Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Slivanje para u Moraču

Objavljeno prije

na

Plan za gradnju hidroelektrana na Morači biće vraćen na popravni. Biće ponovljena i javna rasprava. Tokom prethodne, početkom ove godine, univerzitetski profesori, nezavisni analitičari, nevladini aktivisti, predstavnici crkve, mještani sela koja bi bila ugrožena potapanjem – iznijeli su niz primjedbi na Vladin dokument Detaljni prostorni plan za sliv Morače i na Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu (SEA).

 

Baš kao što je predvidio Monitor prije nekoliko mjeseci – radiće se nova dokumentacija s alternativnim rješenjem koje, prije svega, podrazumijeva nižu kotu brane Andrijevo.

U Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine tvrde da alternativno rješenje ide još dalje ,,u dijelu koji se tiče zaštite životne sredine, posebno uticaja na manastir Morača, ali i zbog uklapanja u ekološko, kulturno, saobraćajno i drugo okruženje”.

JOŠ JEDAN KRUG: Čitav proces koji su iz Vlade slavodobitno najavljivali mjesecima, sada je usporen. Teško da će se obistiniti najave ministra ekonomije Branka Vujovića da bi do kraja godine trebalo da bude izabran prvorangirani ponuđač za izgradnju HE na Morači.

Umjesto toga – sada je pred Crnom Gorom još jedna runda rasprave o gradnji hidroelektrana na Morači. Nova javna rasprava će, kako zakon predviđa, trajati petnaest dana. Duplo kraće od one koja je proljetos održana. Kakav će biti njen rezultat – vidjećemo.

Iz Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine poručuju da su uvažili ,,jasno iskazan stav građana da treba koristiti hidropotencijale, ali i uvesti nova rješenje za Moraču”.

No, ono što je problematično u ovom trenutku jeste činjenica da su potrošene pare poreskih obveznika za plan koji je, ispostavilo se čak i za njegove naručioce i žestoke zagovarače, postao neprihvatljiv. Dobro je, svakako, što su se osvrnuli na primjedbe koje su dobili. Ali neke stvari su, samo da su htjeli, mogli i sami na vrijeme preduprijediti.

Sada će se raditi na alternativnom rješenju, nižem Andrijevu. Još u toku izrade dokumentacije o hidroelektranama mnogi su upozoravali da je obavezno unošenje alternativnih rješenja.

ALTERNATIVE NAKNADNO: Prije nekoliko mjeseci Marina Marković, nezavisna konsultantkinja za životnu sredinu, upozoravala je da se dobar SEA proces i procjene uticaja (Streteška procjena uticaja na životnu sredinu) neizostavno bavi razmatranjem alternativa. Izostanak razmatranja alternativnih opcija ogroman je nedostatak procesa, upozoravala je Marković, podsjećajući i da je Ministarstvo za ekonomski razvoj, kao nosilac projekta usvajanja Strategije razvoja energetike, svojevremeno, u potpunosti ignorisalo nalaze i preporuke, uključujući i razmatranje alternativa, tadašnje pilot SEA. Tada je prvi čovjek Ministarstva za ekonomski razvoj bio sadašnji ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine!

I iz nevladinog sektora uporno su tvrdili da je jedan od glavnih nedostataka plana za hidroelektrane upravo nedostatak alternativnih rješenja.

,,SEA ne daje alternativu za četiri hidroelektrane. Kao alternativno rješenje ponuđeno je ne raditi ništa. To nije alternativa”, objašnjavao je izvršni direktor NVO Green Home Darko Pajović.

PLAĆENI ZA NEZNANJE: To što su znali nezavisna konsultantkinja i nevladin aktivista morali su znati oni koji za to plaćeni – službenici pomenutih ministarstava. Ovako – potrošena je ogromna energija na rasprave i, što je mnogo važnije, novac na projekat koji u startu nije bio dobar i kompletan. I sliće se još para u Moraču. Sada nam treba nova dokumentacija, organizovanje novih javnih rasprava, vjerovatno i novih biltena, filmova, reklama da pokažu da je baš ovakav Vladin plan najbolje rješenje.

Da li je najnoviji potez vraćanja plana na popravni – istinsko povlačenje Vlade pod naletom brojnih, argumentovanih kritika na račun plana? Da li su odlučili da, ipak, poslušaju univerzitetske profesore i nevladin sektor i vrate plan na popravni? Ili je ovo samo još malo hvatanje zaleta pred konačnu bitku za još jednu investiciju u kojoj će voda ići na vodenicu stranog investitora i onih koji su mu omogućili da uđe u posao?

Ne treba zaboraviti ni nedavne ,,disonantne tonove” između ministra ekonomije Branka Vujovića i prvog čovjeka uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimira Gvozdenovića.

Vujović je ustvrdio da se nije odustalo od prevođena voda Tare u Moraču. Gvozdenović je tvrdio suprotno. Do danas dvojica ministara, niti njihov šef, nijesu objasnili otkud tolike razlike. Reklo bi se – nepomirljive. No, izražavanje suprotnih stavova moglo bi biti samo još malo taktike pred velike odluke.

Prema tumačenju izvora Monitora, upućenog u čitavu priču o hidroelektranama na Morači, ovo bi mogla biti samo uvertira u potpuno odustajanje od ovakvog načina korišćenja sliva Morače. I prelazak na, izgleda nikada prežaljeno prevođenje Tare u Moraču.

,,Teško da bi bilo kojem investitoru bilo ekonomski isplativo raditi niže Andrijevo”, tvrdi naš izvor.

Priča bi dalje mogla ići u pravcu potpunog odustajanja od plana i alternativa koje će se sada raditi. A kao najsrećniji konačan ishod – energetski lobisti vide ogromnu snagu vode koja se pretače u kilovate struje a koju bi dobili prevođenjem voda Tare u Moraču.

Koliko su jaki i uticajni energetski lobiji – ne treba pojašnjavati.

Ovu rundu u priči o Morači dobili su svi oni koji su upozoravali Vladu da plan vrati na doradu. Sada ide najteži dio – konačno razrješenje pitanja – hoćemo li sačuvati javni interes i javno dobro.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo