Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLOBODAN BOBO DOBRILOVIĆ, NIKŠIĆKI LEGENDARNI BEND „OSMA SILA“: Kad se krave pomuzu, na igranku

Objavljeno prije

na

Grupa Mir, preteča Osme sile, formirana je 1974. Dobrilović rado priča o tim prvim godinama i nastupima u prepunim salama domova i mjesnih zajednica, hotela i terasa u Nikšiću i nikšićkim selima Vidrovanu, Rastocima, Župi, Lukovu, Ozrinićima…

 

U dnevnoj sobi Slobodana Boba Dobrilovića posmatramo yutube zapis. Koncert rok grupe Osma sila, snimljen na nikšićkom Bedemu 2013. Nakon 30 godina pauze, članovi benda ponovo su na bini. Bobo Dobrilović, Dimitrije Mićo Maksić, Željko Mrvošević, Zoran Ćelo Ćetković i Zdenko Dejo Pekić.

„Mada fizički udaljeni, naš svaki susret je pun emocija i živih sjećanja. Ovaj ponovni zajednički nastup na Bedemu će sigurno biti još jedan pokazatelj našeg zajedništva“, kazao je poslije koncerta Mićo Maksić, novinarki Svetlani Mandić. Maksić je u grupi Osma sila, baš kao i Bobo Dobrilović, od njenog osnivanja.

Naš domaćin Bobo šarmantan i duhovit. Gospođa Dobrilović, prefinjena i topla. Domaći kolači ispunili su sto. Generacijski smo bliski, pa smo brzo i lako na polju uspomena. Sjećanje na festival Omladina Subotica, na kojem su Bobo Dobrilović i njegove kolege, tada kao bend Mir nastupili davne 1979. sa pjesmom I mir neka bude. Muziku je potpisao Dobrilović, a tekst Željko Mijanović. Te iste godine u Subotici je pjevao i Balašević. U tom periodu zabilježene su i prve autorske pjesme grupe Mir: Ona u plavom, Provincijalac, Hoću život i letKočije će prevrnuti konje. U Nikšiću Mir organizuje i prvu gitarijadu, na kojoj je, pored crnogorskih grupa, nastupila grupa Bulevar, od koje će kasnije nastati Bajaga i instruktori.

Od osnivanja 1961. Festival Omladine ugostio je značajna imena one velike Jugoslavije i odigrao značajnu ulogu u razvoju pop i rok muzike. Prve muzičke korake napravili su ovdje slavni autori i izvođači. Među njima, Kemal Monteno, Jadranka Stojaković, Kornelije Kovač, Đorđe Novković, Ivica Percil, Dalibor Brun, Josipa Lisac, Bora Đorđević, Miladin Šobić… Rok grupe Indexi, Piloti, Film, Pekinška patka, Galija

Nastup na Festivalu Omladina Subotica imaće presudnu ulogu u razvoju karijere  grupe Mir i nikšićkih rokera. Posebno, njihov ponovni nastup na ovom čuvenom festivalu 1981. Ovaj put pod imenom Osma sila u sastavu Blažo Perović, Duško Stanisavić, Željko Mrvošević, Bobo Dobrilović i Dimitrije Mićo Maksić. Treća nagrada publike za pjesmu Biće bolje bila je ogroman uspjeh. Muziku i tekst potpisao je Dimitrije Maksić. Ova pjesma naći ce kao jedna od 142 numere, među 137 izvođača. Na sedam kompakt diskova, urednik Nenad Bošković objedinio je projekat kojim je obilježio 60 godina postojanja festivala Omladina Subotica. Uz Osmu silu na cd-u su se našla i mnoga zvučna imena. Indeksi, Leb i sol, Lačni Frans, Teška industrija…

Grupa Mir formirana je 1974. Dobrilović rado pričao o tim prvim godinama i nastupima u prepunim salama domova i mjesnih zajednica, hotela i terasa u Nikšiću i nikšićkim selima Vidrovanu, Rastocima, Župi, Lukovu, Ozrinićima…

„Svirali smo stvari Led Cepelina, YU grupe, Pink Floyd-a, Deep Purple-a… Engleski niko od nas nije znao. Ako je ko znao i ruski. Slušaš pjesmu i ono što čuješ, zapišeš i tako pjevaš. Sigurno da je bilo dosta loše izgovorenih riječi, ali muzika je sve pokrivala. Na repertoaru bile su i pjesme domaćih izvođača – Atamskog skloništa, Bijelog dugmeta, Korni grupe, Indexa, ali i naše autorske kompozicije… A, danas svira Ceca, Aca Lukas…“

Svirke su počinjale kasno, sjeća se Dobrilović. „Izvođači su čekali da publika završi mužu krava, radove u polju. A onda, pravo na koncert. U gumenim čizmama, prevrnutih rubova, kako je to u to vrijeme bilo moderno. Neko u kopačkama, jer se to rado nosilo. Djevojke, pomuzu krave, našminkaju se, pa na igranku.“  Sjeća se svirke u selu Ozrinići. U furgonu, kojim su ekipu Mir dovezli na koncert, prije toga su vozili krave. Onda, nevolja. Snijeg. Furgon ne može dalje. „Izađemo, očistimo snijeg i nastavimo. Ulazimo u Dom, ali đavo popio, tek poneki prozor ima, a nasred sale nameo snijeg. Opet čisti, pa navuci rukavice jer grijanja nema. Grijanja nema, ali ugrijemo se i mi i publika uz dvije-tri brze pjesme“.

Sviralo se na Malom stadionu, hotelu Onogošt, na Pedagoškoj akademiji, Ekonomskom fakultetu… Grupa Mir svirala je pred publikom istančanog ukusa.  Nije smetalo što su imali tek jedno pojačalo, pa su zajedno priključivali mikrofon, ozvučenje i bas gitaru, ni to što se sale nisu grijale. Karte su bile unaprijed rasprodate. „Koliko su tehnički uslovi omogućavali u to vrijeme, svirke su, ako ne kvalitetne, bile iskrene.Tako da se kabal koji prekida, mikrofon koji šušti, zaboravljao vrlo brzo. A i publika je davala mnogo više značaja sadržaju nego pakovanju“.

Ozbiljne svirke počinju sa otvaranjem bašte doma JNA. Pamte to vrijeme i stariji Nikšićani. Pamti i Dobrilović. „Mi se spremamo za svirku, a kroz prozor, ispred Doma, red do Banke. Nema više tog doba, kad su  ljudi dolazili  da plešu, da se druže, da se upoznaju…“  Pamte se i one kabare večeri zvane „od kape do patika“ organizovane u saradnji s nikšićkim gimnazijalcima. Sa sadržajima avangardanim za to doba. „Svira se mnogo, nastaju nove grupe – Ljubičasti taksi Rebeka, Crna rupa, Mladi, Mesečina, Još malo ljubavi... Samo populatnost grupe Makadam niko nije mogao da ugrozi“, sjeća se Dobrilović.

U isto vrijeme grupa Mir postaje Osma sila. Sastav benda opet se promijenio,  otud i portreba za novim nazivom. Početak osamdesetih bilježi i sve veći broj autorskih pjesama Osme sile. Nastaje i legendarni hit, pjesma Spominjem te, za koju je muziku pravio Dobrilović, a tekst Miladin Šobić. Za ovu pjesmu urađen je spot, koji je i dalje u arhivi RTCG-a.

U isto vrijeme nastaje i pjesma Hotel neki grad, snima se u beogradskom slavnom studiju Druga maca Enca Lesića, a producira je Nenad Stefanović. Mijenjamo stil, radimo mekše, u stilu fanka. Sa šest pjesama nastupamo na  Opatijskom  festivalu. Još jednom grupa će promijeniti ime. Na prijedlog predstavnika RTVCG, u Opatiji nastupiće pod  imenom Leonardo i predstavljaće crnogorsku medijsku kuću na festivalu. Nedugo poslije vratiće stari naziv. Autobusom Elektoprivrede fanovi su pratili odlazak benda u Opatiju. Ova praksa, u to vrijeme, bila je uobičajna.

Teku sjećanja. „Zovu iz Jugotona. Hus iz Parnog valjka hoće da nam producira ploču. Sjećam se onih kabina u pošti u koju smo se sve tiskali i dogovaramo se sa Husom da u njegovom studiju snimamo ploču. Ali, bune se kolege, đe mi da idemo u Zagreb. Nek’ oni dođu ovamo. I to je naš nikšićki mentalitet. Pa onda, zove neko da sviramo koncert u Beogradu, ali bune se u grupi, ko će ići tamo, neka plate. Nećemo za te pare mi dolaziti… Tako je bilo i oko ploče koju smo trebali izdati. Da smo to pogurali…. Ali, bili smo i mladi i nedovoljno ozbiljni…“

Ljeti Osma sila svira na Primorju. Sa Biljanom Petrović i Biserom Valentanlić u Maestralu, na Svetom Stefanu, u Ulcinju sa Bobom Stefanovićem, u Dubrovniku, Rijeci… Pamti se nastup sa Bijelim dugmetom. Hipodrom, 1981. pred 40.000 posjetilaca. Ostalo je zapamćeno da su im na ovom koncertu članovi benda Iron Maiden iza bine promijenili žice na gitarama.

„Bilo je interesantno sa Čorbom. Tad smo bili najjači. Radili smo crnogorsku turneju, Tivat, Herceg Novi, Nikšić. Mi kao predgrupa sviramo. Završavamo, pozdravljamo, publika ovacije… Izlazi Bora, oni zvižde. Zaprepašćeni smo… To se stvarno desilo. Ali, bili smo i odlično uvježbani i svirali smo sjajno gdje god da smo došli“.

Bobo Dobrilović ne krije razočarenje u postojeću muzičku scenu. „Nekad možda nije bilo mnogo muzike, ali to što je bilo vrijedilo je.Tada smo svi imali gramofone, slušala se muzika. Danas se muzika gleda…“

Devedesetih, Osma sila se razilazi. Nastupa doba, kako ga Dobrilović naziva,  vanmenbend. Niko više ne plaća. Ploču, iako je materijal bio spreman i pjesme urađene, nikad nisu završili.

Osma sila je podijelila sudbinu krize i raspada zemlje. Pjesme Sveštenik, Deset božjih zapovjest, Matija Kralj, Džeparoš, Kockar, Nikad više ja i ti, za koju kažu da je jedna od najljepših balada u jugoslovenskom roku, mozda se, ipak, nađu na nekoj ploči. Do tada, Bobo Dobrilović kao muzički urednik penziju čeka na RTV Nikšić, a muzičku tradiciju porodice Dobrilović nastavljaju sinovi.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.  Penzionisanjem Dragane Đuranović došlo je do promjene odnosa snaga : DPS-2,  URA-1, DF-1,  Demokrate – 1. Matematika kaže:  opozicija – 3, vlast –  2.  No,  izgleda da sudija  Faruk Resulbegović,  koji slovi za kandidata URA, iako je ta partija sada u opoziciji, za DPS  predstavlja veliki rizik

 

 

Demokratska partija socijalista uz dio opozicije blokirala je opet početkom sedmice sjednicu parlamenta, na kojoj je trebalo glasati o budžetu.  Insistiraju da „parlamentarna većina ruši državu“, te da je razlog njihove blokade Skupštine – odbrana Ustava.

„Dok god se ne poništi odluka Ustavnog odbora, neće biti sjednica. To je jedinstven zahtjev opozicije“, poručio je lider DPS Danijel Živković.

Dodatno je proširio spisak zahtjeva: „Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Finalno, premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, da će odgovor opozicije biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života”.

DPS-a i stranke opozicije tvrde da  je penzionisanjem sutkinje Đuranović  izvršen “ustavni puč”, te da je  parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom kako bi “srušila državu” i  između ostalog progurala zakon o dvojnom državljanstvu. Problem sa tim DPS- ovim narativom ima više nivoa. Za početak, neobično je da se protiv političke kontrole Ustavnog suda bori partija koja ga je pretvorila u partijski i uništila njegov integritet. Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu

 

 

Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.

Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.

Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.

U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo