Povežite se sa nama

OKO NAS

SLIČNOSTI I RAZLIKE CRNE GORE I MONAKA: Premijerova i naša realnost

Objavljeno prije

na

Monako i Crna Gora počinju se stavljati u isti kontekst prije desetak godina, kao propagandni dodatni podsticaj za obnovu nezavisnosti. Tada je Milo Đukanović, sa ekipom, obećavao da će kroz par godina naša zemlja dostići standarde najrazvijenijih evropskih zemalja. Danas, ciljevi su ispunjeni – ako pitate premijera.

Đukanović je pred početak ove sezone, u razgovoru sa čelnicima opštine Herceg Novi izjavio da „mi danas ne pričamo o Crnoj Gori kao o prosječnoj destinaciji, nego destinaciji koja može da stane uz rame Monte Karlu ili San Tropeu”. Samo je, veli, potrebno da savladamo našu sumnjičavost i ograničenost.

Na posljednjem premijerskom ssatu rastiumačio je što je htio reći: „Po prirodnim potencijalima ne zaostajemo za tim destinacijama, dok je za ostalo potrebno znanje i vrijeme”. Dakle, u jako smo dobroj poziciji. Šteta što nam naš dominantno ispod prosječni mentalitet ne dopušta da to vidimo. Lider SDP-a Ranko Krivokapić je na tom premijerskom satu uzvratio da treba živjeti izvan realnosti i izgubiti kompas u politici, pa izjaviti ono što je Đukanović izjavio u Herceg Novom. Nivo naše razvijenosti, primijetio je Krivokapić, vraćen u 1987. godinu.

Đukanović je u međuvremenu oglasio da je crnogorska ekonomija najrazvijenija na Zapadnom Balkanu, kao i da je DPS tokom dvadesetpetogodišnje vladavine dinamično transformisao crnogorsko društvo i ekonomiju, dovodeći najmanje razvijenu republiku bivše Jugoslavije do veoma zavidnog položaja. Nije premijer jedini kojemu Crna Gora ima šmek Monaka. „Kao Monte Karlo sija Montenegro”, prvi je stih evergrina Kazino (2007.), srpske estradne megazvijezde Jelene Karleuše. Ako joj dosad nijeste vjerovali, poslije premijerovih uzleta -morate.

Zaista, u Crnoj Gori je otvoreno mnogo luksuznih kazina, izgrađen je veliki broj staklenih zgrada, a ni sa primjercima luksuznih automobila ne zaostajemo (cijene dostižu i pola miliona eura), za Monakom. Da ne spominjemo čuvenu Đukanovićevu – koliko komada mobilnih telefona prosječni stanovnik Crne Gore ima. Ali, statistika zna biti nezgodna. Prema izvještajima Svjetske banke, crnogorski bruto društveni proizvod (BDP) za prošlu godinu iznosio je oko četiri milijarde američkih dolara, oko pet hiljada američkih dolara po stanovniku. Prema istim podacima, BDP Monaka je bio oko šest milijardi američkih dolara, što je na oko 40 hiljada stanovnika – 170 hiljada eura po glavi. Dakle, prosječni radnik u Monaku zaradi 34 puta više od prosječnog Crnogorca, za godinu dana. Sitnica.

Crnogorski državni dug iznosi oko dvije milijarde i 800 miliona američkih dolara – oko 70 odsto BDP-a. Monako nema državni dug. Stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori je oko 17 odsto, a Monako, pored svojih stanovnika, zapošljava i oko 12 hiljada stranaca. Kad se sve sabere, ima 30 odsto više zaposlenih nego ukupno vlastitih građana. (Dobro ste pročitali). Monako ima 38 hiljada stanovnika, a u njemu je zapošljeno 50 hiljada ljudi.

Zbog praktično nepostojećih taksi na zaradu, Monako je prepun svjetski poznatih ličnosti poput glumca Rodžer Mura, vozača formule 1 Luisa Hamiltona, Dženson Batona, tenisera Novaka Đokovića, Karoline Voznjacki

No red je reći: poznate ličnosti koje su vlasnici crnogorskog pasoša daleko su interesantnije. Među njima su bivši tajlandski premijer, Taksin Šinavatra – čije je ime upisano u registar državljana Crne Gore u trenutku dok se protiv njega na Tajlandu vodio sudski postupak zbog korupcije i za kojim je bila izdata Interpolova potjernica, bivši palestinski ministar bezbjednosti Mohamed Dahlan – takođe u svojoj zemlji optužen za korupciju, pronevjere, čak i trovanje Jasera Arafata, zatim biznismeni poput finansijera marine Porto Montenegro u Tivtu Pitera Manka ili nasljednika poznate bankarske dinastije Nataniela Rotšilda. Tu je naravno i Petros Statis. Skroz naš.

Interesantno je i da se u Monte Karlu održava jedna od najpoznatijih trka Formule 1 – Velika nagrada Monaka. Mi jedva uspijevamo da sačuvamo tradiciju održavanja brdskih trka (da zanemarimo nekadašnju priču o gradnji staze za Formulu 1 na Ćemovskom polju).

Konstantno dodatno zaduživanje, loša privatizacija i investicije, jasni su pokazatelji stanja u našoj državi, tokom tranzicije kojoj kraja nema. Ne morate biti ekspert da biste vidjeli koliko je poslovnih prostora u gradu prazno, koji se biznisi otvaraju i koliko brzo se gase. Treba biti zamađijan propagandom režima pa ne uočiti razliku između malog broja bogatih poslušnika koji imaju sve, i mase koju su unesrećili.

Od Monaka nas dijele vjekovi. A premijeru hvala što nas sve češće (gorko) nasmije. Kao Monte Karlo sija Montenegro…

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo