhovno državno tužilaštvo, isplati 22.659 eura zbog neiskorišćenih godišnjih odmora od 19.09.2008. do 31.12.2014. Burić je u tom vremenu bio zamjenik Specijalnog tužioca u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina pri VDT-u, nakon čega je izabran za državnog tužioca u VDT.

Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa je tada objašnjavao da su se zbog specifičnosti posla odmori koristili i prekidali, te u dogovru sa starješinom ponovo nastavljali: ,,prosto je nemoguće da tužilac nije faktički iskoristio godišnje odmore za čitavih sedam godina rada u Odjeljenju”. Ali bezuspješno.

Burić je 2019. dobio stambeni kredit po povlašćenim uslovima u iznosu od 20.000 eura, za koji mu mjesečna rata iznosi 20,20 eura.

Svjedok da bi Burić dobio novac na sudu, bila je upravo njegova tada neposredno nadređena, Đurđina Nina Ivanović. Nakon kolege i ona tuži VDT i dobija spor pred Osnovnim sudom u Podgorici u februaru 2021. Njoj je zbog neiskorišćenih godišnjih odmora od 2008. do 2013. isplaćeno 18.388 eura. Ivanović je od novembra 2009. do kraja 2015. bila spcijalni tužilac u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, nakon toga je izabrana za državnu tužiteljku u VDT-u.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo