Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Slavlje na svome

Objavljeno prije

na

Jedan Rotšild i kad troši svoj novac nastoji da ga pametno utroši. Toga se očigledno pridržavao nasljednik jedne od najbogatijih porodica na svijetu Natanijel Net Rotšild, kada je prošlog vikenda priredio spektakularnu proslavu svog rođendana u marini Porto Montenegro u Tivtu, na kojoj je ugostio oko 400 VIP zvanica i utrošio, prema medijima, oko milion eura. Natanijel je odlučio da svoj 40. rođendan proslavi u najmlađem crnogorskom gradu, smještenom na obalama Bokokotorskog zaliva iz posve praktičnih razloga. Slavio je na svome, na sopstvenom imanju, na koje je pozvao svjetske bogataše i džet-setere, te spojio lijepo sa korisnim.

Rođendan u marini bio je dobar marketinški potez, svojevrsna promocija nekretnina, luksuznih stanova, hotela i privezišta za još luksuznije jahte i brodove u nautičko-turističkom centru Porto Montenegro.

Natanijel Rotšild, jedan od najbogatijih bankara na svijetu, posjeduje sedam odsto akcija kompanije Adriatik Marinas koja upravlja marinom, a njegov otac Lord Jakob još sedam odsto.

Većinski paket od 55 odsto akcija posjeduje kanadski bogataš Piter Mank, njegov sin Entoni Mank ima sedam odsto, sa koliko učestvuju, po bogatstvu ravni, mađarski biznismen Šandor Demijan, suvlasnik firme TriGranit, i Bernar Arno, jedan od najbogatijih ljudi Francuske, poznat kao čovjek koji stoji iza LVMH imperije koja objedinjuje oko 60 poznatih luksuznih brendova iz svijeta modnog establišmenta. Među njima su Moet Henesi, Louis Vuitton, Bulgari, Hermes, Cristian Dior i mnogi drugi.

Sedam odsto vrijednosti marine posjeduje i ruski milijarder Oleg Deripaska.

Kako je došlo do toga da se svjetska bankarska i biznis elita nađe na okupu u malom i do juče turistički gotovo nepoznatom Tivtu, oko projekta marine Porto Montenegro?

Prošle su četiri godine od kada je potpisom, u tom trenutku, odlazećeg premijera Mila Đukanovića ozvaničena privatizacija Arsenala, Mornaričko-remontnog zavoda Sava Kovačević, čija je imovina procijenjena na 80 miliona eura, prešla u ruke kanadskog kralja zlata,Pitera Manka za svega 3,2 miliona.

Njemu je ustupljeno i zemljište površine oko 24 hektra na korišćenje u narednih 90 godina. Mank je naknadno kupio i tivatski Dom vojske i zaokružio svoj posjed koji se u moru, u akvatoriju zaliva Boke, prostire na oko 65 hektara.

NOVI GRAD: Projekat Porto Montenegro pokazao se, bar za sada, kao jedini veći investicioni poduhvat u Crnoj Gori koji se nije pretvorio u aferu ili naprasno propao, poput Zavale, zakupa Svetog Stefana, Ruskog sela u Budvi ili brojnih privatizovanih i napuštenih ruiniranih hotela rasutih od Ulcinja do Herceg Novog.

Moćna imena suvlasnika tivatske marine ukazuju da slična sudbina neće zadesiti Porto Montenegro, novu marinu na Jadranu, koja po njihovim predviđanjima treba da zasjeni one u Kanu, Monaku ili Portofinu.

Prema riječima Maje Vujašković, potparola kompanije Adriatik Marinas, Piter Mank aktivno učestvuje u realizaciji ambicioznog projekta preoblikovanja Tivta u ekskluzivnu nautičku i turističku destinaciju. Ono što u slučaju izgradnje stambeno-poslovnog dijela marine zaslužuje pažnju jeste činjenica da se toj gradnji, kada je već do nje došlo, pristupa sa poštovanjem prema ambijentalnim karakteristikama prostora.

Vlasnici marine organizovali su međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs za plansko rješenje novog primorskog naselja, što je rijetka praksa u Crnoj Gori.

Posao je povjeren uglednom londonskom birou ReardonSmith Architects, specijalizovanom za projektovanje hotela, odmarališta, za planiranje i projektovanje novih destinacija širom svijeta.

Maketa budućeg omanjeg grada koji se gradi u fazama izložena je u prodajnom ofisu kompanije.

PRIMJER KAKO GRADITI: U marini su do sada izgrađene tri rezidencijalne zgrade sa luksuznim stanovima različitih kvadratura, koje svojim dizajnom i arhitekturom neodoljivo podsjećaju na tradicionalna mediteranska naselja, stare gradove asimetričnih ulica, smaknutih gabarita i kaskada, s prostranim kamenim terasama i pergolama, đardinima, kovanim ogradama i raznobojnim škurama. Ništa spektakularno, ali spolja lijepo i nenametljivo, a unutra moderno i svedeno, primjer kako se na primorju može graditi.

Korišćeni su prirodni materijali kamen i drvo, karakteristični za ovo podneblje, uz zanimljivo pejzažno oblikovanje po projektu britanskog arhitekte Martina Lane Foxa. Osmišljeni su posebni sadržaji i detalji, poput bazena na kome je obavljeno slavlje bogatih Lido Mar ili skulpture u marini, koji nose potpis poznatih umjetnika i arhitekata.

Razgledanje izgrađenih objekata sa fasadama, nalik na one po italijanskim primorskim gradovima, elegantno opremljenih kafea, butika, agencija, nameće potrebu za upoređivanjem sa nesretnim načinom gradnje i urbanističkog planiranja u Budvi.

Tivat je imao sreću da je dopao Manku, za razliku od „turističke metropole” koju su graditeljski zlotvori i tajkuni zauvijek uništili svojim nakaradnim građevinama od betona i stakla.

Sve zgrade Porto Montenegra, izgrađene i planirane, uključujući i hotele, imaju nisku spratnost, od dvije do pet etaža.

Mogao je Piter Mank graditi kule i solitere u Tivtu, niko ga ne bi sprečavao u tome. Naprotiv. Bilo je takvih ponuda, rekli su nam u upravi marine, da se grade kule od 10 i više etaža, što je on odbio uz racionalno obrazloženje da mu se takva gradnja ne isplati.

Objasnio je kako želi izgraditi ekskluzivne stanove i apartmane u malim zgradama koji se prodaju po daleko višim cijenama od onih u višespratnicama, te da će više zaraditi ako manje gradi.

Ovu računicu Budvani ne poznaju.

CIJENE RASTU: Akcije Porto Montenegra u stalnom su porastu, tvrde u marini. Stanovi u zgradama pod nazivom Teuta, Zeta i Ozana prodavani su po prosječnoj cijeni od 4.600-6.000 eura da bi kvadrati u novim objektima Milena i Tara dostigli vrtoglavih 8.000 eura po kvadratu. Cijena studio apartmana kreće se oko 300 000 eura, dok za četvorosobni dupleks sa privatnim bazenom treba izdvojiti nekoliko miliona eura.

Do sada je prodato 75 stanova koji se koriste i zimi, pretežno od strane kapetana, posade sa jahti i njihovih familija.

Potražnja je izuzetna, tvrdi Maja Vujašković, i naglašava da će ukupan broj stanova u ovom dijelu Tivta, kada se čitav projekat privede kraju, iznositi oko 600.

Najavljuje se početak izgradnje prvog hotela neposredno uz marinu u narednoj godini. Marina raspolaže sa oko 185 vezova, planirano je ukupno 630, od čega 130 privezišta za super jahte dužine od 24 metra i više i 500 privezišta za one manje.

Velike jahte donose najviše novca, a male unose život u luci, naglašavaju u Adriatik Marinasu.

Kako god, tek Tivat dobija neke nove obrise, dizajnirani dio grada, prvi takve vrste u Crnoj Gori sa novim stilom života, koji sa sobom donose ljubitelji brodova i jahti.

Skup bogatih

Tivat je proteklog vikenda bio pod opsadom. Privatnu žurku super bogatih i poznatih pratilo je posebno obezbjeđene od 30-ak specijalaca, pripadnika američkih i britanskih snaga, među kojima i ljudi-žabe. Poseban tim od 50 ljudi iz Engleske osmislio je svaki detalj zabave. Ipak, napravljen je propust kada su neki od gostiju poželjeli da se oprobaju u raftingu pa su se, nespremni, polomili u kanjonu Nevidio na Durmitoru. Na listi zvanica bili su poslovni partneri i prijatelji slavljenika, milioneri sa raznih krajeva planete, među kojima i članovi najbogatije egipatske porodice Saviris, koja namjerava da gradi gradove i sela na poluostrvu Luštica, u komšiluku Porto Montenegra. Od gostiju iz Crne Gore slavlju su prisustvovali za sve zaslužan bivši premijer Milo Đukanović i njegov nasljednik Igor Lukšić.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo